Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, prošlogodišnji obim direktnih stranih ulaganja u našoj zemlji iznosio je 678,2 miliona KM.
Najviše je ulagano u bankarski sektor – 157 miliona KM, te u trgovinu na veliko (93,9 miliona KM) i proizvodnju električne energije (88,6 miliona KM), a najveći priliv stranih investicija bio je iz Hrvatske (149,4 miliona KM) i Srbije (135,3 miliona KM).
S obzirom na globalnu recesiju uzrokovanu pandemijom korona virusa i rezultate iz prethodnih godina (prema evidenciji CBBiH, u 2019. vrijednost direktnih stranih investicija u BiH bila je niža za 81 miliona KM), na prvi pogled djeluje da se radi o sasvim solidnom epilogu investicijske godine. Međutim, utisak je nešto drugačiji kada se uzme u obzir činjenica da se radilo mahom o reinvestiranju zarada stranih ulagača već prisutnih u BiH, na šta se odnosi čak 586,3 miliona KM od ukupne sume lanjskog priliva inozemnog kapitala, dok su investicije u formi vlasničkih udjela bile gotovo simbolične.
Odvraćajući faktor
Drugim riječima, strani investitori koji su već “ugazili” u BiH, silom prilika nastavili su “tapkati” u njoj, dok oni koji tek biraju destinaciju za plasman svog viška kapitala, našu zemlju zaobilaze u sve širem luku, za šta je glavni razlog hronična politička nestabilnost. Taj odvraćajući faktor u ovoj godini je dodatno pogoršan blokadom rada državnih institucija od strana političkih predstavnika Republike Srpske, koji su, ogorčeni zabranom slavljenja ratnih zločina i veličanja masovnih ubica, odlučili da svoj rad u organima izvršne i zakonodavne vlasti na nivou BiH do daljnjeg ograniče na ubiranje plata i ostalih funkcionerskih materijalnih privilegija, pritom sve direktnije prijeteći dodatnim dezintegrativnim potezima koji, posebno u balkanskom kontekstu, podrazumijevaju i novi oružani sukob. Naravno, strane ulagače ne mami zveckanje oružja, nego šuškanje novčanica, tako da se to intenzivirano zaoštravanje političkih odnosa u BiH neminovno negativno odrazilo na njihovo raspoloženje prema mogućnosti investiranja u BiH, koje je ionako bilo na izrazito niskom nivou, o čemu u izjavi za Business Magazine svjedoči i Jasmina Dževlan, glasnogovornica Agencije za unaprjeđenje stranih investicija (FIPA) BiH.
“Navedena dešavanja ne šalju u svijet dobru poruku o Bosni i Hercegovini, a još manje međunarodnoj poslovnoj zajednici u situaciji kada tražimo strane investitore i kada su nam svaka nova investicija i svako novootvoreno radno mjesto dobrodošli.
Prema iskustvima FIPA-e, investitori koji su pokrenuli biznis u BiH navikli su na ovakve priče, mada to ne prihvataju kao nešto što je u redu. Međutim, investitori koji prvi put dolaze u BiH imaju sasvim drugačiji pristup ovim stvarima i drugačije gledaju na situaciju u BiH“, ističe Dževlan.
Ipak, na pitanje o ovogodišnjim trendovima u smislu obima i vrijednosti stranih investicija u BiH i očekivanim rezultatima do kraja godine, ona odgovara u relativno optimističnom tonu.
“Trenutno, podaci o vrijednostima direktnih stranih investicija u 2021. dostupni su samo za prvi kvartal godine. Prema podacima CBBiH u okviru platnog bilansa, direktne strane investicije su u prvom kvartalu 2021. iznosile 271,8 miliona KM, što je za 14,6 posto više u odnosu na 237,2 miliona KM iz prvog kvartala 2020. godine.
S obzirom da je iznos direktnih stranih investicija u prethodnoj godini očekivano manji zbog pandemije, upoređen je iznos za prvi kvartal 2021. i sa prosjekom za prvi kvartal u prethodnih pet godina (2016 – 2020.), koji je iznosio 268,1 milion KM), u odnosu na koji je povećanje nešto skromnije – 1,4 posto“, pojašnjava Dževlan.
Kao dodatni ohrabrujući argument ona navodi i da je, prema izvještaju UNCTAD-a (Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) objavljenom u junu, pandemija lani globalna direktna strana ulaganja smanjila za 35 posto u odnosu na 2019., na najniži nivo od 2005. godine.
“Regije u razvoju i tranzicijske ekonomije bile su relativno više pogođene uticajem pandemije. Globalno posmatrajući, tokovi direktnih stranih investicija u 2021.godini dostići će najniži nivo, da bi potom doživjeli djelimični oporavak i počeli rasti. Projicirano povećanje od 10 do 15 posto je i dalje za 25 posto niže od priliva globalnih direktnih stranih investicija u 2019.godini.
Trenutne prognoze pokazuju daljnji rast i povećanje za dodatnih 15 do 20 posto u 2022., što bi moglo približiti globalni godišnji priliv direktnih stranih investicija nivou iz 2019. godine
UNCTAD predviđa da se prilivi direktnih stranih investicija u tranzicijskim ekonomijama, kojima pripada i naša država, neće početi oporavljati prije 2022. godine“, napominje Dževlan, koja pandemiju, a ne loš politički ambijent, vidi i kao glavni razlog odustajanja nekih postojećih stranih investitora od nastavka ulaganja u BiH.
“Usljed pandemije bilo je nekoliko investitora koji su odustali od ulaganja, neki su zaustavili ulaganje do poboljšanja situacije s pandemijom, dok su neki nastavili ulagati i razvijati biznis. Svjedoci smo da su privredne djelatnosti u sektorima poput IT, telekomunikacija, digitalnog poduzetništva, prehrambene i farmaceutske industrije te pružanja usluga i transporta, nastavile rasti i tokom pandemije, tako da su u njima zabilježene nove investicije i povećanje broja zaposlenih.
Također, od početka godine FIPA je povezala više investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske, Austrije, Mađarske i Kine s vlasnicima projekata u BiH, a 12. avgusta predstavnici Agencije su zajedno s investitorima iz Austrije obišli lokacija za investiranje u Banjoj Luci, Laktašima i Gradiški, gdje su investitori zainteresovani za ulaganje u proizvodni sektor“, širi optimizam Dževlan.
Kako strani ulagači – potencijalni i oni već prisutni u BiH, gledaju na hroničnu, posljednjih mjeseci metastazirajuću političku krizu u kontekstu sigurnosti njihovog kapitala, iz prve ruke nam opisuje Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora (VSI) BiH. Kada je riječ o onima koji su već uložili svoj novac u BiH, oni su očito odavno svjesni u kakvu su se avanturu time upustili, pa su i prilično oguglali na političke potrese poput aktuelnog.
Nesigurnost kapitala
“Iako se BiH deklarisala da je odlučna u svom nastojanju da privuče strane investicije, željeni nivo investicija još uvijek nije dostignut zbog političke nestabilnosti, komplikovane administrativne strukture i nedovoljno poticajnog poslovnog okruženja. Pored dobro poznatih izazova kada je u pitanju investiciona klima, situaciju su dodatno pogoršali izazovi koje je donijela globalna pandemija korona virusa.
Prema posljednjim rezultatima istraživanja Vijeća stranih investitora – Poslovni barometar, naše članice – strani i domaći investitori, identifikovali su prepreke u poslovanju sa kojima se trenutno suočavaju, ali i benefite investiranja u BiH. Više od polovine (52 posto) članica VSI je umjereno nezadovoljno poslovnom klimom te smatraju da je poslovno okruženje u BiH nepredvidljivo, što ima veoma negativan efekat na privlačenje novih investicija.
Ipak, ohrabruje podatak da je, bez obzira na uočene prepreke na koje su članice VSI ukazale, 92 posto njih spremno da afirmativno preporuči BiH kao zemlju za ulaganje, dok ih 65 posto planira da reinvestira u BiH u naredne tri godine.
Ovakav nalaz sugerira na to da su investitori i uopće poslovna zajednica u BiH navikli na periodične političke krize i blokade pojedinih institucija te da su drugi pozitivni faktori, poput kvalificirane radne snage, blizine Evropske unije i niskih troškova rada, najbitnije konkurentne prednosti BiH, koje imaju odlučujući učinak na odluku investitora da dođu i ostanu u Bosni i Hercegovini“, objašnjava Muidža za naš magazin.
S druge strane, raspoloženje među potencijalnim stranim investitorima koji kontaktiraju s Vijećem radi dobijanja informacija o mogućnostima za ulaganja u BiH, nešto je drugačije.
“S obzirom da su negativni efekti COVID-a još uvijek prisutni, teško je procjeniti koliko je trenutna politička kriza eventualno doprinijela odluci potencijalnih investitora da ne investiraju u BiH.
Globalna pandemija uzrokovana korona virusom odrazila se na sve privredne subjekte u svijetu te još uvijek nemamo konkretne podatke o tome koje su konkretne investicije odgođene ili zaustavljene.
Kako bi zadržali svoje poslovanje likvidnim, mnogi investitori su se fokusirali na kratkoročnije ciljeve, dok će dugoročne zasigurno hrabrije realizirati sa većom stabilnosti i izvjesnošću ekonomskih prilika i ostalih okolnosti koje utječu na poslovanje.
Stoga, u datoj situaciji, sigurno je da će investitori poduzeti oprezne financijske akcije – i preventivne i korektivne, kako bi se osigurala sveukupna financijska likvidnost. To znači da će mnogi potencijalni investitori uskladiti svoje investicione odluke sa promjenom stvarnosti.
Generalno gledajući iz perspektive stranih investitora, pored COVID-a, politička nestabilnost ili, bolje rečeno, neodgovornost političara prema građanima i privatnom sektoru, i dalje je u vrhu liste rizika za strana ulaganja u BiH, kao i jako oslabljena vladavina prava, koja je glavni preduslov za privlačenje stranog kapitala u zemlju“, potcrtava Muidža.
Na pitanje o signalima koje Vijeće eventualno dobija od strane nadležnih bh. institucija na različitim nivoima u vezi sa sigurnošću stranih ulaganja u BiH, pak, Muidža sugerira da je na tom planu i dalje prisutan jaz između riječi i djela.
“Prema rezultatima ispitivanja koje redovno provodimo među našim članicama, pravna nesigurnost je, pored političke nestabilnosti, najveći rizik za uspješno poslovanje u BiH.
To je i razumljivo uzmemo li u obzir da je vladavina prava, koja je preduvjet pravne sigurnosti, jedan od najvažnijih faktora pri donošenju odluke investitora u koju zemlju investirati svoj kapital. Iako BiH u kontekstu zaštite stranih ulaganja ima usvojene zakone i potpisane međunarodne sporazume, ona ipak nema efikasan institucionalni sistem zaštite koji bi ih implementirao.
Kao nuspojave nepostojanja vladavine prava, pored nepoštivanja i neprovođenja odluka pravosudnih organa, investitori u BiH navode također i neujednačeno postupanje kontrolnih i administrativnih organa, nepredvidivost porezne politike, sivu ekonomiju…, koji uveliko otežavaju poslovanje i čine BiH investiciono manje popularnom destinacijom.
Pravna zaštita, predvidljivost i učinkovitost u provedbi zakona, propisa i sudskih odluka te samo jačanje vladavine prava, ključni su prioriteti ukoliko vlasti u BiH žele doista unaprijediti poslovni ambijent i privući ozbiljne investitore i kapital“, poručuje Muidža.
