Od 1.jula ove godine u potpunosti će biti ukinut roaming između zemalja Zapadnog Balkana što će doprinijeti značajnim uštedama kako građanima tako i privrednicima. Pregovori o regionalnom sporazumu o smanjenju cijena rominga su počeli 2018. godine, nakon čega su uslijedili brojni sastanci sa stručnjacima iz cijelog Zapadnog Balkana kako bi se postigao dogovor o pravnim i tehničkim aspektima smanjivanja cijena rominga i njihovog kasnijeg ukidanja, kao i konsultacije sa mobilnim operaterima.
„Bilo je mnogo prepreka, kao što možete i zamisliti, ali su na kraju, godinu dana kasnije, odnosno 4. aprila 2019. godine na 2. Digitalnom samitu Zapadnog Balkana u Beogradu sporazum o smanjenju cijena rominga potpisali predstavnici svih šest vlada Zapadnog Balkana. Sporazum je odmah nakon tri mjeseca, počevši od jula 2019. godine, doveo do smanjenja cijena rominga između 86 i 93 posto. Cijene i dalje padaju, a za nešto više od mjesec dana, od 1. jula, roaming između svih nas na Zapadnom Balkanu će biti besplatan. Nije bilo lako. Znate da je Evropskoj uniji trebalo deset godina da to postigne, a Zapadni Balkan je uspio za trećinu tog vremena. Rekla bih da je to zaista izvanredan i historijski uspjeh, koji ne bi bio moguć bez političke volje i opredjeljenosti vlada svih šest ekonomija Zapadnog Balkana“, za Business Magazine kaže Majlinda Bregu, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).
Korak ka uvezivanju regiona
Kada je riječ o ekonomskim benefitima ukidanja roamniga, Bregu navodi podatak da osobe dobi između 16 i 64 godine na internetu prosječno provedu 6 sati i 42 minute. U našem regionu 69 posto pojedinaca koristi internet i te brojke konstantno rastu.
„Nedavno sam sam imala sastanak preko zoom-a dok sam se vozila autom kroz Crnu Goru. Prije nekoliko godina to bi bilo veoma skupo, a sada je puno bolje. Ilustracije radi, u februaru 2020. godine cijena prenosa podataka, ili mobilni internet kako to ljudi zovu, sa mojim bh. mobitelom iznosila je 0,32 KM po megabajtu. U martu ove godine cijena je bila 0,13 KM po megabajtu. Prije sporazuma o smanjenju cijena rominga iz 2019. godine ove cijene su bile mnogo, mnogo više, a posebno ako bih koristila moj albanski mobitel, s obzirom da Albanija i Kosovo nisu bili dio prvog sporazuma o romingu. No ,od 1. jula te će cijene biti nula. Surfanje, pozivi, pa i tekstualne poruke u romingu u regionu će cijenom biti kao kod kuće. Naredni korak, nakon što od 1. jula budemo imali region bez rominga, je smanjenje cijena rominga između Evropske unije i Zapadnog Balkana, na čemu već radimo“, pojašnjava Bregu.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH za naš magazin kaže da je prošlo vrijeme preskupih telefonskih razgovora u roamingu i da su cijene već ranije smanjene, te da će od ukidanja roaminga veću korist imati građani, nego privreda. Međutim, ova inicijativa ima neke druge pozitivne efekte.
„To pokazuje da se region počeo uvezivati. Danas se uvezao na ukidanju roaminga, sutra će to biti na ukidanju carinskih barijera, poslije toga će se raditi na slobonom protoku kapitala. U tom smislu ovo ima veći značaj nego u finansijskom“, ističe Smailbegović.
Govoreći o uspostavljanju zajedničkog tržišta,lideri Zapadnog Balkana su u novembru prošle godine u Sofiji usvojili jedinstveni Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište. Sada region radi na njegovom provođenju, a Vijeće za regionalnu saradnju prati ovaj proces i pomaže vladama da do kraja 2024. godine ostvare zacrtane ciljeve.
„Plan je ambiciozan, a krajnji cilj je da se produbi ekonomska integracija i otvori više radnih mjesta u regionu, ponudi više mogućnosti po nižim cijenama za naše građane i omogući ljudima da rade bilo gdje u regionu. Veće tržište Zapadnog Balkana treba biti odskočna daska za preduzeća iz regiona da se bolje integrišu u evropske i svjetske lance vrijednosti i povećaju svoju konkurentnost“, naglašava Bregu.
Plan sadrži četiri glavne oblasti koje se odnose na uspostavljanje regionalnog trgovinskog prostora, odnosno slobode kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi, uključujući i međusektorske mjere, kao što su zeleni koridori, za usklađivanje sa evropskim pravilima i standardima i pružanje mogućnosti preduzećima i građanima. Sljedeće je uspostavljanje regionalnog investicionog prostora za usklađivanje investicionih politika sa standardima EU i dobrim međunarodnim praksama i promociju regiona stranim investitorima. Potom je tu regionalni digitalni prostor čiji je cilj, osim ukidanja roaminga, smanjenje cijena roaminga između Evropske unije i Zapadnog Balkana i obezbjeđivanje pristupa širokopojasnom internetu za veliku većinu domaćinstava, kao i usklađivanje regiona sa principima i praksama evropskog jedinstvenog digitalnog tržišta radi integracije Zapadnog Balkana u panevropsko digitalno tržište. Na kraju regionalni industrijski i inovacioni prostor za transformaciju industrijskih sektora, oblikovanje lanaca vrijednosti kojima oni pripadaju i njihovu pripremu za stvarnost današnjice i izazove sutrašnjice.
„Konkretnije, provođenjem aktivnosti u sklopu Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište, region će, između ostalog, nastojati da uspostavi jedinstvene šaltere, odnosno zajedničke pasoške i carinske kontrole, na odabranim graničnim prelazima i smanji vrijeme čekanja na graničnim prelazima na 70 posto sadašnjeg vremena čekanja, smanji troškove regionalnih plaćanja i pripremi se za pristupanje Jedinstvenom području platnog prometa u eurima (SEPA). Također, jedinstveno tržište doprinijet će uvođenju sloboda kretanja na osnovu ličnih karti u šest ekonomija Zapadnog Balkana, obezbjeđivanju interneta za najmanje 95 posto domaćinstava, kao i za najmanje 90 posto domaćinstava brzinom od najmanje 30Mbps u svakoj ekonomiji i pokretanju regionalnog programa podrške novoosnovanim malim preduzećima i inovacijama koje se nalaze u ranoj fazi razvoja. Ovo su samo neki od ciljeva zajedničkog regionalnog tržišta, koji, ako se ostvare, mogu regionu donijeti dodatnih 6,7 posto rasta BDP-a, što je prijeko potrebno, a posebno sada kada nam predstoji oporavak od pandemije“, pojašnjava Bregu.
Neophodna jaka politička volja
Bez bolje ekonomske saradnje i dublje integracije između ekonomija Zapadnog Balkana, ove zemlje će se teže približiti i integrirati u jedinstveno tržište Evropske unije što su glavne posljedice nedovoljne saradnje između zemalja regiona.
„Bez tržišne ekonomije nema ozbiljne ekonomije i moramo se prilagoditi tržištu. Što se više otvaramo to će biit bolje i za građane i privrednike. Naravno, nekad će nam to ići na ruku, a nekad ne. Mi imamo neke robe gdje smo konkurentni u regiji i tim proizvođačima to će ići na ruku. S druge stane, naprimjer Srbija je puno jača u poljoprivredi, te sigurno da to neće odgovarati našim poljoprivrednicima. Ali, generalno zemlje se moraju otvoriti i tržište mora proraditi. Zatvaranje bilo koje vrste nije dobro“, pojašnjava Smailbegović.
Još jedna inicijativa koja je dio zajedničkog regionalnog tržišta, na kojoj Vijeće za regionalnu saradnju već radi je i uzajamno priznavanja akademskih kvalifikacija, potom zajedno sa CEFTA-om na uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija, kao i na slobodnom kretanju, odnosno putovanju sa ličnom kartom.
„Ovim sporazumima će se ukloniti prepreke mobilnosti ljudi, stručnjaka, studenata, istraživača i profesora, kao i prepreke pristupu tržištu rada. Zajedno sa drugim aktivnostima u okviru zajedničkog regionalnog tržišta, kao što je ukidanje radnih dozvola za pružaoce usluga i prenosivost socijalnih prava koje vodi CEFTA, nastojimo obezbjediti mladim ljudima mogućnost zaposlenja na Zapadnom Balkanu, čime ćemo zadržati ljudski kapital u regionu“, ističe Bregu.
Naši sagovornici stava su da će sve ove incijative zajednički značajno doprinijeti povezivanju regiona, bit će olakšan protok ljudi i kapitala, vjerovatno će doći do ukidanja carinskih barijera što će svakako biti od značaja za privredu kako BiH tako i zemalja Zapadnog Balkana.
„Lideri Zapadnog Balkana su zajedničkog stajališta da je regionalna saradnja najbolji i jedini način da se ide naprijed. To u velikoj mjeri podržavaju i građani Zapadnog Balkana, s obzirom da 77 posto njih podržava regionalnu saradnju, kao uostalom i privredni subjekti iz regiona, kojih 69 posto smatra da je kvalitet regionalne saradnje važan za kvalitet njihovog poslovanja-povećanje od 12 posto u odnosu na 2020. godinu. Bez obzira na to gdje se ekonomije nalaze na putu ka pristupanju Evropskoj uniji, svi mi zaostajemo za nivoom društveno-ekonomskog razvoja u odnosu na evropski prosjek. Svi imamo slične strukturalne nedostatke u pogledu digitalne i zelene transformacije, investicione klime, nezaposlenosti i sive ekonomije, socijalne isključenosti, i slično. Sve se ove stvari u ovom trenutku mogu zvati „problemima“, ali one ustvari predstavljaju neiskorišten potencijal regona. Kada sve okupimo zajedno, dobijamo dodatnu vrijednost koju potencijalno možemo zajednički ostvariti“, pojašnjava Bregu.
Na pitanje kakve su reakcije čelnika zemalja po pitanju svih inicijativa, te da li postoje neke političke prepreke, Bregu ističe da je prihvatanje Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište dobar znak da su lideri Zapadnog Balkana svjesni i opredjeljeni za koristi regionalne saradnje.
„Uspjeh zajedničkog regionalnog tržišta zavisit će od postojanosti političke volje. Ako ona opadne, usporit će napredak. Međutim, imamo dobar razlog za optimizam. Kao prvo, Evropska unija je i dalje nepokolebljiv zagovornik provedbe zajedničkog regionalnog tržišta, toliko da ga je povezala sa svojim Ekonomskim i investicionim planom za Zapadni Balkan. Nedavno je na svom ministarskom sastanku grupa G7 izrazila podršku napretku regionalne saradnje, a posebno kroz provedbu zajedničkog regionalnog tržišta. Osim toga, pandemija COVID-19 istakla je kako hitnost tako i prednosti programa regionalne saradnje. Pouke iz uspjeha inicijative zelenih koridora su dovoljne da čak i skeptike ubijede da smo zajedno bolji, jači i otporniji“, dodaje Bregu.
Vizni režim sa Kosovom stvara probleme privrednicima
Jedan od problema s kojima se suočavaju kompanije izvoznice u BiH jeste vizni režim između Kosova i naše zemlje. Institucije Kosova su 2018. godine uvele i stopostotne takse na uvoz iz BiH. Ova odluka bila je na snazi više od godinu dana i izuzetno negativno je uticala na kompanije koje su bilježile značajan izvoz na tržište Kosova, prvenstveno one iz agroindustrijskog i metalskog sektora.
„Slaba trgovinska statistika između dvije ekonomije predstavlja važan pokazatelj uticaja viznog režima između Kosova i Bosne i Hercegovine na poslovnu zajednicu. Izvoz s Kosova u Bosnu i Hercegovinu je u martu 2021. godine iznosio 1,9 posto od ukpunog izvoza, što je neznatno povećanje u odnosu na 1,4 posto iz marta 2020. godine. S druge strane, uvoz Kosova iz Bosne i Hercegovine iznosi 1,1 posto ukupnog uvoza u martu 2021. godine što je neznatno povećanje u odnosu na isti mjesec prošle godine kada izvoza uopće nije bilo. Isto tako statistički podaci o vizama iz prethodnih godina pokazuju konsolidovan trend od između 700 i 900 izdatih viza na obje strane i otprilike isti broj odbijenih zahtjeva“, ističe Bregu.
Upravo ovaj problem predstavlja veliku kočnicu stvaranja zajedničkog regionalnog ržišta, a donosi i veliku štetu kako poslovnoj zajednici tako i građanima.
„Vizni režim između BiH i Kosova uzrokuje dosta problema. Znam dosta kompanija koje rade i one koji bi rado radile s Kosovom ali ovo zaista predstavlja veliki problem. Nažalost to je političko pitanje i nisam siguran da će se to brzo i uspješno riješiti, osim ako ne bude neki pritisak međunarodne zajednice. Ukidanje viznog režima bi svakako dobrodošlo privrednicima“, dodaje Smailbegović.
