Evropska centralna banka (ECB) saopćila je da će zadržati svoju monetarnu politiku nepromijenjenom, kao što se očekivalo. U saopćenju ECB ne pominje se trenutni skok inflacije, iako se predviđa da će novi podaci pokazati da se inflacija u eurozoni približava nivo od četiri posto.
„Upravni savjet nastavlja da ocenjuje da se povoljni uslovi finansiranja mogu održati uz umjereno niži tempo neto kupovine sredstava u okviru programa pandemijske hitne kupovine (PEPP) nego u drugom i trećem kvartalu ove godine“, saopćeno je iz ECB, prenosi Politico. P
rošlog mjeseca, ECB je prvi put objavila da planira umjereno smanjenje otkupa obveznica.
U saopćenju se dodaje da će sve druge mjere politike, uključujući kamatne stope, ostati nepromijenjene. Odluka nije iznenađujuća u svijetlu septembarske izjave predsjednice Christine Lagarde da će Upravni savjet odlučiti o budućnosti kriznog programa kupovine centralne banke na sastanku u decembru. Kamatne stope ECB ostaju do daljeg na istom nivou. Kamata na depozite je minus 0,5 posto, kamata na glavne operacije refinansiranja je nula posto, a na pozajmice 0,25 procenata.
Predsjednica ECB navela je u obraćanju javnosti da ekonomija eurozone nastavlja snažno oporavljati, iako je zamah donekle ublažen.
„Potrošači i dalje imaju samopouzdanje i njihova potrošnja ostaje jaka. Ali nedostatak materijala, opreme i radne snage koči proizvodnju u nekim sektorima“, rekla je Lagarde, prenosi Yahoo Finance.
Ona je dodala da inflacija raste, prije svega zbog rasta cijena energije, ali i zbog toga što oporavak tražnje nadmašuje ograničenu ponudu.
„Predviđamo dalji rast inflacije u bliskoj budućnosti, ali zatim pad u toku sljedeće godine. Tržišne kamatne stope su porasle od našeg posljednjeg sastanka početkom septembra. Međutim, ukupni uslovi finansiranja za sada ostaju povoljni za preduzeća, domaćinstva i javni sektor“, istakla je predsjednica ECB.
Prema njenim rečima zadržan je nivo ključnih kamatnih stopa ECB, kao i da se povoljni uslovi finansiranja mogu održati uz umjereno niži tempo neto kupovine sredstava u okviru programa hitne kupovine u uslovima pandemije (PEPP) nego u drugom i trećem kvartalu ove godine.
Lagarde je ocenila da je pritisak pandemije na ekonomiju vidno oslabio, a da su ograničenja ukinuta kao rezultat uspješnih zdravstvenih mhera i velikog broja ljudi koji su sada vakcinisani.
„Ovo podržava potrošnju potrošača, posebno na zabavu, restorane, putovanja i prevoz. Ali veće cijene energije mogu smanjiti kupovnu moć u narednim mjesecima“, istakla je ona prenosi Biznis.rs.
„Vremena isporuke su se znatno produžila, a troškovi transporta i cijene energije su porasli. Ova ograničenja zamagljuju izglede za naredne kvartale. Tržište rada nastavlja da se poboljšava. Nezaposlenost je opala, a broj ljudi u šemama za zadržavanje posla značajno je opao u odnosu na vrhunac prošle godine. Ovo podržava izglede za veće prihode i povećanu potrošnju. Ipak, broj ljudi zaposlenih radni sati u privredi ostaju ispod nivoa prij pandemije. Inflacija je u septembru porasla na 3,4 posto. Očekujemo da će ove godine porasti još više, ali dok će trenutna faza veće inflacije trajati duže nego što se prvobitno očekivalo. Prognoza je da će inflacija opasti tokom sljedeće godine. Porast inflacije u velikoj mjeri odražava kombinaciju tri faktora, cijene energije – posebno nafte, gasa i struje. Drugo, cijene također rastu jer oporavak tražnje u vezi sa ponovnim otvaranjem privrede nadmašuje ponudu. I na kraju, bazni efekti u vezi sa okončanjem smanjenja PDV u Nemačkoj i dalje doprinose većoj inflaciji.Očekujemo da će uticaj sva tri faktora popustiti tokom 2022. godine“, ocijenila je predsjednica ECB.
