Outsourcing podrazumijeva izmještanje poslovnih funkcija ili procesa iz jedne kompanije u drugu servisnu kompaniju koja onda tu funkciju ustupa na bazi ugovora o servisima. Jednostavnije rečeno, vlasnici kompanije odlučuju da drugi rade dijelove posla koje oni ne žele, ne znaju ili ne mogu priuštiti da rade sami. Globalno, ovaj sektor vrijedi više od 300 milijardi dolara, a samo u Indiji upošljava više od tri miliona ljudi. Milioni su također zaposleni u outsourcing kompanijama u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Kompanije djeluju širom svijeta, a posebno su im atraktivne zemlje s niskim porezom na dohodak. Outsourcing predstavlja perspektivnu granu i u Bosni i Hercegovini, a kompanije iz ove oblasti upošljavaju više od 14.000 ljudi. Najveći dio zaposlenih u ovom sektoru, oko 6.000, bavi se IT uslugama, poput razvoja softvera ili korisničke podrške. Međutim, postepeno raste značaj drugih vrsta usluga, kao što su korisnička podrška, finansije i računovodstvo ili upravljanje logistikom i lancem snabdijevanja. Ovi sektori također imaju najveći potencijal za dalji rast.
Perspektivnost neupitna
Jedna od kompanija koja uspješno posluje u ovom segmentu je Lilium Digital iz Sarajeva, osnovana 2017.godine te sa svojih 20 uposlenih pruža usluge u oblasti digitalnog marketinga.
„Na domaćem tržištu sarađujemo sa više od 500 klijenata, a taj broj i dalje raste, na obostrano zadovoljstvo. Nastali smo s željom da firmama rješavamo probleme u marketingu. Pomažemo našim klijentima s oglašavanjem na društvenim mrežama (Facebok, Instagram, Youtube, Linkedin…) te oglašavanjem kroz Google alate (oglasi na portalima i tražilicama), izradom web rješenja te osposobljavanjem online prodajnih kanala poput e-commerce rješenja i slično“, za Business Magazine kaže Haris Husejnović, direktor ove kompanije.
Govoreći o stanju i o tome koliko je značaj ovoj industriji prepoznat u BiH, Husejnović ističe da su IT kompanije, gdje je outsourcing u BiH najviše zastupljen zadovoljne poslovima koje dobivaju i naplatom koju ostvaruju.
„Svakako da je dobro razmišljati u smjeru razvoja okrenutog ka jačanju domaćih kapaciteta, ostavljanju tog kapitala u BiH i kreiranju proizvoda koji će biti proizvodi koji su nastali u našoj zemlji, ali nekada tržište diktira drugačije pa se i domaće kompanije u tom smislu moraju prilagoditi očekivanjima i prilikama na takvom tržištu. Perspektivnost te grane je neuptina, iako se tu i tamo priča i kritikuje outsourcing na način da ne trebamo izvoziti znanje i ljude nego drugačije pristupiti tom poslu. Smatram da IT kompanije koje vode glavnu ulogu u outsourcingu rade ozbiljan i pozitivan posao u obezbjeđenju radnih mjesta za ljude iz naše države, ozbiljnim prilikama za zaradu i napredak te promociji naše zemlje“, pojašnjava Husejnović.
Pandemija koronavirusa uticala je i na ovaj sektor, ali pored negativnih posljedica donijela je i neke pozitivne promjene.
„Pozitivno je jer nas je natjerala da se organizujemo na malo efikasniji način, a negativno je jer je smanjila privrednu aktivnost klijenata“, za Business Magazine kaže Aleksandar Čolić, direktor kompanije Profinova iz Banja Luke, koja od 2006. godine pruža usluge knjigovodstva i računovodstva i poslovne podrške za područje cijele BiH.
Husejnović dodaje da je pandemija na samom početku naštetila poslovanju cijele industrije, ali je ujedno i vrlo brzo omogućila i pomogla firmama poput Liliuma da lakše objasne domaćim firmama zašto moraju biti online i koje su to prednosti online nastupa u smislu prodaje i plasmana proizvoda ili usluga.
„Mislim da smo i mi i naši klijenti iskoristili pandemiju da se zaustavimo na kratko, sagledamo ono što radimo i budemo još bolji u vremenu koje dolazi“, dodaje Husejnović.
Benefiti razvoja industrije poslovnih servisa za vlasti u BiH su povećanje zaposlenosti i prihoda od direktnih poreza, a za društvo u cjelini pozitivan uticaj na potrošnju, povećanje zaposlenosti visokoobrazovanih ljudi i sticanje novih vještina i iskustava neophodnih za održivi ekonomski rast. Dodatno bi se uticalo na usporavanje odlaska obrazovanih i mladih ljudi. Kada je riječ o potencijalu ove grane u BiH bitno je naglasiti da se outsourcovati mogu sve usluge ili segmenti poslovanja koji ne podrazumijevaju fizički kontakt sa kupcem-od prevođenja dokumenata, korisničke podrške, pa i prodaje – poznatih call-centara, pa do web programiranja, obrade podataka, obrade fotografija do dizajna, razvoja web stranica, aplikacija, softwera. Također, ova industrija obezbijedila bi priliv investicija te kontinuirani kontakt sa razvijenijim tržištima. Prednost BiH je radna snaga koja govori strane jezike te blizina zapadnoj Evropi. Međutim, iako perspektivna grana, podrška razvoju ove industrije od strane nadležnih institucija izostaje, a tu su i brojne prepreke koje se moraju prevazići. Problemi sa kojima se suočava ova industrija uglavnom su isti kao i u ostalim oblastima, a koje su ogledaju prvenstveno u nepovoljnom poslovnom ambijentu, nerauzmijevanju od strane nadležnih institucija, sporosti administracije, zakonskoj regulativi.
„Najveći problem s kojim se susrećemo je nedovoljna efikasnost, zbog sporosti i neadekvatnosti administrativnog sistema u kojem živimo i radimo. Podršku u našoj oblasti pružaju profesionalna udruženja, ali je ta podrška u BiH na veoma niskom nivou, a od strane države kao podršku imamo samo mjere poticaja zapošljavanju i mjere za suzbijanje efekata pandemije“, naglašava Čolić.
Poslovanje mora biti olakšano
Husejnović smatra da nema adekvatne podrške od strane vlasti ne samo za outsourcing industriju nego generalno za firme koje se bave digitalnim marketingom i IT-om. Dodaje da da sam outsourcing i poslovanje sa stranim tržištima mora biti olakšano u mjeri da institucije BiH rade na prilagođavanju zakona, poreskim olakšicama i generalnom razumijevanju procesa takvog poslovanja da se ne bi otežavalo domaćim firmama poslovanje na stranim tržištima.
„Iz istog razloga većina domaćih firmi preuzima odgovornost na sebe i zapošljava nove ljude, izlazi na nova tržišta i promovira se bez podrške vlasti koja ne razumije ili ne želi razumjeti prilike koje su pred nama. Naš je zadatak da ljude na vlasti animiramo i donekle edukujemo u vezi digitalnog marketinga i IT-a jer smo jedini mjerodavni i jedini možemo predstaviti pravu sliku industrije kao i prilike koje se nude. Iskreno se nadam da će vlast, koja god to bila, odvojiti vrijeme i resurse da prvenstveno razumije pa tek onda i podrži sve ono što pričamo i sugeriramo. Potencijali digitalnog marketinga i IT-a su toliko veliki da su se sve firme u ovoj industriji vrlo brzo profilirale kao najpoželjniji poslodavci. Cilj nam je nastaviti s aktivnostima koje planiramo kako bismo, nadam se uz saradnju domaćih organa vlasti ali i međusobnu saradnju domaćih firmi iz ovih industrija, najbolje iskoristili puni potencijal svega što nam se nudi“, pojašnjava Husejnović.
Također, da bi došlo do većeg zamaha u razvoju ove industrije BiH mora poboljšati svoje poslovno okruženje, npr. reforma radnog zakonodavstva, dopuna zakonodavstva u područjima kao što su zaštita ličnih podataka, smanjenje birokratskih opterećenja i veća orijentacija obrazovnog sistema prema tržištu rada.
Ali ono što je pozitivno, jeste da naši sagovornici unatoč svemu imaju ambiciozne planove za budućnost. Tako Čolić i Profinova u narednom periodu planiraju raditi na razvoju kroz uvođenje novih tehnologija i znanja i širenje poslovanja na nova tržišta. Isto tako, Lilium Digital planira širenje tima te otvaranje novih tržišta.
„Iz godine u godinu industrija se mijenja, dolaze nove tehnologije i nova iskušenja za poslovanje u svakoj branši a mi sigurno prvi imamo odgovor na svaki problem s kojim se može suočiti domaća privreda. Nastavljamo da radimo ono što najbolje znamo, a to je da pomažemo našim klijentima da poboljšaju svoje poslovanje i da se prilagode digitalnom dobu u kojem živimo“, dodaje Husejnović.
Mogućnost za mlade, obrazovane ljude
Ono što je bitno naglasiti jeste da ova industrija pruža mogućnost mladim, obrazovnim ljudima, koji govore strane jezike da dođu do zaposlenja. Također, kompanije nude i mogućnost obuka za određene pozicije. Mladi na taj način imaju šansu raditi u BiH, za međunarodne kompanije i tržišta, za plaću koja je, naprimjer, dva puta veća od prosječne plaće. Međutim, uslijed lošeg obrazovnog sistema i odlaska mladih, kompanije u ovoj industriji sve teže dolaze do radne snage.
„U našoj industriji već duže vrijeme je bitnija proaktivnost i samoinicijativnost ljudi uz naravno iskustvo u ovom poslu nego li diploma škole ili fakulteta. Poprilično je teško naći ujedno školovan kadar i kadar koji ima iskustvo na poslovima vezanim za digitalni marketing iz prostog razloga što formalno obrazovanje ne pruža baš najkvalitetniju teoriju i praksu za ono što sadašnjost i budućnost donose. Stoga smo i kreirali i našu Digitalnu akademiju kako bismo i na taj način omogućili zainteresovanima da steknu znanja iz prve ruke, a i da imamo vlastiti kanal za odabir najkvalitetnijih polaznika za našu firmu“, ističe Husejnović.
