Skoro 34 miliona ljudi u Njemačkoj je u regularnom radnom odnosu. To je novi rekord. Ali istovremeno i dalje raste broj nepopunjenih radnih mjesta.
Godišta s visokim natalitetom odlaze u penziju, a zbog negativnog demografskog razvoja sve je manji broj novih radnika. Sve više firmi se žali na nedostatak stručne radne snage. Za njemačku ekonomiju to je postalo jedan od najvećih poslovnih rizika, piše Deutsche Welle.
Koliko je situacija ozbiljna, pokazuje najnovije istraživanje javnog mnijenja koje je po narudžbi fondacije Bertelsmann proveo institut Kivej. Od 7.500 ispitanih preduzetnika njih 66 posto je navelo da ne mogu pronaći dovoljno stručnih radnika. Prošle godine je njih 55 posto izjavilo da računaju na probleme u popunjavanju radnih mjesta.
Stanje nije isto u svim branšama, regijama, zanimanjima i kvalifikacijama. Ako se kompanije koje imaju manjak radne snage pitaju šta im tačno nedostaje, skoro svaka druga navodi osobe sa završenim srednjoškolskim stručnim osposobljavanjem.
Akademski obrazovanih nedostaje u svakom četvrtom preduzeću. S obzirom na branšu, manjak stručne radne snage posebno pogađa njegu starijih i nemoćnih i zdravstvo.
“Činjenica je: u Njemačkoj nestaje radna snaga – upozorio je u augustu Detlef Scheele, predsjednik upravnog odbora Savezne agencije za rad, piše Deutsche Welle.
Od njege preko održavanja klimatizacije do logistike i fakultetski obrazovanih. Svuda će nedostajati stručne radne snage rekao je Scheele.
Prema njegovim podacima, Njemačkoj treba 400.000 doseljenika godišnje kako bi zadovoljila potrebe na tržištu rada.
Ali u praksi je do sada doseljavanje strane radne snage igralo malu ulogu. Samo 16 posto ispitanika iz Bertelsmannove studije je navelo da radnu snagu traži u inostranstvu. Većina posebno atraktivnim ponudama pokušava da privuče domaće radnike.
Od 1. marta 2020. u Njemačkoj je na snazi zakon koji bi trebao olakšati dolazak stručne radne snage iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. Uprkos tome, mnogi preduzetnici se ustručavaju od traženja radnika u inostranstvu. Razlozi su različiti. Kao glavni razlog firme navode strah od poteškoća u sporazumijevanju i problem procjene kvalifikacije radnika sa stranom potvrdom.
Slični su odgovori i onih firmi koje su već zaposlile strane radnike. To pokazuje da neke bojazni i nisu baš neopravdane, recimo što se tiče sporazumijevanja sa strancima. S druge strane, birokratske prepreke su u praksi očito manji problem nego što se to na prvi pogled čini.
Fondacija Bertelsmann pretpostavlja da su politički napori oko doseljavanja stručne radne snage urodili plodom. Primjeri su ubrzani birokratski postupci, podsticaji za učenje njemačkog jezika i bolja ponuda informacija za priznanje stranih kvalifikacija.
” Prepreke za pridobivanje strane stručne radne snage i dalje postoje, uprkos znatnim naprecima”, upozorava Matthias Mayer, stručnjak za migracije iz fondacije Bertelsman.
Čk 67 posto učesnika studije polazi od toga da će narednih godina imati manje stručne radne snage nego što im je potrebno.
” Manjak stručne radne snage je sve veći problem, a rješenje nije na vidiku. Mi kao društvo trebamo da imamo održiva rješenja kako bismo izašli na kraj s demografskim promjenama i socijalno-ekološkom transformacijom “,smatra Mayer, piše Deutsche Welle.
