Prividan ekonomski napredak BiH

Mada još nepotpuni, zvanični statistički podaci ukazuju da smo na polju ekonomije okončali još jednu u nizu godina čija ljepota u smislu uspješnosti leži isključivo u oku posmatrača, odnosno ovisi od ugla gledanja.

72
Bosnia and Herzegovina Flag, Finance Graph, Financial Chart, Stock Market, Stock Exchange Graph, Stock Indexes, Economic Growing, 3D Illustration

Prelazak iz Stare u Novu godinu uobičajeno je vrijeme za sumiranje rezultata ostvarenih u prethodnih 12 mjeseci. Kada je riječ o ekonomiji Bosne i Hercegovine, zvanični statistički podaci, mada još uvijek nepotpuni, ukazuju da smo okončali još jednu u nizu godina koje “nit’ smrde, nit’ mirišu“ i čija ljepota u smislu uspješnosti leži isključivo u oku posmatrača, odnosno ovisi od ugla gledanja.

Varljiva statistika

Tako, naprimjer, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar – novembar 2021. bosanskohercegovački izvoz dostigao je 12,89 milijardi KM, za 34,8 posto više nego u prvih 11 mjeseci prethodne godine, dok je uvoz istovremeno povećan za 26,5 posto, na 19,44 milijarde KM. Taj pozitivan trend razultirao je povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom sa 62,2 na 66,3 posto, ali i rastom vanjskotrgovinskog deficita BiH sa 5,81 na 6,55 milijardi KM.

Jedanestomjesečni izvoz u zemlje CEFTA (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini) iznosio je 2,12 milijardi KM, za 40,8 posto više nego u istom periodu 2020. godine, naspram uvoza od 2,50 milijardi KM, za 28,4 posto većeg nego do kraja novembra prethodne godine, tako da je pokrivenost uvoza izvozom na ta tržišta povećana sa 77,4 na 85 posto.

Izvoz u zemlje Evropske unije, pak, povećan je za 35,7 posto, na 9,47 milijardi KM, dok je uvoz iz EU povećan za 23,2 posto, na 11,54 milijarde KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od 82,1 posto (u 2020. iznosila 74,5 posto).

U 2021. glavna izvozna tržišta bili su nam Njemačka (1,95 milijardi KM), Hrvatska (1,69 milijardi KM), Srbija (1,51 milijardi KM), Italija (1,45 milijardi KM) i Austrija 1,19 milijardi KM), dok smo najviše uvozili iz Italije (2,36 milijardi KM), Njemačke (2,33 milijardi KM), Srbije (2,19 milijardi KM), Hrvatske (1,74 milijardi KM) i Kine (1,52 milijarde KM), s kojom imamo pokrivenost uvoza izvozom od tragikomičnih 2,06 posto!?

Na strani izvoza dominirali su metalni proizvodi (1,23 milijarde KM), namještaj (985,90 miliona KM), električne mašine, aparati i uređaji (764,85 miliona KM), električna energija (701,34 miliona KM) te obuća (636,75 miliona KM), dok su listu uvozne robe predvodili nafta i naftni derivati (1,49 milijardi KM), cestovna vozila (1,19 milijardi KM), željezo i čelik (1,07 milijardi KM), obojeni metali (1,07 milijardi KM) te električne mašine, aparati i uređaji (808,88 miliona KM).

Industrijska proizvodnja, za koju su dostupni tek preliminarni podaci za prvih deset prošlogodišnjih mjeseci, na godišnjem nivou povećana je za 8,2 posto.

U оktоbru 2021. u оdnоsu nа isti mjesec prethodne godine, najveći rast zabilježen je u prеrаđivаčkoj industriјi (9,9 posto) i prоizvоdnji еlеktrične еnеrgiјe i pline (9,4% posto), dоk је u vаđеnju rudа i kаmеnа zаbilјеžеn pаd zа 2,1 posto. Pоsmаtrаnо pо оblаstimа dјеlаtnоsti, nајviše je rasla proizvodnja pаpirа i prоizvоdа od pаpirа (34,8 posto) te bаznih mеtаlа (26,8 posto), dok je ubjedljivo nајvеći pаd evidentiran u prоizvоdnji duhаnskih prоizvоdа (75,3 posto).

Istovremeno, ukupan promet industrije u BiH zabilježio je godišnji rast od 21,2 posto (15,3 posto na domaćem i 26,5 posto na stranom tržištu). Najviše je povećan promet energijom (za 63,1 posto), dok je pao promet netrajnih proizvoda za široku potrošnju (za 2,5 posto).

Ukupna desezonirana proizvodnja u bh. građevinarstvu u trećem kvartalu 2021. povećana je za 0,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u visokogradnji zabilježen je rast od 1,6 posto, a u niskogradnji pad od 0,3 posto. Kalendarski prilagođena proizvodnja u građevinarstvu, pak, povećana je za 1,5 posto, s tim što je u visokogradnji evidentiran rast od 11,1 posto, a u niskogradnji pad od 6,6 posto

U periodu januar – oktobar 2021. turisti su ostvarili 808.268 posjeta Bosni i Hercegovini (godišnji rast od 87,1 posto) i 1.914.453 noćenja (rast od 74,5 posto). Pritom, broj noćenja domaćih turista povećan je za 36,5 posto, a stranih za 131,9 posto u odnosu na isti period 2020. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja, učešće domaćih turista bilo je 47,0 posto, dok su u strukturi noćenja stranih turista prednjačili gosti iz Srbije (15,7 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (13,0 posto), Hrvatske (9,5 posto), Saudijske Arabije (8,4 posto) i Njemačke. Prema dužini boravka stranih turista u našoj zemlji, pak, dominirali su Finci, sa prosječnim zadržavanjem od 4,7 noći, Iranci (4,4 noći), Kuvajćani (4,0), Maltežani (3,6) i Kinezi (3,5 noći).

Ukupan promet trgovine na malo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u oktobru 2021. ostvario je rast od 18,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Promet prehrambenim proizvodima (hranom, pićem i duhanskim proizvodima) ostvario je rast od 10,9 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima povećan za 10,1 posto. Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan promet trgovine na malo ostvario je rast od 18,1 posto – promet prehrambenim proizvodima ostvario je rast od 7,4 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima ostvario rast od 20,3 posto u odnosu na oktobar 2020. godine.

Kada je riječ o poljoprivredi, u trećem kvartalu 2021. zabilježeno je povećanje vrijednosti otkupa žitarica za 33,2 posto, povrća za 17,0 posto, voća za 47,9 posto, stočnog krmnog bilja za 7,4 posto te proizvoda životinja za 1,9 posto, dok je smanjena vrijednost otkupa industrijskog bilja (za 39,2 posto), životinja (43,4 posto) i ostalih proizvoda (25,5 posto) u odnosu na isti period 2020. godine. Povećanje vrijednosti direktne prodaje evidentirano je kod žitarica (za 49,9 posto), industrijskog bilja (12,9 posto), krompira (27,8 posto), povrća (177,5 posto), stočnog krmnog bilja (31,8 posto), voća (12,6 posto), alkoholnih pića (2,1 posto), proizvoda životinja (1,8 posto) i ostalih proizvoda (13,7 posto), dok se smanjila vrijednost direktne prodaje sadnog materijala (za 73,7 posto) i životinja (6,3 posto).

Godišnji rast vrijednosti prodaje poljoprivrednih proizvoda u trećem tromjesečju 2021. zabilježena je kod žitarica (za 27,1 posto), krompira (0,7 posto), povrća (0,3 posto) i proizvoda životinja (7,5 posto), dok je pala vrijednost prodaje voća (za 7,5 posto), peradi (22,6 posto) i ostalih proizvoda (6,9 posto). U strukturi ukupne prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama povrće je učestvovalo sa 38,1 posto, žitarice sa 1,1 posto, krompir sa 5,5 posto, voće sa 26,1 posto, perad sa 2,6 posto, proizvodi životinja sa 20,7 posto, ostali proizvodi sa 5,8 posto, a rezano cvijeće sa 0,1 posto.

U oktobru 2021. ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila je veća za 1,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Proizvodnja mlijeka za piće bila je manja za 8,2 posto, kao i maslaca i ostalih žuto-masnih proizvoda (za 8,6 posto) te vrhnja (2,8 posto), dok je proizvodnja fermentiranih mliječnih proizvoda bila veća za 19,6 posto, a kravljeg sira za 9,1 posto u odnosu na oktobar 2020. godine.

Istovremeno, broj zaklanih goveda smanjen je za 34,55 posto, a peradi za 1,47 posto, dok je broj zaklanih ovaca povećan za 36,73 posto, a svinja za 23,53 posto u odnosu na isti mjesec 2020. godine. Neto težina zaklanih goveda je smanjena za 46,40 posto, dok je neto težina zaklanih ovaca povećana za 30,59 posto, svinja za 21,01 posto, a peradi za 0,39 posto u odnosu na prethodni oktobar.

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u BiH u trećem kvartalu 2021.povećana je za 4,42 posto u odnosu na isti period 2020. godine. Proizvodnja sortimenata četinarskih vrsta drveća smanjena je za 0,77 posto, dok je proizvodnja sortimenata lišćarskih vrsta povećana za 9,36 posto. Proizvodnja trupaca četinara povećana je za 4,03 posto, a proizvodnja trupaca lišćara za 15,96 posto.

Rast proizvodnje u odnosu na treći kvartal 2020. evidentiran je kod ostalog dugog drveta četinara (za 39,01 posto), prostornog drveta lišćara (90,55 posto) i kod ogrjevnog drveta lišćara (6,96 posto). S druge strane, pad proizvodnje zabilježen je kod jamskog drveta četinara (za 6,41 posto) i ostalog dugog drveta lišćara (94,31 posto).

Zaostajanje za razvijenima

U oktobru 2021. broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 826.286. Broj registriranih nezaposlenih osoba, s druge strane, smanjen je za 7,7 posto u odnosu na isti mjesec 2020. godine, na 382.348.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u BiH za oktobar 2021. iznosila je 1.007 KM, što pokazuje nominalan rast od 4,8 posto u odnosu na oktobar 2020. godine. Prosječna oktobarska bruto plaća iznosila je 1.552 KM, nominalno za 4,5 posto više nego u oktobru prethodne godine.

Ukorak s plaćama, rasle su i potrošačke cijene. U oktobru 2021. na godišnjem nivou u prosjeku je zabilježen rast cijena od 4,3 posto. Poskupljenja su zabilježena u odjeljcima Hrana i bezalkoholni napici (6,7 posto), Alkoholna pića i duhan (1,9 posto), Stanovanje i režijski izdaci (2,0 posto), Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće (2,4 posto), Zdravstvo (0,9 posto), Prijevoz (13,5 posto), Rekreacija i kultura (1,4 posto), Obrazovanje (0,2 posto), Restorani i hoteli (1,8 posto) te Ostala dobra i usluge (1,3 posto). Prosječni pad cijena evidentiran je u odjeljcima Odjeća i obuća (za 8,7 posto) te Komunikacije (0,3 posto).

Kao polupuna ili poluprazna čaša, ovisno o optimizmu ili pesimizmu posmatrača, može se posmatrati i sumarni pokazivač smjera bh. ekonomije – bruto društveni proizvod (BDP), koji je, uslijed katastrofalnog uporednog perioda iz prethodne godine, kreiranim lockdownom uzrokovanim pandemijom korona virusa, u drugom kvartalu 2021. povećan za 11,6 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, pri čemu je najznačajniji realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen u trgovina na veliko i malo te popravci motornih vozila i motocikala (za 27,0 posto), prijevozu i skladištenju (17,2 posto) i prerađivačkoj industriji (14,5 posto). Procjene epiloga 2021. godine na polju rasta BDP-a korigiraju se iz mjeseca u mjesec, a kreću se od četiri posto, koliko prognozira Svjetska banka do 5,8 procenata, na koliko tipuje Centralna banka BiH. Bilo koja od tih procjena da se pokaže tačnom, taj rast će također biti samo optička varka, jer s obzirom na pad bh. BDP-a u 2020. od 3,2 posto, bit će u najboljem slučaju dovoljan za povratak na startnu predpandemijsku poziciju, koja realno znači dodatno zaostajanje za Evropskom unijom i ostalim razvijenim svjetskim ekonomijama…

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here