USAID projekt Turizam cilja 3.000 novih radnih mjesta

U nastojanju da anulira negativni uticaj pandemije korona virusa na bosanskohrecegovački turistički sektor, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) pokrenula je projekt razvoja održivog turizma u našoj zemlji, o čijim glavnim karakteristikama za Business Magazine govori Andrew Boegel, direktor Ekonomskog odjela USAID/BiH.

26

U cijelom svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, turizam je jedan od privrednih sektora najteže pogođenih pandemijom korona virusa. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj turista koji su posjetili našu zemlju lani je smanjen za 69,7 posto, a broj turističkih noćenja za 63,4 posto u odnosu na 2019. godinu.

U nastojanju da zaustavi taj negativni trend i bosanskohercegovački turistički centar vrati na uzlaznu putanju koja ge je karakterizirala u godinama prije pandemije, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) pokrenula je projekt razvoja održivog turizma u našoj zemlji, o čijim glavnim mehanizmima i ciljevima za Business Magazine govori Andrew Boegel, direktor Ekonomskog odjela USAID/BiH.

BM: Šta konkretno podrazumijeva projekt USAID Turizam – u šta će biti uloženo planiranih 20 miliona dolara?

BOEGEL: USAID-ov projekat Razvoj održivog turizma u Bosni i Hercegovini (Turizam) potaknut će široki ekonomski rast zasnovan na turizmu i promovisati socijalnu harmoniju, koristeći njeno bogato kulturno nasljeđe i prirodne ljepote. Ovaj projekat će podržati turističku industriju Bosne i Hercegovine kako bi se oporavila od negativnih uticaja pandemije COVID-19 i postaviti je na snažnu putanju rasta ka održivoj ekonomiji u turizmu.

Projekat će pomoći da se uspostavi povoljno okruženje sa usklađenim politikama i propisima neophodnim za primjetan rast turističkog sektora, poboljša kvalitet turističkih usluga i brendiranje sa ciljem unapređenja turističkog sektora u BiH, osigura bolji pristup finansijskim sredstvima namijenjenim pružateljima turističkih usluga, poljoprivredi i drugim malim i srednjim preduzećima koja su povezana sa turizmom te da se osigura veći pristup regionalnim i globalnim tržištima u turizmu i za lokalne poljoprivredne proizvode.

BM: U prezentaciji Projekta navedeno je da će on “pomoći jačanju ekonomije kroz unapređenje poslovnog okruženja“ – na koji način USAID planira poboljšati poslovni ambijent u BiH i u kojim segmentima?

BOEGEL: USAID radi sa partnerima iz BiH na poboljšanju poslovnog okruženja u nekoliko oblasti ekonomske politike, uključujući sektor energije, fiskalnu, finansijsku i e-upravu, kako bi BiH bila pogodnija za razvoj privatnog sektora i stvaranje dinamičnije ekonomije.

Projekt Turizam, također, ima ciljeve koji se tiču politika koje će omogućiti unapređenje poslovnog okruženja. Naprimjer, pomoći ćemo da se kreiraju strategije razvoja turizma na entitetskom nivou, blisko sarađujući sa entitetskim i kantonalnim vlastima, koristeći podatke dobivene od drugih sudionika, uključujući privatni sektor, nevladine organizacije i turistička udruženja.

Pored toga, indeks konkurentnosti putovanja i turizma (TTCI) Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) je identificirao nekoliko pokazatelja koje BiH može poboljšati, kao što su brendiranje i promocija BiH turistima veće potrošačke moći, poboljšanje kvaliteta i raznolikosti proizvoda i iskustava te razvoj vrhunskih i inovativnih ljudskih resursa. Želimo vidjeti da je BiH poboljšala ove indikatore koji se odnose na turizam, a vjerujemo da će nakon toga uslijediti otvaranje većeg broja radnih mjesta i da će se desiti pozitivan uticaj na lokalnu ekonomiju.

BM: Također je najavljeno “jačanje kvaliteta turističkih usluga“ – na šta se tu konkretno misli i koji je mehanizam za ostvarenje tog cilja?

BOEGEL: Slijedimo druge uspješne modele širom svijeta kako bismo pronašli inovativna rješenja za poboljšanje kvaliteta turističkih usluga u BiH. Naprimjer, planiramo pokrenuti Iskustva s potpisom Bosne i Hercegovine po uzoru na Kanadska iskustva s potpisom (Canada’s Signature Experience), podržati usvajanje Zelenog plana BiH po uzoru na iskustvo Zelene Slovenije (Slovenia Green) i istaknuti program Najljepša sela Bosne i Hercegovine po uzoru na francuski Les Plus Beaux villages de France.

BM: Spomenuto je i “povećanje pristupa finansiranju za turistički sektor“ – koliko je taj cilj ostvariv, s obzirom da podrazumijeva uticaj na poslovnu politiku banaka, koje djeluju isključivo po tržišnim principima?

BOEGEL: Bankarski sektor u BiH je likvidan, ali nije sklon riziku. Prema studiji Svjetske banke iz 2018. godine, uslužni i poljoprivredni sektor se nesrazmjerno suočava sa preprekama kod zaduživanja, a preduzeća u vlasništvu ili kojima upravljaju žena trpe zbog slabijih mreža i upravljačkih vještina te se suočavaju sa diskriminacijom. Zajmodavci turističku industriju doživljavaju kao cikličnu, sezonsku i visokorizičnu, što dovodi do toga da nerado odobravaju kredite turističkim preduzećima. Ono što još više usložnjava izazov za turistička preduzeća je činjenica da mnoga od njih nemaju dovoljno fizičkog zaloga za osiguranje kredita te je potrebno osmisliti nove, kreativne kreditne proizvode ili iznaći rješenja za kreditne garancije.

Opći pristup projekta Turizam, s ciljem olakšavanja dostupnosti kredita, je promovisanje potražnje za finansijskim sredstvima i povećanje broja isplative potražnje za kapitalom, uz povezivanje klijenata i banaka te poboljšanje poslovnog upravljanja.

BM: Koje aktivnosti uključuje strategija “snažnijeg marketinga zemlje prema međunarodnim turističkim tržištima“ i na koja tržišta se prvenstveno odnosi?

BOEGEL: USAID Turizam razvio je Taktički plan oporavka za turističku industriju u Bosni i Hercegovini, osmišljen da podrži državne i turističke subjekte u adresiranju neposrednog negativnog uticaja pandemije COVID-19 na turistički sektor. Kao plan oporavka tržišta, osmišljen je da posluži kao mapa puta kako bi se popravio broj dolazaka međunarodnih posjetilaca i podstaknuo domaći turizam. On predstavlja strategiju tržišnog djelovanja te praktične marketinške i prodajne kampanje kreirane da generiraju dolaske turista u kratkom roku (12 do18 mjeseci) i da postave temelje za dugoročniji rast za postpandemijski period.

Ovaj plan koristi strategiju prelaska na tržište koja koristi pristup dvostrukih marketinških kanala – ciljanje potrošača i širenje turističke mreže. Da bi se omogućilo ciljanje potrošača, plan precizira digitalne, striktno usmjerene kampanje na odabranim tržištima i predstavlja temeljne korake koji će dugoročno uticati na digitalnu revoluciju u sektoru. Plan takođe uvodi kampanje biznis-biznisu i aktivnosti s ciljem proširenja trgovinskih odnosa.

Identificirali smo 14 prioritetnih  tržišta za turističke posjete Bosni i Hercegovini iz određenih destinacija, a to su Slovenija, Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Švicarska, Švedska, Turska, Austrija, Italija, Njemačka, Mađarska, Holandija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

BM: Američki ambasador u BiH Eric Nelson u svom uvodnom govoru na tematskom webinaru o ovom projektu najavio je, između ostalog, nastavak zaštite prirodnog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine“ i “intervencije koje će poboljšati konkurentnost sistema” – o kakvim mjerama zaštite i intervencijama je riječ?

BOEGEL: Ambasador Nelson govorio je o važnosti zaštite okoliša i očuvanja postojećih parkova prirode.

Turizam će podržati aktivnosti zagovaranja naših lokalnih partnera i sudionika u projektu kroz radionice podizanja svijesti, izrada politika i kampanje na društvenim mrežama. On će takođe pružiti programe izgradnje kapaciteta parkova prirode o najboljim praksama u uvođenju i upravljanju održivog turizma u zaštićenim područjima.

BM: USAID je procijenio da će Projekt “potaknuti više od 40 miliona dolara privatnih investicija i stvoriti više od 3.000 novih radnih mjesta povezanih s turizmom“ – na kojim parametrima je zasnovana ta procjena?

BOEGEL: Ti su ciljevi definisani u predpandemijskom periodu, kada je turizam u Bosni i Hercegovini imao godišnju stopu rasta od približno 12 posto, za koju se očekivalo da će se nastaviti i narednih godina.

COVID-19 promijenio je lokalne i globalne trendove u turizmu i donio nesigurnost i potrebu za strateškim i inovativnim razmišljanjem, koristeći lekcije i primjere iz regije i svijeta.

Ipak, očekujemo da će se turistički sektor oporaviti u narednih pet godina i da će naši ciljevi ostati nepromijenjeni.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here