Set of construction materials and tools isolated on a white background. 3d illustration

Problemi za građevinski sektor u Bosni i Hercegovini počeli su u martu prošle godine pojavom koronavirusa. Prvo je otežana nabavka građevinskog materijala zbog zatvaranja granica, potom dolazak radnika na gradilišta, a onda i radnika iz inozemstva. Na sve to došlo je i do povećanja cijena materijala. U BiH su u 2020. godini ukupni građevinski radovi zabilježili rast od svega 0,3 posto, i to zbog povećanja godišnje stope u oblasti niskogradnje od 0,7 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Blagi porast aktivnosti

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupna desezonirana proizvodnja u građevinarstvu u prvom kvartalu 2021. u poređenju sa četvrtim kvartalom 2020. godine bilježi rast od svega 0,8 posto. Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u istom periodu na objektima visokogradnje zabilježen je rast za 0,6 posto, a na objektima niskogradnje rast za 0,9 posto. Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja u građevinarstvu u BiH u prvom kvartalu 2021. u poređenju sa prvim kvartalom 2020. godine bilježi rast za 3,5 posto. Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u istom periodu na objektima visokogradnje zabilježen je rast za 2,9 posto, a na objektima niskogradnje rast za 4,2 posto.

U prvih šest mjeseci 2021. godine broj završenih stanova je 1.255, što predstavlja rast za 0,8 posto u odnosu na isti period 2020. godine. Broj nezavršenih stanova na kraju drugog kvartala 2021. godine je 4.169 i predstavlja pad za 1,5 posto u odnosu na isti period prošle godine.

„Građevinski sektor uskladio je poslovne aktivnosti sa novonastalim režimom, poštujući epidemiološke mjere koje su propisali nadležni organi, odnosno mjera o ličnoj zaštiti stanovništva, dezinfekciji gradilišta, kao i uopšteno ponašanju u novonastaloj situaciji. Zbog svega toga, sektor građevinarstva posluje u smanjenom obimu i u skladu sa preporukama Vlade RS. Smanjen kapacitet radnika u cilju sprovođenja mjera Štaba za vanredne situacije o ličnoj zaštiti stanovništva direktno je uticao na nivo produktivnosti privrednih društava u ovakvim uslovima poslovanja“, za Business Magazine kaže Mile Petrović, sekretar udruženja građevinarstva i IGM pri Privrednoj komori RS.

Građevinski radovi i stanogradnja najviše se realiziraju u većim gradovima kao što su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Banja Luka, Bijeljina, Istočno Sarajevo,Trebinje, te su do pandemije bilježili kontinuirani rast. U periodu od marta do juna prošle godine došlo je do smanjenog obima prodaje stanova, što je za posljedicu imalo direktno obustavljanje gradnje već dogovorenih poslova, kao i planiranja novih investicija. Međutim, početkom jula 2020. godine došlo je do rasta potražnje za stanovima.

„Početak 2021. godine donio je i dodatno povećanje tražnje za stanovima, što je prouzrokovalo da i pored dinamične gradnje imamo problem sa nedostatkom stanova. Kao razlog povećane tražnje može se navesti da građani ulaganje u nekretnine vide kao sigurniji vid štednje. Naši građani u dijaspori zainteresovani su za atraktivne lokacije u Republici Srpskoj, a stanovništvo iz manjih lokalnih zajednica teži kupovini nekretnina u većim centrima“, pojašnjava Petrović.

Kada je u pitanju ukupni indeks proizvođačkih cijena u građevinarstvu u BiH, u prvom kvartalu 2021. u poređenju sa četvrtim kvartalom 2020. godine bilježi rast za 1,9 posto. Posmatrano prema vrsti građevinskih radova, u istom periodu indeks proizvođačkih cijena za arhitektonske i građevinske radove bilježi rast za dva posto, indeks za vodoinstalaterske i kanalizacijske radove bilježi rast za 1,8 posto, indeks za elektro – instalacijske radove bilježi rast za 1,4 posto, dok indeks za mašinsko – instalacijske radove također bilježi rast za 0,6 posto.

Rast cijena sirovina

Jedan od razloga rasta cijena jeste i poskupljenje građevinskog materijala koje je počelo početkom godine, prvenstveno zbog pandemije koronavirusa. Proizvođači građevinskoga materijala početkom marta ove godine obavijestili su kompanije kako će morati podići svoje cijene i do 25 posto. Naime, cijene sirovina su porasle, pogotovo željeza koje je skuplje i do 50 posto, zatim čelika i armature. Stiropor i kamena vuna skuplji su do 25 posto, električni vodiči od bakra skuplji su za više od 65 posto, a od aluminija 35 posto. Među razlozima za poskupljenje navodi se rast cijena sirovina zbog nedostatka proizvodnje, rast cijena nafte, neplanirani remonti tvornica u svijetu i zatvaranja zbog pandemije

„Proizvođači građevinskog materijala, također, kao jedan od osnovnih razloga, navode povećanje troškova proizvodnje na koje utiče povećanje cijena sirovina na tržištu. Kako rastu cijene sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda. Procentualno, rast se kreće od 10 pa čak do 80 odsto, u zavisnosti od vrste proizvoda. Najveći rast cijena bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati, kao i čelik. Ova poskupljenja nisu realna, jer se na globalnom tržištu potrošnja nafte, odnosno čelika nije vratila na nivo prije pandemije, a cijene su sada mnogo veće nego prije pandemije. Poskupljenja su nastala kod svih izolacionih materijala, metala i svih proizvoda koji sadrže metale, vezivna ljepila, kao i materijale koji se proizvode od mineralnih sirovina. Ipak, još jedan je ključni razlog koji je doveo do poskupljenja je i taj što su proizvođači sirovina za građevinske materijale znatno smanjili obim proizvodnje zbog pandemije, zbog čega su zapravo te sirovine i značajno poskupile“, naglašava Petrović.

Pojašnjava da su proizvođači željeza istakli da postoji veliki manjak otpadnog željeza koji se koristi kao sirovina za proizvodnju betonskog željeza. Zbog velike potražnje, naglo raste cijena otpadnog željeza na berzi.

„Ono što predstavlja ozbiljan problem i što bi, prema očekivanjima, moglo ozbiljno uticati na tržište jeste činjenica da je došlo do lančanog poskupljenja repromaterijala, a samim tim i gotovih proizvoda koji učestvuju u procesu građenja. Konkretna poskupljenja proizvoda već su počela brinuti privrednike iz građevinskog sektora, jer je fasadni program poskupio za 70 odsto, željezo, čelik, armatura, lim, cijevi za 70 odsto, bitumen za 20 odsto, dok je cijena ljepila, kreča i cementa veća do 10 procenata. Ovakva poskupljenja vrlo ozbiljno bi mogla ugroziti građevinsku industriju, kako privatne tako i javne investicije“, dodaje Petrović.

Sve ovo uticalo je i na cijene nekretnina. Prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа u drugom kvartalu 2021. godine iznosi 1.812 KM po kvadratu. U poređenju sa 2020. godinom, cijena novih stanova veća je za 8,7 posto, te u оdnоsu nа drugi kvartal 2020. gоdinе veća je za 10,2 posto. Brој prоdаtih nоvih stаnоvа u drugom kvartalu 2021.gоdinе u оdnоsu na drugi kvartal 2020. gоdinе veći је zа 10,4 posto.

„U posljednjem periodu lančano poskupljenje građevinskog materijala, kao i nedostatak istog, doveli su do ogromnih tržišnih poremećaja. Ipak, koliko će poskupljenje građevinskog materijala učestvovati u konačnoj cijeni kvadrata stana zavisi direktno od tražnje. U poslednjih nekoliko mjeseci došlo je do značajnog poskupljenja nekretnina, ali moramo imati na umu da investitori nisu ti koji su svojevoljno povećali cjene. Osim već navedenih razloga, na povećanje cijena uticalo je i povećanje cijena radne snage, zemljišta, troškovi uređenja gradskog građevinskog zemljišta, rente, zona u kojoj se gradi objekat, doprinos za predmjer, kao i mnogi drugi nameti“, dodaje Petrović.

 

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here