Ristić:Realna digitalna transformacija kao ključ ka prosperitetu i izlasku iz krize

Jelena Ristić, direktorica za tržišta Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard za naš portal govori o realnoj digitalnoj transformaciji poslovanja koja se trenutno dešava, te o tome kako e-commerce može uticati na cjelokupnu privredu u BiH.

53

Jelena Ristić, direktorica za tržišta Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard za naš portal govori o realnoj digitalnoj transformaciji poslovanja koja se trenutno dešava, te o tome kako e-commerce može uticati na cjelokupnu privredu u Bosni i Hercegovini, ali i o potrebama i rješenjima za mala i srednja preduzeća koja im pomažu da posluju efikasno, sigurno i po mjeri krajnjeg potrošača.

BM:Kako ocjenjujete poslovni ambijent u BiH tokom proteklih godinu dana?

RISTIĆ:Bosna i Hercegovina je malo tržište koje ima značajan prostor za razvoj. Korona kriza je uticala na to da cjelokupna ekonomija i ekonomski procesi prođu kroz značajne potrese u cijelom svijetu, no, desile su se i pozitivni promjene, a jedna od njih je zasigurno digitalna transformacija trgovačkog sektora. Pandemija je ubrzala nadolazeće trendove digitalne transfomacije, te vidimo da je povećan broj elektronskih transakcija jer su sa jedne strane ljudi ohrabrivani da se okrenu bezgotovinskim plaćanjima kao zdravstveno sigurnijim, a sa druge strane je to bilo i manje-više jedino realno rješenje u okolnostima zabrane kretanja. U takvoj objektivnoj situaciji, korisnici su prigrlili bezgotovinska plaćanja u većoj mjeri, pa je kada govorimo samo o e-commerce plaćanjima u BiH, broj korisnika porastao za 23 posto u odnosu na period prije pandemije kako je pokazalo tradicionalno MasterIndex istraživanje kompanije Mastercard. To svjedoči o promjeni potrošačkih navika u smjeru ka praktičnijim i digitalnijim rješenjima, ali ne zaboravimo da istovremeno po procjenama Svjetske banke, BiH tržište ima visoku stopu finansijske isključenosti od 27 posto, odnosno da preko četvrtine punoljetnih građana nema pristup zvaničnim finansijskim tokovima, što ih čini ranjivim za neprijavljeni rad, neinstitucionalno zaduživanje i lišava ih prava na socijalne benefite.

Također, procjene govore da je manje od polovine poslovnih subjekata u zemlji terminalizovano, što njima sa jedne strane uskraćuje potencijalne kupce, a sa druge strane, predstavlja rizik za državu da se veći ili manji dio prihoda ne prijavljuje i posljedično, da dolazi do izbjegavanja plaćanja poreza. Sigurno je da je dio preduzeća prihvatio elektronsko poslovanje u prethodnom periodu, no to je i dalje daleko ispod evropskog prosjeka od 23 hiljade POS terminala na milion stanovnika.

Ono na čemu se mora značajnije insistirati u predstojećem periodu je efikasna digitalizacija cjelokupnog poslovnog sektora u zemlji – ne zato što je to moderni trend, već zato što je to mehanizam da svaki pojedinac, preduzeće, preduzetnik ili državna firma ostvari realne koristi od tehnologija koje su već na raspolaganju. To znači da je potrebno i dalje raditi na javno-privatnim partnerstvima kao načinu da se savremena rješenja lokalizuju prema potrebama BiH tržišta, a da se zauzvrat ona brzo prošire zahvaljujući dosegu javnog sektora i da se u tom procesu, regulativa i administracija koje se često ocjenjuju kao otežavajući faktor u poslovanju, prilagode realnim, aktuelnim tržišnim uslovima. Rezultat toga bi bio poslovni ambijent koji je konkurentan za lokalne male proizvođače i transparentan i atraktivan za međunarodne ulagače, dok sa druge strane, propuštena šansa da se iskoristi povoljni zamah na tržištu bi vodila ka daljem širenju finansijskog i digitalnog jaza.

BM:Kako e-commerce može da utiče na cjelokupnu privredu u Bosni i Hercegovini?

RISTIĆ:Ako krenemo od mikro-nivoa pojedinačnog trgovca, koristi e-commerce poslovanja su jasne – cijeli svijet postaje vaš potencijalni kupac, u bilo kojoj valuti plaćanja, dok vi ubrzavate operativne aktivnosti, činite svoje poslovanje transparentnijim za knjigovođe i vlasti i obezbjeđujete siguran i brz obrt kapitala uz praktično momentalni pristup sredstvima na računu. Uzmite sve te koristi i pomnožite ih desetinama hiljada puta koliko je poslovnih subjekata u BiH i dobijate tržište koje itekako ima koristi od internet plaćanja.

Najveći benefit koji e-trgovina donosi privredi ogleda se u kontekstu povećanja transparentnosti finansijskih tokova i borbe protiv sive ekonomije. Kada se plaćanja registruju, država ima jasan uvid u tokove novca, mjerodavan mehanizam za naplatu poreza i veće budžetske investicije. Digitalna plaćanja imaju potencijal da jedan dio masivne sive, keš ekonomije prevedu u bezgotovinske tokove što bi  moglo donijeti ogromne uštede cjelokupnoj privredi, a to za običnog građana znači bolje puteve, kvalitetniju zdravstvenu njegu i savremenije obrazovanje, odnosno opipljive koristi vidljive u svakodnevnom životu.

BM: Koliko je bitna digitalna transformacija za sektor MSP u BiH?

 RISTĆ: Sektor malih i srednjih preduzeća je od izuzetne važnosti za kompletnu privredu BiH, jer on čini najveći broj registrovanih poslovnih subjekata. Za mnoge od njih, prelazak u digitalno okruženje je značio slamku spasa u uslovima krize kada je potrošnja na fizičkim mjestima prodaje dovedena u pitanje. Očekuje se da će otprilike 20-30% globalnog prelaska na digitalnu tehnologiju uzrokovanog Kovid-om biti trajno, prema istraživanju Mastercard Recovery Insights. Zemlje i kompanije koje su postavile digitalno poslovanje kao prioritet nastavljaju ostvarivati benefite, a naša analiza pokazuje da i najmanje kompanije bilježe koristi kada se prebace na digitalne kanale. I u BiH pojačan je trend prelaska na digitalna poslovanja i otvaranje online prodavnica, ali za brži razvoj ovih procesa u budućnosti će biti potrebana jača sistemska podrška. Mastercard će i dalje raditi na uvođenju trgovaca u online poslovanje kroz edukaciju i podršku u postavljanju web prodavnica, a vjerujem da nas u narednom periodu očekuju i noviteti koji će osigurati lakši prihvat kartičnih plaćanja u privrednim sektorima gdje to do sada infrastruktura nije dozvoljavala. Na kraju krajeva, iako digitalna transformacija asocira na online, ne smijemo zaboraviti ni potencijal koji digitalne tehnologije imaju u fizičkom okruženju. Na primjer, mikro trgovci poput vodoinstalatera ili trgovaca na pijacama su okrenuti kešu i time sebi praktično ograničavaju potencijal za prihode i razvoj jer se prosječna količina keša koju potrošači imaju kod sebe smanjuje u korist kartičnih plaćanja. Kako bi premostili taj izazov, oni mogu svoj pametni telefon, kao uređaj koji velika većina nas svakako posjeduje, da pretvore u POS terminal za prihvat elektronskih plaćanja kroz naše Tap on Phone rješenje. Radi se o jednostavnom „skidanju“ aplikacije na pametni telefon i registraciji nakon čega se plaćanje vrši tako što na primjer, kupac na pijaci ceh za svježe povrće plaća tako što prisloni svoju karticu ili mobilni telefon na telefon trgovca, kao što to inače radi u supermarketu. Ovo rješenje će biti dostupno u Srbiji u drugoj polovini godine i očekujemo da se odatle ubrzo proširi po regionu.

Činjenica je da tehnologije napreduju i nikoga ne čekaju. Potrošači su to shvatili, jer su već okruženi tehnologijama na dnevnom nivou i nastaviće da traže načine da ih iskoriste kao kanal da ubrzaju i olakšaju svoje aktivnosti, a samo oni biznisi koji takva korisnička očekivanja prepoznaju na vrijeme, imaju šansu da opstanu na tržištu. Drago mi je da kapaciteti koje Mastercard kao tehnološka kompanija nudi u pogledu uspostavljanja i širenja sigurnih plaćanja u fizičkom i online okruženju nailaze na dobar prijem u BiH, te da sarađujemo kako sa javnim sektorom, izdavaocima komunalnih računa i kompanijama za prijevoz, tako i sa malim trgovcima, i uvjerena sam da ćemo tim putem nastaviti i ubuduće.

BM:Koliko je bitna sama edukacija korisnika, trgovca i institucija i šta su glavni izazovi u tom segmentu vašeg poslovanja?

RISTIĆ:Glavni izazov bi istovremeno bio i cilj prema kojem bi trebalo raditi cijelo tržište, a to je neprestana edukacija svih učesnika tržišta o prednostima elektronskih i digitalnih tehnologija. U uslovima kada digitalna transformacija doživljava ubrzani razvoj, edukacija postaje neophodnost i mora uvijek biti jedan korak ispred. Mastercard sa partnerima konstantno radi na edukaciji svih učesnika na finansijskom tržištu, dok istovremeno sprovodimo brojne marketinške inicijative sa partnerima u vidu popusta, poglodnosti ili poklona, kao jedan od načina da korisnike podstaknemo da se odluče za bezgotovinska plaćanja. Sa druge strane, trgovce stimulišemo da počnu da prihvatati platne kartice, jer na taj način i njihov promet raste. Mnogi trgovcu su u toku pandemija pokrenuli i web prodavnice jer to sa sobom nosi ogroman potencijal, kao što sam već i napomenula.

Naša partnerstva u proteklih nekoliko mjeseci govore o našim naporima da ključni tržišni igrači uključe u digitalne tokve koji svima donose benefite, a koja  su usklađena sa trenutnim okolnostima i potrebama tržišta kao što je plaćanje računa Elektroprivrede BiH putem aplikacije ili kupovina prevoznih karata za Centrotrans linije ili recimo, omogućavanje plaćanja online doktorskih konsultacija na platformi Doktorkadmitreba.com, jedinstvenom servisu u zemlji. Mastercard je bio tu da podrži sve svoje partnere na svakom koraku razvoja i nastavićemo dalje u tom smjeru kako bismo osigurali da svi mogu izvući maksimum iz digitalne ekonomije.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here