Zadrugarstvo – budućnost poljoprivrede

Na dobitku nisu samo poljoprivrednici, nego i kompanije.

28

Pandemija COVID-19 donijela je velike promjene i u poljoprivredi. Pored toga što je dodatno ukazala na važnost domaće proizvodnje hrane, pandemija je uticala i na načine organiziranja sitnih poljoprivrednika, pa se ponovno vraća povjerenje u poljoprivredne zadruge.

Bez udruživanja, poljoprivrednim proizvođačima nema opstanka, kaže poljoprivrednik Radoslav Savić kome je zadruga donijela brojne prednosti.

“Mi smo mali ovdje, generalno cijela Semberija je mala kao nešto na svjetskom tržištu. Pružaju zaštitu, zagarantovanu cijenu otkupa. Prije nego što krenete u prozivodnju, zagarantovana je cijena otkupa”, kaže Radoslav Radić poljoprivrednik.

Pandemija je u značajnoj mjeri uticala na to da se vrati povjerenje u zadruge, koje poljoprivrednicima pružaju siguran plasman i konkurentnost na tržištu. Jedna od najvećih poljoprivrednih zadruga u Semberiji, “Agrofarmer” iz Janje, iz godine u godinu ima sve više kooperanata.

“Naši proizvođači su svi usitnjenih posjeda i tako sitni nismo konkurentni na tržištu i nismo interesantni nijednom prerađivaču. Imaju siguran plasman, a ujedno kad se svi saberemo imamo znatno veću proizvodnju i možemo da diktiramo određene uslove prerađivaču”, ističe Mujo Bogaljević, poljoprivredna zadruga “Agrofarmer”, Janja.

Poljoprivredna proizvodnja u Evropi u najvećem dijelu bazira se upravo na zadrugarstvu. Za to postoji više razloga.

“Prije svega, mali proizvođači nisu prepoznati na tržištu, a njihovo udruživanje u zadruge omogućava im lakši izlazak na tržište, nabavak inputa i svega što je potrebno jednom farmeru da bi imao rentabilnu proizvodnju. Prije svega da imamo održivu i rentabilnu proizvodnju, a i da bi zadovoljili zahtjeve na tržištu, da ne bi uvozili iz stranih zemalja, mislim da je ovo dobar put”, pojašnjava Leon Fonerbeker agronom iz Holandije.

Na dobitku nisu samo poljoprivrednici, nego i kompanije.

“Imamo mnogo poljoprivrednika koji su veoma raštrkani i potrebno je da imamo jednog jakog kooperanta s kojim možemo da sarađujemo. Sljedeće godine bi bilo idealno da imamo jednog partnera s kojim sarađujemo i koji pokriva 25 posto potreba”, kazao je Filip Vej, direktor kompanije za preradu krompira.

Imajući u vidu trenutnu situaciju na terenu i primjere iz okruženja, postavlja se pitanje, šta nadležni rade na podršci ovom vidu organizovanja poljoprivrednika?

“Sve i jedna zadruga ima pravo, po pravilniku, da za proizvode dobije dio sredstava. S druge strane, dajemo podršku preko zadružnog saveza Republike Srpske gdje mi plaćamo reviziju svih tih zadruga. Pokušavamo prilikom osnivanja novih zadruga da damo novčana sredstva za početni rad u smislu nabavke opreme i sredstava za rad”, kazao je Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske

Zdrave zadruge glavni su uslov opstanka poljoprivrede i domaće proizvodnje, smatraju proizvođači.

“Moramo imati zdrave zadruge i moramo vratiti povjerenje koje je poljuljano kod naših poljoprivrednih proizvođača u odnosu na zadruge i prerađivačke kapacitete. Mislim i uporno tvrdim da je budućnost poljoprivredne proizvodnje udruživanje i zadrugarstvo”, smatra Bogaljević.

Stručnjaci kažu da je zadrugarstvo najbolji odgovor na izazove globalizovanog tržišta i vladavinu krupnog kapitala, zbog čega se u narednim godinama očekuje njihov procvat.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here