Vanjskotrgovinska razmjena BiH premašila predpandemijski nivo

Prema podacima VTK BiH, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2021. iznosio je 16,43 milijarde KM, za 23,62 posto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, čime su premašeni i vanjskotrgovinski rezultati iz predpandemijske 2019. u čijih prvih šest mjeseci je ostvarena robna razmjena sa svijetom ukupno “teška“ oko 15,61 milijardu KM.

21
The national flag of Bosnia Herzegovina on a large number of metal containers for storing goods stacked in rows on top of each other. Conception of storage of goods by importers, exporters

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2021. godine iznosio je 16,43 milijarde KM, od čega se na izvoz odnosi oko 6,65 milijardi, a na uvoz blizu 9,78 milijardi KM. Povećanjem ukupnog obima trgovanja BiH sa svijetom za 23,62 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period (rast izvoza 30,53 posto, rast uvoza 19,33 posto), ujedno su premašeni i vanjskotrgovinski rezultati iz predpandemijske 2019. godine, u čijih prvih šest mjeseci je, prema zvaničnoj državnoj statistici, ostvareno 5,83 milijarde KM izvoza i 9,78 milijardi KM uvoza, odnosno robna razmjena ukupno “teška“ oko 15,61 milijardu KM.

Glavni partneri

No, uprkos povećanju pokrivenosti uvoza izvozom za 9,39 procentnih poena, ona je na još uvijek skromnih 68 posto, tako da bosanskohercegovački vanjskotrgovinski deficit za prvo polugodište 2021. iznosi više od 3,12 milijardi KM.
Glavni vanjskotrgovinski partner BiH i dalje je Evropska unija, na koju se odnosi 73,8 posto bh. izvoza (4,91 milijarda KM, godišnje povećanje od 32,86 posto) i 67,3 posto uvoza (6,58 milijardi KM, rast od 20,77 posto).
Najznačajniji pojedinačni partner je Hrvatska, u koju je za prvih šest ovogodišnjih mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od 935 miliona KM, a iz nje ostvaren uvoz vrijedan 1,50 milijardi KM.
Na tržištima zemalja CEFTA regiona, pak, ostvaren je izvoz vrijedan 1,08 milijardi KM (16,3 posto ukupnog bh. izvoza), uz povećanje od 29,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Istovremeno, iz CEFTA zemalja uvezeno je robe za 1,59 milijardi KM (16,3 ukupnog uvoza), što je za 23,03 posto više nego u prvih šest mjeseci 2020. godine.
Glavni CEFTA vanjskotrgovinski partner BiH je Srbija, u koju smo izvezli robe za 732 miliona KM (32 posto više u odnosu na isti lanjski period), a iz nje ostvarili uvoz vrijedan 1,42 milijarde KM (rast od 20 posto).

Od ostalih tržišta, najveći obim razmjene ostvarujemo sa Turskom i Kinom, s tim što trgovanje s tim zemljama podrazumijeva uglavnom uvoz –ukupan obim razmjene sa Kinom iznosio je 243 miliona KM, od čega se na uvoz odnosi čak 227 miliona KM, dok smo sa Turskom trgovali za ukupno 650 miliona KM, od čega je 488 miliona KM uvoza.

Sektorska struktura

Posmatrano po sektorskoj strukturi, najveće učešće u bh. robnoj razmjeni sa svijetom ima metalski sektor, koji učestvuje u blizu 40 posto izvoza i 36 posto uvoza.
U prvom polugodištu 2021. metalski sektor ostvario je izvoz u ukupnoj vrijednosti od 2,7 milijardi KM, što je za 829,8 miliona KM ili 45 posto više u odnosu na isti lanjski period.
U izvozu vrijednosno najveće je učešće električnih mašina te željeza i čelika.
Električne mašine smo najviše izvozili u Austriju, Sloveniju, Njemačku i Hrvatsku, pri čemu je vrijednost izvoza najviše porasla na tržištima Slovenije (za 48 miliona KM) i Hrvatske (za 26 miliona KM ).
Željeza i čelika je izvezeno u vrijednosti od 424,7 miliona KM, što je povećanje od 217,9 miliona KM ili 105 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine.
Izvoz željeza i čelika je povećan u sva najznačajnija tržišta, a vrijednosnosno najviše u Srbiju (za 49,3 miliona KM) i Tursku (za 48,5 miliona KM).
U prvom polugodištu tekuće godine u metalskom sektoru ostvaren je uvoz u vrijednosti od 3,5 milijardi KM, uz rast od 838,8 miliona KM ili 32 posto.

Vrijednosno je najviše uvezeno proizvoda elektro i autoindustrije.
Najznačajnija uvozna tržišta elektroindustrije su zemlje EU i Srbija, a uvoz je povećan iz svih najznačajnijih partnera, pri čemu vrijedonosno najviše iz Slovenije – za 38 miliona KM).

Uvoz automobila i njihovih dijelova povećan je za 44, 9 miliona ili 21 posto u odnosu na prvo polugodište prethodne godine. Najznačajnije uvozno automobilsko tržište je Holandija, iz koje je u analiziranom periodu uvezeno autobomobila i njihovih dijelova u vrijednosti od 139,3 miliona KM, što je za 54,6 miliona KM ili 64 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz iz Njemačke se također oporavlja, a povećanje uvoza bilježimo i iz Slovenije i Srbije.

Top izvozna tržišta su Njemačka, Luksemburg i Austrija, koja čine 50 posto izvoza bh. automobilske industrije. Njemačka je ubjedljivo najznačajniji izvozni partner, sa oko 20 posto učešća u ukupnom izvozu.

U tekstilnom sektoru vanjskotrgovinska razmjena također je povećana.
Izvoz bh. tekstilne industrije ojačao je za 71,4 miliona KM ili 11 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2020. godine, dostigavši vrijednost od 739,6 miliona KM.
Vrijednosno najviše izvozimo obuću i dijelove za obuću, čiji su glavni kupci zemlje EU – prvenstveno Italija.

Uvoz tekstilne industrije je također povećan uslijed povećanja uvoza pamuka, vate, prostirača, odjeće i obuće. Uvezeno je tekstilnih proizvoda i sirovina za tekstilnu industriju u vrijednosti od 941,8 miliona KM, što je za 122,1 miliona KM ili 15 posto više u odnosu na prvo polugodište prethodne godine.

Uvezeno je obuće i njenih dijelova u ukupnoj vrijednosti od 154,5 miliona KM, što je povećanje za 6,7 mil KM ili pet posto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Najznačajniji uvozni partner je Italija, odakle je uvezeno ove vrste proizvoda za 20 miliona KM više nego u istom periodu 2020. godine, a uvoz je povećan i iz Srbije i Njemačke.

Istovremeno je uvezeno odjeće i njenih dijelova u ukupnoj vrijednosti od 153,3 miliona KM, što je za 40,8 miliona KM ili 36 posto više u odnosu na prvo polugodište prethodne godine. Iz svih tržišta je povećan uvoz, a najviše iz Hrvatske (za 12,3 miliona KM), koja je, uz Tursku, glavni uvozni partner BiH kada je riječ o odjevnim predmetima.
Već tradicionalno, drvni sektor je jedini sa suficitom u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni. U prvom polugodištu 2021. godine izvoz drvne industrije dostigao je 1,03 milijarde KM, uz godišnji rast od 263,03 miliona KM ili 34 posto.

Istovremeno je povećan i uvoz – za 64,7 miliona KM ili 27 posto, na 304,7 miliona KM, što u konačnici daje suficit drvnog sektora od 725,7 miliona KM.

Vrijednonosno, najviše izvozimo namještaj i njegove dijelove, a najznačajnije izvozno tržište je Njemačka, na čijem tržištu je izvoz povećan za 28,7 miliona KM ili 20 posto.
Agroindustrijski i prehrambeni sektor u robnoj razmjeni BiH učestvovao je sa 12 posto. U prvom polugodištu izvezeno je proizvoda agro i prehrambenog sektora u vrijednosti od 398,9 miliona KM, uz blago povećanje od jedan posto. Vrijednosno u izvozu najviše učestvuju mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, masti i ulja te proizvodi na bazi žitarica i jestivo voće.

S druge strane, proizvoda agro i prehrambenog sektora uvezeno je u ukupnoj vrijednosti od 1,5 milijardi KM, što je povećanje od 51,2 miliona KM ili tri posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. U uvozu vrijednosno dominiraju meso i drugi klaonički proizvodi, jestivo voće, proizvodi na bazi žitarica, pića i alkohol.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here