MKO sektor je očuvao stabilnost i sačuvao klijente

Mikrokreditne organizacije iz godine u godinu imaju sve značajniju ulogu na finansijskom tržištu BiH. U kojoj mjeri je na njihov razvoj uticala pandemija korona virus i kako se domaći MKO sektor u cjelini nosi sa pandemijskim izazovima, za Business Magazine objašnjava Elma Zukić, predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija (AMFI) u Bosni i Hercegovini. Razgovarao: Armin Zeba

33

Od početka svog djelovanja u Bosni i Hercegovini 1996. godine, mikrokreditne organizacije predstavljaju čvrst oslonac fizičkim licima i malim privrednim subjektima kojima su teže pristupačni tradicionalnim izvori finansiranja. Kontinuirani uspon krivulje njihovog uspjeha pandemija korona virusa prilično je usporila, ali ne i zaustavila, a kako se domaći MKO sektor nosi sa pandemijskim izazovima, za Business Magazine objašnjava Elma Zukić, predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija (AMFI) u Bosni i Hercegovini.

 BM: Koliko uspješno su mikrokreditne organizacije u BiH prebrodile “pandemijsku“ 2020. godinu? U kojoj mjeri i na koje sve načine se pandemija odrazila na njihovo poslovanje?

ZUKIĆ: Protekla godina je u znaku pandemije COVID-19 koja se odrazila na sve sektore, pa tako i na sektor mikrokreditiranja.Mikrokreditni sektor je uspio očuvati stabilnost, ali što je još važnije, uspjeli smo sačuvati klijente i olakšati im servisiranje njihovih obaveza kroz različite mjere provedene u saradnji sa regulatorima.“Pandemijska“ 2020. godina donijela nam je i vrlo važne promjene uvjetovane prilagodbom subjekata finansijskog sistema u uslovima krize i funkcioniranje u uvjetima “novog normalnog“.

BM: Kakva je u cjelini bila prošlogodišnja kreditna aktivnost MKO sektora u odnosu na pretpandemijski period i gdje su bile najvidljivije promjene kada je riječ o strukturi korisnika i namjeni, odnosno, vrsti mikrokredita?

ZUKIĆ: Od početka pandemije mikrokreditne organizacije u BiH, članice AMFI, bile su fokusirane na očuvanje zdravlja svojih klijenata i uposlenika, uz poštivanje svih zdravstveno-epidemioloških mjera propisanih od strane nadležnih institucija. Sve mikrokreditne organizacije osigurale su kontinuitet poslovanja, a kroz stalnu dostupnost i kontinuiranu komunikaciju sa klijentima osigurali da klijenti u svakom trenutku dobiju potrebne odgovore i informacije.

Tokom pandemije COVID-19 mikrokreditne organizacije, članice AMFI, u direktnom kontaktu sa klijentima dogovarale su uvjete i modalitete mjera propisanih od strane agencija za bankarstvo Federacije BiH i Republike Srpske, sa ciljem da klijenti što lakše prevaziđu posljedice koje je izazvala pandemija, ali smo i pružili podršku u prevazilaženju problema sa likvidnošću onih klijenata i djelatnosti koje su i u vanrednim okolnostima nastavili sa poslovanjem.

Važno je istaknuti da se 66 posto naših klijenata nalazi u ruralnim sredinama i da prema trenutnoj strukturi portfolia mikrokreditnog sektora u BiH, 30 posto klijenata se bavi poljoprivredom, s obzirom da je taj sektor manje pogođen od svih drugih. Mikrokreditni sektor u BiH je od svog osnivanja pa do danas plasirao skoro 10 milijardi KM mikrokredita, od čega više od tri milijarde KM u poljoprivredu.

BM: U kojem obimu je MKO sektor bio izložen zahtjevima za moratorij kredita i kako je taj mehanizam uticao na poslovanje mikrokreditnih organizacija?

ZUKIĆ: Mikrokreditne organizacije u Bosni i Hercegovini, članice AMFI, do kraja februara 2021. godine odobrile su odgodu plaćanja za 27.625 klijenata, što je 13 posto njihovog ukupnog broja, s ciljem prevazilaženja negativnih efekata pandemije COVID 19. Ovaj procenat je varirao u ovisnosti od potreba klijenata, u određenim periodima je iznosio do 20 posto.Međutim, kako smo već i ranije isticali, moratorij je samo jedna od preporučenih mjera koje se mogu koristiti. Klijentima mikrokreditnog sektora na raspolaganju su bile i mjere poput grace perioda, reprogramiranja i refinansiranja mikrokredita, a svaka od primjenjenih mjera rezultat je direktnog dogovora sa klijentima, u skladu sa najboljim interesom svakog individualnog klijenta.

BM: Prije pandemije, AMFI je za period 2019. – 2021. u fokus stavio četiri prioritetetne oblasti strateškog djelovanja – jačanje institucionalnog kapaciteta AMFI-ja, poboljšanje regulatornog pravnog okvira, jačanje pozitivnog imidža i promoviranje sektora te zaštitu korisnika finansijskih usluga i podizanje standarda poslovanja. S obzirom na značajno izmijenjene okolnosti, u kojoj mjeri je ostvaren svaki od navedenih ciljeva?

ZUKIĆ: AMFI kontinuirano radi na jačanju pozitivnog imidža sektora, institucionalnog kapaciteta Udruženja, poboljšanja regulatornog okvira te zaštiti korisnika finansijskih usluga i podizanju standarda poslovanja.Pokrenuto je niz inicijativa prema regulatorima i donositeljima odluka u cilju poboljšanja eko sistema u kojem djeluju mikrokreditne organizacije, sa krajnjim ciljem podrške najugroženijim kategorijama stanovništva, sa posebnim fokusom na žene i mlade. Zatim,  jačanje poslovnog okruženja u pravcu jednostavnijeg pristupa finansijskim sredstvima za one kojima su ta sredstava najpotrebnija, kao i novih usluga u skladu sa najboljim praksama.

S ciljem osnaživanja i poboljšanja sinergije u okviru rada Udruženja, AMFI je organizirao dva Team Buildinga. Organizirano druženje i dodjelu zahvalnica prijateljima i učesnicima konferencije Uloga i značaj mikrofinansiranja održane u novembru 2019. godine. AMFI je zajedno sa svojim članicama učestvovalo u kampanji pod sloganom Borrow Wisly – Mudro do kredita koju provodi MFC (Varšava) sa ciljem podizanja svijesti klijenata mikrokreditnog sektora o kvalitetnom i mudrom zaduživanju, ulažući novac sa svrhom uz izbjegavanje prevelikog zaduženja, u oktobru 2020. godine.

Udruženje je učestvovalo u programu Evropski dan mikrofinansiranja pod sloganom Weathering the storm – Prebrodivši oluju  te je tim povodom 30. oktobra 2020. organizovan i webinar o temi Oktobar – mjesec mikrofinansiranja u organizaciji Udruženja AMFI.U suradnji sa IFC-om pripremljena je brošura Odgovorno zaduživanje koja je u poslovnicama naših članica dijeljena klijentima, korisnicima mikrokredita.Organizovana su i dva webinara sa fokusom na žene na teme Digitalna transformacija društva kroz formu fintech rješenja i Mikrofinansiranje: finansijska pismenost, transparentnost i uspješne priče.Izdat prvi AMFI online magazin, Udruženja uz podršku IFC / WB

 BM: S prošlogodišnjeg AMFI webinara Oktobar – mjesec mikrofinansiranja upućen je apel državnim organima da u svoje programe uključe “ogroman neiskorišteni potencijal mikrokreditnog sektora, koji može biti partner državi u rješavanju jednog od gorućih problema društva kroz samozapošljavanje“, uz poruku da “mikrofinansijski sektor ima potencijal da bude važna poluga u oporavku privrede od posljedica pandemije COVID-19“. Da li su te sugestije uvažene od strane nadležnih institucija i barem djelimično provedene u djelo?

ZUKIĆ: I dalje ističemo da mikrokreditni sektor ima veliki potencijal i može biti partner državi u rješavanju gorućeg problema društva – nezaposlenosti, kroz samozapošljavanje te biti važan instrument u oporavku privrede, posebno mikro i malih preduzeća od posljedica pandemije COVID-19.Zahvaljujući mikrokreditima, oni koji ne ispunjavaju uvjete za tradicionalne modele kreditiranja, mogu dobiti početni kapital za pokretanje i/ili razvoj postojećih porodičnih biznisa, obrta te poljoprivredne djelatnosti sa fokusom na zapošljavanje žena i mladih.Činjenica je da jedan korisnik mikrokredita suštinski obezbjeđuje sredstva za rast i razvoj svoje djelatnosti, mikrobiznisa i život svoje porodice. Ako uzmemo u obzir da jedna porodica ima najmanje tri člana, može se pretpostaviti da indirektno MKO sektor u BiH ima uticaj na više od 625.000 građana, što je indirektan uticaj na 18 posto stanovnika.

BM: Sa istog webinara nadležnima je upućen i poziv da “kreiraju i unaprijede zakonske i podzakonske akte koji utiču na digitalne procese“, sa akcentom na implementaciju elektronskog potpisa i digitalnu identifikaciju, čime bi, kako je istaknuto, cjelokupni finansijski sektor u BiH unaprijedio, proširio i pojeftinio svoje usluge. Koliko je ta inicijativa naišla na plodno tlo i šta su suštinski benifiti koje digitalizacija donosi konkretno MKO sektoru?

ZUKIĆ: AMFI i dalje nastoji direktnim ili indirektnim putem djelovati prema donosiocima odluka u cilju donošenje niza zakonskih i podzakonskih akata, što ima za cilj unapređenje eko sistema u kojem djeluju mikrokreditne organizacije.Ključni prioriteti rada mikrokreditnog sektora u narednom periodu su donošenje zakonskog okvira koji će omogućiti potpunu digitalnu transformaciju  (puna primjna elektornskog potpisa, primjena ID&V tehnologija, vanjski izvori podataka kojima se može pristupiti online 24/7, Cloud rješenja, otvoreno bankarstvo – PSD2 direktive te bolja iskorištenost postojećih resursa, odnosno, podataka te generalno veća podrška digitalizaciji društva). Od ključnog značaja za mikrokreditni sektor je i pristupanje BiH Programu Evropske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI . kao i donošenje izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti BiH, harmonizacija zakona o mikrokreditnim organizacijama na nivou entiteta te jasno definirani poreski propisi.

BM: Jedna od “pandemijiskih“ inicijativa AMFI bila je i da Vlada FBiH uvrsti mikrokreditne organizacije u Garancijski fond. Koliki pomak je u međuvremenu napravljen na tom planu?

ZUKIĆ: AMFI i njegove članice su nizom inicijativa prema regulatorima i donositeljima odluka nastojali osigurati pristup povoljnim finansijskim sredstva za naše klijente.Entitetske vlade su reagirale u tom smislu pa je Vlada RS uključila mikrokreditne organizacije u Garancijski fond RS, dok Vlada FBiH to nije uradila, ali je putem Razvojne banke FBiH još od ranije kreirala posebnu kreditnu liniju namijenjenu mikrokreditnim organizacijama. Međutim, to nije dovoljno. Da bi se osigurala puna efikasnost mjera koje se donose, nužno je uključiti predstavnike mikrokreditnog sektora u razgovore, kroz partnerski odnos donositi odluke,i kroz zajednički rad kreirati rješenja koja će zadovoljiti potrebe naših klijenata.

BM: Kakav dalji razvoj situacije očekujete kada je riječ o uticaju pandemije na MKO sektor u BiH, odnosno stvaranju pretpostavki za njegovo unapređivanje u skladu sa navedenim smjernicama AMFI i evropskim standardima?

ZUKIĆ: Kada je u pitanju naredni period, ono što je sigurno jeste da nema povratka na staro. Digitalna transformacija, koja se nametnula kao novo normalno, zapravo nije u tehnologiji, već počinje od naše spremnosti da prihvatimo promjene i prilagodimo se novim okolnostima. Ključ digitalne transformacije je u pripremi kvalitetne strategije sa jedne strane, ali isto tako i izmjena postojećih zakonskih rješenja i pravnog okvira generalno koji će omogućiti digitalizaciju poslovanja sa ciljem poboljšanja kvalitete usluge i jeftinije proizvode/usluge. Ne samo da bi se tehnološka ulaganja trebala uskladiti sa poslovnim ciljevima, nego je poželjno da se organizacije više oslanjaju na znanja svojih zaposlenika, nego na prijedloge i “dobre poslovne prakse” vanjskih savjetnika. Neophodno je klijenta staviti u prvi plan te rezmisliti kako će nove promjene uticati na iskustvo kupaca.  Naravno, uz sve navedeno koristiti tehnološke inovacije/FinTech solucije te odluke donositi agilno. Jedan od ključnih izazova sektora, a uzimajući u obzir demografiju prosječnog klijenta, bit će da se ciljna grupa klijenata edukuje i podrži u promjenama koje neminovno dolaze kako bi bili spremni i naoružani znanjima za novu eru poslovanja, čak i za mikrobiznise i male porodične djelatnosti.

Partnerska komunikacija

BM: Kako ocjenjujete interventne mjere države koje su se, direktno ili indirektno, odnosile na MKO sektor – jesu li one ispunile svoj cilj u smislu očuvanja stabilnosti sistema?

ZUKIĆ: Uspostavljena je aktivna, partnerska komunikacija sa vladama FBiH i RS te regulatorima – agencijama za bankarstvo FBiH i RS, podnošenjem inicijativa i ukazivanjem na potrebe mikrokreditnog sektora kroz njegovo uključivanje u npr. Garancijski fond FBiH ili neki drugi vid podrške vlada i resornih ministarstava. Naš krajnji cilj je da se postojeći i budući fondovi, kao i različiti oblici podrške mikrokreditnom sektoru, prilagode stvarnim potrebama krajnjih korisnika, imajući u vidu činjenicu da mikrokreditni sektor podržava 98 posto fizičkih lica koji se odlučuju na pokretanje vlastitog posla ili su već u aktivnom statusu samozaposlena lica. Dobar primjer takvog pristupa je kreditna linija KFW, vrijedna 10 miliona eura, koja je pod vrlo povoljnim uvjetima plasirana putem dvije mikrokreditne organizacije u BiH, gdje se putem mikrokreditnih organizacija klijentima daju sredstva za podršku uz nula posto kamatne stope, nula posto naknade, uz djelomično pokrivanje operativnih troškova mikrokreditnim organizacijama, a namijenjena je za prevazilaženje posljedica pandemije COVID-19.

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here