Blum Lab, inkubator koji kombinira softverske, hardverske i praktične edukativne radionice, gdje mladi mogu raditi na novoj generaciji proizvoda u sferi kreiranja pametnih gradova i obnovljivih izvora energije osnovan je 2017. godine. Projekat je nastao kao kooperacija Energoinvesta, grupacije Prijatelji Energoinvesta i CityOS Fondacije iz San Franciska, a ime je dobio po Emeriku Blumu, osnivaču Energoinvesta pod čijim je vodstvom napravljen između ostalog prvi kompjuterski centar u regionu 1966. godine i prvi kompjuter IRIS 1984. godine.
Pametni senzor Boxy
„Cilj Blum Laba je da mladi Energoinvesta i Sarajeva dobiju direktan pristup posljednjim tehnologijama i znanjima u oblasti robotike, dronova, pametnih gradova i zgrada, precizne agrikulture, vještačke inteligencije i sličnih modernih tehnologija. Blum Lab je samo nastavak Energoinvestove dugogodišnje prakse ulaganja u obuku mladih novim tehnologijama kroz koju je do sada stipendirano više od 10.000 mladih ljudi, direktno obučeno više od 20.000, a kroz obuke na radu unapređena je karijera više od 100.000 ljudi koji su kroz 70 godina postojanja radili u Energoinvestu. Cilj projekta baziran je na open source pristupu gdje osim zaposlenih u Energoinvestu pristup imaju i mnogi mladi ljudi iz Sarajeva i okruženja. U Blum Labu imaju priliku za obučavanje u izradi cjelovitih rješenja gdje imaju informatičku podršku“, za Business Magazine kaže Ajša Hadžić, jedna od inženjera u Blum Labu.
Blum Lab se nalazi na prostoru površine 1.500 metara kvadratnih i uključuje veliku otvorenu učionicu za radionice i konferencije, visokotehnološku laboratoriju sa potpuno novom prototipskom opremom (laserski rezač, CNC mašina, 3D štampači itd.), Radnu sobu za elektroniku, kontrolnu sobu, tri ureda i studio za snimanje.
Do sada su inženjeri u Blum Labu realizirali niz projekata. Prošle godine u saradnji sa Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), postavili su tri senzora na tri lokacije-jedan je postavljen na zgradu Općine Stari Grad, drugi se nalazi u blizini Vijećnice dok je treći postavljen u atrijumu zgrade, tj. u njihovom showroomu. Organizirali su radionice gdje su obučavali ljude kako da naprave svoj uređaj za mjerenje zagađenja zraka, gdje su svi učesnici dobili po jedan primjerak Boxy-ja.
„Boxy je prilagođena senzorska jedinica koja sadrži različite informacijske varijable koje pokrivaju sve glavne faktore relevantne za stope zagađenja. Na površini Boxy je prekrasna mala svjetiljka. Ali, Boxy ima karakter i posebne sposobnosti: nadgleda zagađenje zraka, pokazuje vam kvalitet zraka promjenom boja raspoloženja, razgovara sa mobilnim aplikacijama i crta mape zagađenja širom grada. Naravno, uz hardver mi smo razvili i softver pa je tako moguće instalirati našu aplikaciju, gdje je moguće pratiti trenutno stanje zraka u Sarajevu, ali i vidjeti mrežu instaliranih senzora na raznim lokacijama. Pored mobilne aplikacije moguće je pristupiti mapi i preko web opcije“, pojašnjava Hadžić.
Pored navedenih projekata u Blum Labu je napravljen i interaktivni ulični znak koji je nastao kao rezultat saradnje Energoinvesta i JP Sarajevo i uskoro će biti postavljen na području Općine Stari Grad, a ponudit će građanima i turistima mogućnost da otkriju u kojem smjeru se nalazi određena turistička znamenitost ili drugi kulturno historijski sadržaj. Ovaj interaktivni ulični znak će na upit pokazivati smjer u kojem neko želi ići, jer ima mogućnost okretanja za 360 stepeni.
Tehnologija za pametne gradove
Inženjeri u Blum Labu trenutno rade na više projekata vezanih za smart buildings, ali i pametne gradove, te je tako aktuelan projekat Smart City Tech.
„Smart City Tech predstavlja tehnologiju ili skup svih tehnologija koje se mogu koristiti u pametnim gradova. Sam pojam je veoma širok jer zavisi od potreba grada, stanovništva, ali i same lokacije grada. Kako bismo razumijeli smart city tehnologiju i kako se može iskoristiti, u Blum Labu smo testirali razne senzore, kamere, led lampe i iste smo postavili u atrijumu naše zgrade. Sve navedeno se može koristiti u gradu Sarajevu. Krajnji cilj Smart City Tech jeste da olakša život građanima, a dugoročno donese novčane uštede gradu“, dodaje Hadžić.
Sa Gradskom upravom Grada Sarajeva i UNDP-om su radili na projektu Air Quality Monitoring System koji se sastoji od tri komponente: vanjski senzori za prikupljanje podataka o PM česticama (PM 1, PM 2.5 i PM 10), pritisku, temperaturi i vlažnosti zraka, softver koji procesira, skladišti i prikazuje trenutne podatke od senzora, vizualizacija softvera preko weba, mobilnih aplikacija i ekrana. Zajedno sa Gradskom upravom su učestvovali na prvoj konferenciji za pametne gradove koja je održana u Ljubljani u decembru 2019. godine pod nazivom 1st Southeast Europe Smart Society Conference. Na konferenciji su prezentirali dosadašnje aktivnosti na polju pametnih gradova, kao i mogućnosti daljnje implementacije. Također su dio City Mind Laba od osnivanja od danas, čiji su pokrovitelji UNDP, Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo. City Mind Lab Sarajevo je jedinstven koncept okupljanja inspirativnih sugrađana, eksperata u raznim oblastima, koji žele dati svoj doprinos za procese tranformacije Sarajeva koje će ovaj grad učiniti što boljim za živjeti, raditi ili posjetiti.
Bitno je naglasiti da su sva ova rješenja osmislili mladi inženjeri kojima je Energoinvest pružio šansu da pokažu svoje znanje i kreativnost.
„Veoma je bitno imati mlade ljude u kompanijama, jer su oni nosioci promjena i inovativnih ideja. Zato smo pružili priliku mladim studentima da posjećuju naš Lab gdje imaju na raspolaganju opremu koju mogu koristiti kako bi razvili neku svoju ideju koja može biti obostrano korisna. Kroz ovakav tip saradnje dajemo mladima priliku da sve svoje teorijsko znanje primjene u praksi, a kompanija dobija veoma kvalitetan mladi stručni kadar. Za ekonomiju BiH je neophodna obuka mladih ljudi, kao i pružanje adekvatnih uslova kako bi potaknuli mlade da ostanu u BiH. Za razliku od mnogih drugih kompanija, koje su često napravljene na prirodnim bogatstvima, kao sto su ruda, drvo ili geografske pozicije, Energoinvest je stvoren isključivo na ljudskom potencijalu i inteligenciji. Zbog toga vjerujemo da su mladi ljudi i njihova vještina da vladaju naprednim tehnologijama naš najveći, a možda i jedini pravi resurs. Sa tim saznanjem, Energoinvest je uvijek ulagao u praktičnu edukaciju mladih, od saradnje sa fakultetima do internog i vanjskog obučavanja; od otvaranja labova do aktivnog ulaganja u istraživanja i razvoj. Smatramo da je neophodno da i ostale kompanije slijede naš primjer, jer samo na ovaj način možemo stvoriti potrebne uslove za ostanak mladih u BiH, ali i omogućiti daljnji razvoj naše države i ekonomije“, kaže Hadžić.
Govoreći o položaju inovatora u BiH, Hadžić kaže da su u nezavidnom položaju u odnosu na one u EU, jer nemaju novčanu podršku te da je jedan od načina poboljšanja položaja izgradnja tehnoloških hubova, laboratorija i sličnih institucija koje bi pružale inovatorima razne vidove podrške i omogućavale realizaciju svih potencijalno korisnih ideja.
„Evropa i svijet su u velikoj prednosti po pitanju inovativnosti upravo iz razloga jer imaju podršku institucija, imaju tehnološke fondove, tehnološke parkove i hubove, bolju povezanost sa privredom, univerzitetima koju mi, nažalost, nemamo. Energoinvest je prije rata imao svoje institute, fabrike i istraživačke centre gdje smo imali priliku pratiti svaki korak od početne ideje do krajnje realizacije. Nadamo se da ćemo u budućnosti ići ukorak sa svim razvijenim zemljama u polju inovacija, jer imamo kvalitetnih ljudi kojima je potrebna podrška kako bi realizirali svoje ideje“, dodaje Hadžić.
U narednom periodu cilj je, rješenja i znanja koja su stečena i nastala u Blum Labu ponuditi tržištu, učešćem na tenderima, apliciranjem na različite domaće iIi evropske fondove.
„Također, cilj nam je i povećavanje učešća naših rješenja ili podrške u okviru Energoinvestovih projekata širom svijeta, bilo kao komercijalna rješenja za eksterne korisnike bilo kao rješenja koja pružaju podršku Energoinvestovim poslovnim procesima u realizaciji projekata. Želimo i dalje ostati otvoreni i održavati saradnju sa univerzitetima, lokalnom zajednicom i građanstvom. Pored svega navedenog želimo raditi na daljnjem razvoju, istraživanju i edukacijama u oblasti AI i mašinskog učenja“, naglašava hadžić.
Veliki broj učesnika na radionicama
Od osnivanja do danas u Blum Labu je održan veliki broj radionica za djecu i odrasle pod nazivom „from zero to hero“. Najveći broj radionica bile su vezane za problem zagađenja zraka, gdje su učesnike obučavali da naprave svoj uređaj za mjerenje zagađenja zraka.
„Veoma smo ponosni da smo imali veliki broj učesnika bez tehničkog predznanja koji su nakon naših radionica mogli napraviti svoj uređaj i na taj način su postali naši tech heroji. Osim ovih radionica radili smo i 24-satne hackathone, gdje su studenti imali priliku da za 24 sata kreiraju neku svoju ideju koja je povezana sa smart citiy. Kroz naše radionice su prošle stotine mladih ljudi od kojih su pojedini izgradili zavidne karijere i na koje smo mnogo ponosni. Česti gosti u našem Labu su bili i studenti sa Univerziteta u Sarajevu, a naš Lab je otvoren za sve osobe koje žele da nas posjete“, dodaje Hadžić.
