Ideja o izgradnji aerodroma u Bihaću postoji još od 1990.-ih godina prošlog stoljeća. Konkretni koraci ka najvećoj investiciji u Unsko-sanskom kantonu poduzeti su 2014. godine, kada su iz Aero klub Bihać obratili lokalnoj kompaniji za projektovanje koji su im, osim projekta ograđivanja aerodroma, ponudili besplatnu izradu pilot projekta koji bi prikazao kako bi izgledao jedan međunarodni aerodrom u Bihaću. Godinu kasnije osnovano je Javno preduzeće Aerodrom d.o.o. Bihać koje je ozbiljnije počelo raditi na ovom projektu.
Bez većih prepreka
„Sredinom 2017. godine Vlada Federacije BiH je projekt izgradnje Aerodroma Bihać uvrstila u svoj srednjoročni plan kapitalnih investicija za razvoj avio-saobraćaja na području FBiH. U periodu od 2017. do 2020. godine preko Federalnog mnistarstva prometa i komunikacija u projekt izgradnje Aerodroma Bihać je investirano cca. 9,500.000 KM, te je iz tih sredstava urađena Studija izvodljivosti, idejni i glavni projekt aerodroma sa pripadajućom infrastrukturom, donesena je odluka o proglašenju javnog interesa za zemljište, izrađen elaborat o eksproprijaciji, otkupljen dobar dio zemljišta, ograda, izgradnja pristupnog puta i pločastog propusta, te 300 metara testne dionice poletno-sletne staze. Izvršena su mjerenja i ispitivanja terena koja su dala pozitivne rezultate, izrađena Studija uticaja na okoliš, pribavljena vodna i okolišna saglasnost, a trenutno je u toku nabavka Aeronautičke studije“, za Business Magazine kaže Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.
Procjenjena vrijednost svih investicionih radova po Glavnom projektu iznosi oko 105, 000.000 KM. Pored toga, procjenjena vrijednost cijelog obuhvata iznosi oko 25,000.000 KM, što čini ukupnu vrijednost investicije od oko 130,000.000 KM.
„ U ovoj godini za nastavak realizacije projekta izgradnje Aerodroma Bihać, Vlada FBiH je planirala izdvojiti 25,000.000 KM. Očekujemo da ta sredstva postanu operativna kako bi mogli krenuti u prvu fazu izgradnje poletno-sletne staze u dužini od 1.200 metara, kontolnog tornja, rasvjete i ostale neophodne infrastrukture kako bi sam Aerodrom profuncionirao i pokazao se kao ozbiljna priča za nastavak pregovora sa potencijalnim investitorima“, dodaje Fazlić.
Do sad je izvršena eksproprijacija zemljišta za potrebe gradnje aerodroma po sporazumu od 19. marta 2019. u ukupnom iznosu 6,612.100 KM. Za otkup zemljišta površine od 264.484 metara kvadratnih uplaćeno je 2,000.000 KM 19. marta 2019., potom 1,500.000 KM 29. jula 2019.,te još 2,000.000 KM 7. novembra 2019. godine. Ostatak duga iznosi 1,112.100 KM i treba biti isplaćen najkasnije do 31. decembra 2022. godine. Većih prepreka vezanih za dobijanje neophodnih dozvola ili saglasnosti od nadležnih institucija nije bilo, osim što procedure traju duže vrijeme.
„Svaki proces se odvija u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH i zahtjeva da prije pokretanja postupka budu obezbjeđena neophodna finansijska sredstava. To znači da je jedini ograničavajući faktor visina raspoloživih sredstava za planirane aktivnosti i vrijeme potrebno da se provedu zakonske procedure“, dodaje Fazlić.
Pregovori s avio kompanijama
Za sada jedini investitor je Vlada FBiH te kroz Program utroška sredstava kapitalnih transfera javnim preduzećima za razvoj avio-saobraćaja na nivou FBiH, preko nadležnog ministarstva, investira u realizaciju projkta izgradnje Aerodroma Bihać. Međutim, aktivno se vode pregovori sa potencijalnim inozemnim investitorima s ciljem uključivanja istih u realizaciju projekta u okvirima modela Zakona o javno-privatnom partnerstvu koji je nedavno donesen na nivou Unsko-sanskog kantona.
U septembru 2019. godine Bihać su posjetili predstavnici Mazaya grupacije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su održali sastanak sa kantonalnim premijerom, a projekat je predstavljen i državnoj kineskoj firmi IPPR International engineering koja se bavi projektovanjem i izvođenjem većih infrastrukturnih projekata. Međutim, do sada nije bilo konkretnih ulaganja.
Adnan Bajrić, v.d. direktor JP Aerodrom d.o.o. Bihać za Business Magazine kaže da su i dalje u kontaktu s ovim potencijalnim investitorima.
„Epidemiološka situacija je sve odgodila i pomjerila, iako mi imamo i Zakon o JPP na nivou USK i spremni smo za više modela“, dodaje Bajrić.
Fazlić ističe da u do sad obavljenim brojnim razgovorima sa zainteresiranim inozemnim investitorima se ističu zahtjevi za obezbjeđenjem ”državne” garancije za povrat investicija u razumnom periodu.
„Takvu vrstu garancije za projekat ovog obima može eventualno obezbijediti samo Vlada FBiH ili država BiH od kojih očekujemo da još čvršće stanu iza ovog projekta“, dodaje Fazlić.
Aerodrom Bihać ima veliki privredni značaj za Krajinu. Osim toga, značajno bi doprinio povezivanju ovog dijela BiH sa ostatkom države ali i regionom. Također, izgradnjom aerodroma očekuju se i investicije iz bosanskohercegovačke dijaspore.
„Ovo je višegeneracijski projekat i razvojna šansa za privredu i turizam Unsko-sanske krajine, kao i šire regije Krajine, sve do doline Vrbasa i Plive, ali i prekogranično do NP Plitvička jezera. To je način da krajiškoj dijaspori približimo domovinu i omogućimo brži dolazak, povratak, investiranje, transfer znanja i vještina, odnosno otvaranje evropskih brendova – ispostava u proizvodnji“, naglašava Bajrić.
Fazlić ističe da je primarni cilj projekta u prvoj fazi izgradnje Aerodroma Bihać uspostaviti zračni promet i povezati Grad Bihać i USK sa ostalim dijelovima BiH, a zatim i drugim destinacijama izvan BiH, te na taj način generirati privredni rast u ovom dijelu države.
„Značaj Aerodroma se ogleda u tome što zapadnoevropsko turističko tržište postaje nezaobilazno za turoperatore koji bi organizirali charter prevoze zbog turističkih potencijala Nacionalnog parka Una i Nacionalnog parka Plitvička jezera, ali i poslovnih potencijala koje postoje u ovoj regiji i pograničnom dijelu susjedne Hrvatske, kao i velikog broja bh. dijaspore. Za uspostavljanje regionalnih ruta sa Sarajevom, a zatim i centralnom Evropom, Skandinavskim zemljama, Turskom, Bliskim istokom se već pokazao interes. Izgradnja Aerodroma Bihać, doprinijela bi i razvoju biznisa te poboljšanju poslovnog okruženja“, pojašnjava Fazlić.
Ukoliko blagovremeno budu obezbjeđena budžetirana sredstva od Vlade FBiH u iznosu od KM 25,000.000 za ovu godinu, te ne bude većih zastoja u pogledu procedura i obezbjeđivanja finansijskih sredstava, prvi avioni na ovaj Aerodrom mogli bi sletjeti za dvije to tri godine, te su u toku i pregovori s avio kompanijama.
„Imali smo više prepiski i razgovora, sastanaka sa niskobudžetnim kompanijama radi dijaspore, ali i najboljima Turkish Airlines i Lufthansa radi privrede, kao i avio kompanijama sa Istoka, radi turista koji žele posjetiti NP Una i druge krajiške prirodne ljepote“, dodaje Bajrić.
Mogućnost uključivanja koncesionara
Sredinom aprila gradonačelnik Fazlić održao je sastanak sa Premijerom FBiH Fadilom Novalićem na kojem je postignut je načelan dogovor o potrebi fazne izgradnje Aerodroma Bihać, u smislu što bržeg završetka minimalno neophodnih infrastrukturnih radova s ciljem stavljanja aerodroma u funkciju.
„ Stavljanjem aerodroma u funkciju sa pistom u dužini od 1.200 metara, bi se dobila veća izvjesnost uključivanja potencijalnih suinvestitora, koji bi kroz Zakon o JPP ili koncesiju mogli preuzeti korištenje tako izgrađene piste sa pripadajućom infrastrukturom, te nakon toga nastaviti sa daljnjim fazama investiranja u aerodromski kompleks do predviđene piste dužine 2.450 metara sa pripadajućom infrastrukturom“, dodaje Fazlić.
