Novi uslovi poslovanja mijenjaju tradicionalnu ulogu banaka

Amir Softić, novi predsjednik Uprave Sparkasse Bank, članice austrijske Steiermärkische Sparkasse i Erste Grupacije u BiH, u razgovoru za Business Magazine govori o smjeru djelovanja ovog respektabilnog bankarskog brenda u 2021. godini, ali i makroekonomskim prognozama i poziciji bankarskog sektora u svjetlu globalne pandemije COVID-19.

51

Globalna pandemija COVID-19 u značajnoj mjeri je promijenila načine poslovanja u cijelom svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini. Kakva je pozicija bankarskog sektora u BiH, kako komentira makroekonomske prognoze kada je u pitanju privreda naše zemlje te u kojem smjeru će se razvijati poslovanje respektabilnog bankarskog brenda u ovoj godini, za Business Magazine govori Amir Softić, novi predsjednik Uprave Sparkasse Bank, članice austrijske Steiermärkische Sparkasse i Erste Grupacije u BiH.

BM: Da li je, usprkos novom valu pandemije, realno očekivati da se ostvare makroekonomske prognoze blagog oporavka bh. ekonomije u 2021. godini i koje ekonomske politike države su neophodne da bi se ublažila očekivana recesija?

SOFTIĆ: Pandemija virusa COVID-19 ima razmjere globalne katastrofe koja donosi mnogo širi spektar rizika od same recesione prijetnje, a razmjere negativnih efekata za svaku pojedinačnu ekonomiju zavise od čitavog niza faktora – od strukture ekonomije i sektorske koncentracije, sposobnosti tranformacije, kao i kvaliteta zdravstvenog sistema. Recimo, ekonomija BiH je dominantno koncentrisana na prerađivačke grane i trgovinu, tako da bi se ekonomska politika trebala jače usmjeriti na stimuliranje domaće poljoprivrede i turizma, uz pokretanje javnih radova i infrastrukturnih projekata, kao i restrukturu duga strateški važnih kompanija i industrija. Pri tome, zbog ograničenog učinka monetarne politike u malim ekonomijama poput naše, fokus mora biti na adekvatnoj fiskalnoj politici gdje jedno od rješenja može biti realokacija resursa ka profitabilnijim industrijama, čime bi se stimulisalo otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru, i konačno, jači privredni rast.

U suprotnom, ekonomija BiH bi se mogla suočiti sa vrlo ozbiljnim efektima, od odliva radne snage do smanjenja ukupne potrošnje, kao i povećanja stope siromaštva koja direktno korelira sa padom BDP-a. U svakom slučaju, vjerujem da će ostvarenje prognoza oporavka bh. privrede na nekih 2,8 posto do tri posto u 2021. godini (Svjetska banka i Erste Group Research) ovisiti od cijelog niza ograničavajućih faktora. Štaviše, s obzirom na novi val pandemije sa kojim se upravo suočavamo, nije nerealno očekivati i da će se makroekonomske prognoze pogoršati.

BM: Da li nedavna odluka entitetskih agencija o produženju mjera moratorija može uticati na stabilnost i sposobnost banaka da pojačaju kreditnu aktivnost i tako podrže realni sektor i privredni razvoj u cjelini?

SOFTIĆ: Bankarski sektor BiH je, kako u posljednjoj finansijskoj krizi 2008. godine, tako i kroz prethodnu pandemijsku godinu pokazao visok nivo otpornosti na oscilacije u poslovnom ciklusu. Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala kod banaka je u četvrtom kvartalu 2020. prema Centralnoj banci BiH rasla na 19,1 posto, a udio nekvalitetnih kredita, kao bitan izvor rizika i troškova u bankama, se u 2020. uspio reducirati ispod sedam posto. Dakle, sektor je srednjeročno stabilan, likvidan i dovoljno kapacitiran da svojom monetarnom ponudom kreditnog novca isprati potrebe građana i realnog sektora. Istovremeno, banke su odgovarajućom primjenom tih mjera dale neosporan doprinos u prevazilaženju prvog udara pandemije na poslovni ciklus BiH. Prema navodima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, banke su podržale svoje klijente u prevazilaženju privremene nelikvidnosti kroz oko 60.000 odobrenih olakšica na otplatu kredita u iznosu od oko jedne milijarde KM. Vjerujem da će banke adekvatno odgovoriti i na ovaj novi ciklus, odnosno, produženje trajanja moratorija i drugih olakšica. To ne bi trebao biti faktor destabilizacije, ali sigurno da „zamrzavanje“ bitnog dijela kreditnog portfolija, uz povećane troškove rezervisanja za kreditne gubitke i rast rizika finansiranja usljed pada boniteta klijenata kao posljedice sveobuhvatnog usporenja ekonomije, vode padu kamatonosnih prihoda i time profitabilnosti banaka, koja je već u 2020. bila niža za 36 posto. Sve navedeno su dugoročne determinante kreditne ponude i tražnje, a one se ne mogu riješiti niti moratorijem kao privremenim, kratkoročnim amortizatorom, niti samim obezbjeđenjem stabilnosti banaka, a niti aktivnim djelovanjem na samo jednom planu. Za značajniji stimulans nivoa kreditiranja koji će podržati ulazak BiH u novi investicioni ciklus nakon pandemije COVID-19, mora se desiti jedna cjelovita sinergija djelovanja države, banaka i realnog sektora, i to dugoročno.

BM: Šta konkretno podrazumijevate pod tom neophodnom sinergijom države, realnog sektora i banaka?

SOFTIĆ: Kada govorimo o državi, prethodno sam već naveo neke od presudnih mjera ekonomske i fiskalne politike, a sve se one svode i ciljaju na kreiranje manje rizičnog poslovnog ambijenta i stimulisanje investicija koje su neophodne za osjetan rast BDP-a. Kompanije u realnom sektoru će morati iskoračiti iz ustaljenih poslovnih modela tražeći prilike u inovacijama, digitalizaciji i novim distributivnim kanalima, ali i širiti vidike i znanja u upravljanju rizicima poslovanja. Banke ih u tome moraju adekvatno pratiti, a za to je potrebno da i one prilagode svoje poslovne modele i izađu iz uloge kreditora u tradicionalnom smislu. To podrazumijeva sveobuhvatnu podršku klijentima u restrukturi načina poslovanja i upravljanja, za što je na strani banaka potreban puno veći nivo razumijevanja poslovnog koncepta svakog klijenta ponaosob i jačanje ekspertize u procjeni dugoročnih izvora rizika za njihov bonitet.

Sve ovo zajedno može direktno i pozitivno uticati na nivo kreditne ponude i tražnje i time determinisati pravac poslovnog ciklusa i dinamiku oporavka cjelokupne ekonomije BiH.

BM: Kako je Sparkasse Bank završila vrlo izazovnu 2020. poslovnu godinu, i koji je smjer djelovanja novog menadžmenta? 

SOFTIĆ: Sparkasse Bank, kroz svoj poslovni model želi biti primjer primjene najboljih bankarskih praksi i rješenja. To prije svega podrazumijeva upravo jačanje sinergije i veze sa našim klijentima u realnom sektoru o kojoj sam govorio, uz aktivnu kreditnu politiku kakvu smo imali i do sada. Našim klijentima, korisnicima indivudualnih usluga ćemo sasvim sigurno ostati podrška u prevazilaženju poteškoća u otplati kredita, ali i partner koji će ih sa svojim finansijskim savjetovanjem i dizajnom proizvoda, primarno kroz unapređenje digitalnih servisa, ispratiti u novom načinu života koji nameće pandemija. Podršku zajednici ćemo realizirati kroz niz projekata u 2021. godini, a koji će dominantno biti usmjereni na potporu poduzetništvu i time oporavku ekonomije.

Naš poslovni model se zasniva na stvaranju ovakvih dugoročnih veza sa klijentima i zajednicom uz jak fokus na upravljanje kreditnim rizicima i stabilnost, a koje stavljamo iznad kratkoročnih ciljeva i dobiti. To je utemeljeno u poslovnoj filozofiji naše matične Erste i Sparkasse grupacije, koja je prije 200 godina osnovana na ideji socijalne inkluzije, a danas je jedna od najrespektabilnijih finansijskih institucija u Evropi.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here