Javni dug Hrvatske krajem novembra 2020. dostigao je 327,8 milijardi kuna (43,2 milijarde eura), što je za 35,3 milijarde kuna (4,7 milijardi eura) ili 12,1 posto više nego na kraju 2019. godine, dok je njegov udjel u bruto društvenom proizvodu (BDP) narastao za 15,3 procentnih poena, na 88,6 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Uz povećanje na svim stavkama, unutrašnji dug opće države krajem novembra iznosio je 218,2 milijarde kuna (28,8 milijardi eura), što je povećanje od 21 milijarde kuna (2,8 milijardi eura) ili 10,6 posto u odnosu na kraj 2019. godine, a najvećim dijelom je posljedica porasta unutrašnjeg duga centralne države, koji u ukupnom unutrašnjem dugu čini 97 posto. S druge strane, vanjska komponenta bila je na niovu od 109,6 milijardi kuna (14,5 milijardi eura), što je 14,4 milijarde kuna (1,9 milijardi eura) ili 15,1 posto više u odnosu na kraj 2019. godine. Pritom je vanjski dug također u najvećem dijelu rezultat rasta duga centralne države, na koji se odnosi čak 99,7 posto ukupnog vanjskog duga Hrvatske.
