Neznanje, nesposobnost i nehtijenje

( ili kako nas je sve pobrojano do sada , u novčanom smislu, koštalo više od svih kredita koje smo bili prisiljeni uzimati od međunarodnih finansijskih institucija)

47
Delić

Posljednjih dana maja svjedočili smo kilometarskim kolonama na graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje su rezultat izmijenjenog Pravilnika o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Republiku Hrvatsku. Donošenje ovog Pravilnika direktno je rezultiralo promjenom (jednostranom) kategorizacije graničnih prelaza preko kojih se odvija robni promet.

Dozvolite da se ovdje ne bavimo nepostupanjem Vlade Hrvatske u duhu dobrosusjedstva, čemu svjedočimo godinama (privrednici naročito, sjetite se prigovora Vlade Hrvatske na odluku da se bh. mljekarima dozvoli izvoz mlijeka u EU ili problema koje su bh. prevoznici imali u prvom talasu pandemije, kada vozačima nije bilo dozvoljeno zaustavljanje u Hrvatskoj ni radi odlaska u toalet). Nećemo, rekoh o tome, to je obraz Hrvatske kojeg vrlo uspješno već godinama prljaju tamošnji premijeri i vlade.

O nama ćemo… U najmanju ruku je sramotno da predstavnici bh. institucija javno kažu da su „za ovaj problem čuli od građana i privrednika“!?! Osim što je sramotna, ova izjava samo je argument više za neznanje, nesposobnost i nehtijenje odgovornih (i dobro plaćenih) državnih službenika u nadležnim ministarstvima prometa i komunikacija, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa pa ako hoćete i kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Njihova je (isključiva) nadležnost međunarodna, dakle i saradnja sa susjedima. Dužni su pratiti šta se dešava u susjednim zemljama kada je u pitanju donošenje tamošnje zakonske regulative i pravovremeno signalizirati eventualne probleme.

Nehtijenje i neznanje, udruženo sa nesposobnošću, do sada nas je koštalo (u novčanom smislu) sigurno više od svih kredita koje smo bili prisiljeni uzimati od međunarodnih finansijskih institucija. Gubitak kredibiliteta države, opet, osjećamo na svakom koraku.

Još je gore kada svoje politički motivirane odluke pokušavaju objasniti „brigom za državu“. Kao npr. kada ministar finansija i trezora kaže da je protiv ukidanja viza državljanima Saudijske Arabije, jer država time gubi 800.000 KM prihoda od viza (ne navodi da li se radi o prihodima od viza za Saudijce ili uopće). Da je samo pogledao statističke podatke za juni 2019. vidio bi da su saudijski turisti bili najbrojniji među 179.103 turista koliko je u tom mjesecu posjetilo BiH – nešto više od 12 posto. Da je svako od njih ostavio u BiH po 10 KM to je nešto manje 200.000 KM. A govorimo o samo jednom mjesecu… Toliko čak i mi, novinari, znamo o finansijama.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here