Softić najavio promjene okvira obavezne rezerve za komercijalne banke u BiH

U svom je izlaganju guverner Softić posebno naglasio važnost strukturalnih reformi kako bi se osigurao dugoročan rast ekonomija na zdravim osnovama.

55

U Rovinju (Republika Hrvatska) 10 i 11. juna 2021. godine održan je deveti po redu, sada već tradicionalni susret guvernera i bankara regije. Glavne teme susreta usmjerene su na monetarne politike i finansijsku stabilnost u doba pandemije, te su zamišljeni kao odgovor finansijskog sektora na Covid krizu.

Na panelu pod naslovom: “Post-covid sindrom u gospodarskom i financijskom sistemu” je uz guvernere centralnih banaka iz Slovenije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, aktivno učešće imao i guverner CBBiH Senad Softić.

U svom je izlaganju guverner Softić posebno naglasio važnost strukturalnih reformi kako bi se osigurao dugoročan rast ekonomija na zdravim osnovama. Nakon pada BDP-a u 2020. godini zbog Covid-a, svi očekuju rast u 2021. Najnovija projekcija rasta BDP-a Eurozone za 2021. godinu iznosi 4,6 posto dok je ta projekcija za BiH na nivou od 3,4 posto. Pouke iz krize zbog pandemije treba iskoristiti za reforme u ekonomskom i finansijskom sistemu da se osigura viši i održiv ekonomski rast.

Nadalje, kao i svi guverneri svijeta, i  Softić je istakao kako u CBBiH pažljivo prate trendove porasta cijena u svijetu. Za bh. ekonomiju je posebno važno pratiti rast cijena u Eurozoni gdje najnovija projekcija inflacije za 2021. godinu iznosi 1,9 posto dok se za BiH u 2021. godini očekuje inflacija na nivou od 0,6 posto. Porast inflacije velikim dijelom je rezultat poticajnih mjera kako monetarnih tako i fiskalnih vlasti da se prevlada aktuelna kriza.

Takođe, guverner je istakao posljedice dugogodišnje politike vrlo niskih i negativnih tržišnih kamatnih stopa u Eurozoni. Jedan od razloga njihovog postojanja je da se stimulišu ekonomije koje su u krizi zbog pandemije. Međutim, takva politika ima negativne posljedice na profitabilnost CBBiH. Obzirom na zakonska ograničenja CBBiH koja svoju aktivu odnosno devizne rezerve smije ulagati samo u najsigurnije banke i državne vrijednosne papire zemalja Eurozone, CBBiH je najvećim dijelom suočena sa negativnim kamatnim stopama. CBBiH svojim mjerama nastoji umanjiti negativne posljedice, posebno na pad dobiti CBBiH. Te se mjere prvenstveno odnose na već donesene, ali i buduće promjene okvira obavezne rezerve za komercijalne banke u BiH.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here