Bh. inovator osmislio farmaceutik protiv tuberkuloze uz pomoć nanotehnologije

Student Dženan Kovačić sa svojom inovacijom dizajniranom sa ciljem da se neaktivni bacili koji uzrokoju relaps aktivne tuberkuloze eliminiraju, oduševio je svjetske naučnike. Piše: Mirela Haskić-Suša

45

Tuberkuloza je i danas jedna od najozbiljnijih i najraširenijih zaraznih bolesti. Bolest se može razviti unutar nekoliko sedmica od primarne infekcije, a mogu proći i godine prije nego li se razvije. Reaktivacija tuberkuloze posljedica je aktivacije mirujućih bacila u udaljenim mjestima. Ovakav tok bolesti viđa se kod 90 posto odraslih. Upravo ova visoka stopa reaktivacije tuberkoloze inspirirala je bosanskohercegovačkog inovatora iz Jablanice, studenta genetike i bioinžinjeringa na Internacionalnom Burch Univerzitetu, Dženana Kovačića da razvije terapeutik na bazi vault nanotehnologije.

Trnovit put

„Bitno je navesti da postoji koncept relapsa aktivne tuberkuloze, bez obzira na „uspješno“ liječenje iste. Naravno, to se može desiti nakon sekundarnog izlaganja bacilu tuberkuloze, no problem je u tome što se relaps može desiti pacijentima koji nakon liječenja nisu bili izloženi ovom bacilu. Razlog tome jeste to što trenutna antibiotska terapija za tuberkulozu nije efektivna u eliminiranju patogena iz ljudskih pluća; nažalost, ono što se desi jeste to da preostale bakterije jednostavno postanu neaktivne i takve ostaju u plućima dok se ponovo ne stvore uslovi kada se mogu reaktivirati. Ovo se zove asimptomatska ili latentna tuberkuloza, te latentna tuberkuloza je rezistentna na trenutno dostupna liječenja. Otprilike trećina svjetske populacije ima ovu vrstu tuberkuloze. Naš terapeutik je dizajniran s ciljem da se ovi neaktivni bacili eliminiraju, tako što će vault nanočestica ciljano djelovati tačno u onim dijelovima pluća gdje se nalaze neaktivni bacili, te efektivno ih eliminirati bez potrebe za dugoročnom i toksičnom terapijom. Plasiranje ovakve tehnologije na svjetsko tržište bi, nadam se, bio značajan dodatak u borbi protiv tuberkuloze“, za Business Magazine kaže Kovačić.

Kovačić pojašnjava da vault nanotehnologija predstavlja jednu relativno mladu vrstu nanotehnologije, koja je bazirana na veoma sitnim proteinima koji formiraju strukturu koja nalikuje na bačvu. Ove „molekularne bačve“ možete puniti različitim molekulama – u ovom slučaju lijekovima –,te ih usmjeriti ka specifičnoj vrsti ćelija u zavisnosti od toga koju bolest liječite.

Ideja za razvoj ovog terapeutika došla je kao rezultat mnogobrojnih pokušaja da tokom srednjoškolskog obrazovanja osmisli nešto s čim bi se prijavio na naučnu olimpijadu.

„Vremenom, uz obimno istraživanje, sve se iskristaliziralo jednom idejom vezano za bolest koja me je u potpunosti fascinirala. Trnovit je put bio (i još uvijek jeste), no volju koju imam da ovaj čitav projekat sprovedem do kraja je jača od svih prepreka na koje nailazim na dnevnoj bazi“, dodaj Kovačić.

Kada su u pitanju prepreke s kojima se susretao, najveći problem je taj što se u BiH ovakvi projekti ne rade.  Dodaje da uz to, BiH generalno nije najbolje okruženje za bavljenje naukom, što svakako može pokazati naš kolektivni doprinos svjetskoj akademskoj zajednici, koji je neznatan, uz određene izuzetke.

Steći znanje ali se vratiti u BiH

Trenutno na ovom projektu s Kovačićem aktivno rade istraživač prof. Andrej Gajić i prof. Monia Avdić sa Burch univerziteta  s tim da zbog veličine poduhvata jednog ovakvog naučnog rada, konstantno sarađuju sa različitim naučnicima u zavisnosti o potrebima u tom momentu. Imao je različite vidove finansijske i mentorske pomoći što je izuzetno potrebno, posebno što rad na lijekovima podrazumijeva znatna finansijska i intelektualna ulaganja. Također, Kovačić je učestvovao i na takmičenjima u inovacijama gdje je oduševio svjetske naučnike koji nisu znali za postojanje nanotehnologije koju je prezentirao, te je ostvario i značajne kontakte.

„Imao sam čast učestvovati na Falling Walls Lab takmičenju održanom u aprilu 2019. godine u Sarajevu, gdje sam osvojio prvo mjesto, što me je plasiralo na završno takmičenje,  Međunarodnu konferenciju za buduća otkrića u nauci i društvu  u Berlinu. Sami opseg Međunarodne konferencije i takmičenja, kao i njeno značenje u svijetu inovacija, bio mi je dovoljan pokazatelj da na onome što radim ima smisla i potencijala. Iako su prva mjesta u Berlinu uzele ideje vezane za održivi razvoj, povratne informacije za ono na čemu radim su bile van mog svakog očekivanja. U okruženju kakva je BiH, prvenstveno, takmičenja i jesu jedini realan način da se nečija ideja/inovacija, plasira u eter šire javnosti i da inovatori polako počnu postajati prepoznatljivi. Ono što je najbitnije, naravno, jeste da takmičenje iza sebe ima neku vrstu nagrade, koja će konkretno pomoći inovatorima da dođu bliže svom cilju“, naglašava Kovačić.

Govoreći o položaju inovatora u našoj zemlji, Kovačić ističe da je poprilično nezavidan. Smatra da država još uvijek nije dovoljno zrela da se ozbiljno bavi pitanjem inovacija, barem ne onih koje bi imale nekog globalnog značaja. Dodaje da izuzetaka tu ima, ali da do sada nije primjetio slučaj istinski originalne inovacije koja je popraćena uz podršku koju uživaju inovatori u Evropi ili u SAD-u.

Iako je BiH zemlja ljudi sa odličnim inovcijama i idejama, nažalost, mladim talentima je teško pronaći motivaciju za rizičan svijet inovacija u državi koja u tom pogledu pruža veoma malo.

„Ipak, a i na svu sreću, nalazimo se u apsolutno najboljem vremenu ikada kada je u pitanju mogućnost našeg individualnog prosperiteta, bilo da je tu u kontekstu inovacija ili nečemu drugom. Globalizacija nam je pružila mogućnost da se okrenemo međunarodnim mehanizmima podrške za inovatore, koja bez obzira na snažnu kompetitivnost može se veoma zdravo iskoristiti. Ako osobu zanima farmaceutska industrija ili biotehnologija, uvijek je bolje graditi sebe ka pravcu otvaranja međunarodnim institucijama, gdje postoji infrastruktura, ekspertiza i sistem u kojem se nešto tako može finansijski i tehnički podržati. Naravno, to je veoma trnovit i dug put isprepleten nepoznatim varijablama, frustracijama i razočarenjem, no kvalitetna, strpljiva i vrijedna osoba uvijek pronađe put. Različite oblasti imaju različite uslove unutar BiH, no konkretno mogu govoriti samo na moje iskustvo sa biotehnologijom. Na kraju dana, optimalno bi bilo i veliki zagovornik sam toga da mladi pokušaju svoj talenat iskoristiti unutar granica BiH, bilo sa međunarodnom podrškom ili podrškom države (ako je moguće). Naravno, to je izuzetno teško, ali smatram da BiH upravo ima potencijal zbog toga što je oskudna inovacijama i industrijama koje trenutno pokreću i diriguju svjetskim ekonomskim sistemom“, ističe Kovačić.

Ovaj mladi inovator nakon završenog studija fokusirat će se na imunologiju i biotehnologiju, s obzirom da ga inovacije u tom polju najviše i zanimaju.

„ Naravno, infrastruktura za ozbiljan rad  i studiranje ovih polja baš i ne postoji u BiH, tako da planiram svoje studije nastaviti u inozemstvu. Volio bih nakon zdravo uspostavljene karijere u  naučnim poljima koje su moje strasti, vratiti se u BiH i dati  svoj doprinos ka razvoju ovih oblasti“, dodaje Kovačić.

Trezor bh. inovacija svijetla tačka

Prošle godine počela je realizaija projekta Trezor bh. inovacija,  projekta kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Islamska razvojna banka. Cilj ovog projekta jeste provesti mlade ljude kroz proces inovacija, ohrabriti ih da istražuju mogućnosti i osnažiti da otkriju nove načine za poboljšanje života zajednice. Kovačić ističe da je ovaj projekat od velike važnosti za inovatore u BiH.

„Projekat Trezor bh. inovacija je definitivno svijetla tačka u poprilično teškom svijetu inovatora u BiH. Biti u mogućnosti dobiti pristup pravnim savjetnicima, kao i finansijskoj podršci u vezi patentiranja, kao i njegovog ispitivanja, je uistinu neprocjenjivo. Volio bih da se ovaj projekat nastavi, te da bude uvertira poboljšanju situacije sa inovacijama u našoj državi“, dodaje Kovačić.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here