Washington DC, USA - September 14, 2014: The World Bank Headquarters Building on H street in Washington DC. The World Bank provides loans and technical assistance grants to developing countries for programs that reduce poverty.

Bosnu i Hercegovinu će u 2020. zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina, procjenjuje Svjetska banka u svom posljednjem Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan.

Prema projekciji Svjetske banke, BiH će ovu godinu završiti padom realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) od 3,2 posto “zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti“. No, u Izvještaju se napominje da bi nepovoljne demografske karakteristike, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje mogli dodatno pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati i veći pad bosanskohercegovačkog BDP-a od prognoziranog.

“Ova kriza imala je ogroman uticaj na ekonomiju i živote ljudi u Bosni i Hercegovini, koja  se suočavala sa brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala u zemlji (kroz bolje obrazovanje i zdravstvo) i stvaranje boljih prilika za mlade”, upozorava Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Uz opasku da “postojeća kriza pojačava potrebu da vlasti ostanu fokusirane na strukturalne reforme i ubrzaju ih, da bi se nadoknadio gubitak BDP-a“, u Izvještaju se konstatira da neposredni izazov predstavlja implementacija drugog seta mjera za sprečavanje daljih COVID-19 infekcija i ublažavanje negativnog ekonomskog uticaja koji je posljedica uvođenja restriktivnih mjera iz drugog kvartala. Dok se kao najveći izazov tokom i nakon korona krize apostrofira rješavanje problema nezaposlenosti i smanjenje otpuštanja radnika iz privatnog sektora.

Aktuelna kretanja

“U prvom kvartalu 2020. rast BDP-a je bio pozitivan, uz dostignuta 2,0 procenta. Sa uvođenjem restriktivnih mjera zatvaranja, bh. ekonomija se u drugom kvartalu suočila s iznenadnim zaustavljanjem. Domaća i vanjska potražnja je smanjena, uz nagli pad privatne potrošnje i investicija. Smanjenje domaće potražnje, kao i potrošnje i investicija, teško je pogodilo uvoz, dok je smanjenje vanjske potražnje uticalo i na izvoz i na uvoz. Tokom prve polovine godine, izvoz se smanjio za 14,8, a uvoz za 17,3 posto.

Nezaposlenost, koja je bila značajna i prije krize, nastavlja da se pogoršava. Stopa nezaposlenosti je u 2019. iznosila 15,7 procenata, a COVID-om uzrokovano smanjenje ekonomske aktivnosti ju je od tada povećalo. Prema podacima Porezne uprave, između marta i septembra 2020. u Federaciji BiH je izgubljeno oko 16.000 radnih mjesta. Vlasti u Republici Srpskoj procjenjuju da je izgubljeno oko 2.000 radnih mjesta. Maloprodaja, proizvodnja, transport i djelatnosti pružanja smještaj su najviše pogođeni sektori“, sumiraju se u Izvještaji negativni efekti pandemije na bh. ekonomiju.

Dalje se napomilje da su “veći uticaji na tržište rada spriječeni entitetskim programima subvencioniranja plaća i drugim mjerama politike, usmjerenim na pogođene sektore sa ciljem poboljšanja likvidnosti kompanija i očuvanja radnih mjesta“.

Kao jedna od posljedica korona krize u Izvještaju se izdvaja i deflacija, čiji su, kako se precizira, glavni generator bile cijene energenata, prvenstveno nafte. S druge strane, pak, opaža se da je finansijski sektor i u pandemiji ostao stabilan.

“Banke su u prosjeku dovoljno kapitalizirane i likvidne, ali im se profitabilnost smanjuje. Nekvalitetni krediti su u drugom kvartalu dostigli 6,7 posto ukupnog portfolija kredita, što je rast sa 6,6 u prvom kvartalu, ali se čini da većina banaka još uvijek ima dovoljne rezervacije za njih.

Omjer kapitala i imovine je dostigao 12,5 procenata, tek nešto manje od 12,8 posto na kraju 2019. godine. Međutim, u prvom polugodištu neto profit bankarskog sektora je smanjen za 38 procenata u odnosu na isti lanjski period, što je najlošiji rezultat od 2014. godine. Prosječni povrat po uloženom kapitalu u drugom kvartalu 2020. bio je 7,3 posto, dok je na kraju 2019. iznosio 10,4 procenta“, ukazuje se u Izvještaju.

Kada je riječ o fiskalnim izgledima, Svjetska banka potctava da su se oni ove godine naglo pogoršali i da “može doći do anuliranja dosta toga što su vlade nedavno napravile po osnovu fiskalne konsolidacije“. U prilog toj ocjeni, u Izvještaju se napominje da će veća javna potrošnja na mjere vezane za krizu, kao i pad poreznih prihoda, rezultirati fiskalnim deficitomprocjenjenim na 4,2 procenta BDP-a, za razliku od procijenjenog suficita od 0,8 procenata iz 2019.  godine.

“S obzirom da BiH nema pristup međunarodnim finansijskim tržištima, fiskalni deficit se primarno finansira zaduživanjem na domaćem tržištu i kod multilateralnih kreditora. Ukupan javni dug, uglavnom putem koncesija, povećan je sa 33,1 posto na kraju 2019. na procijenjenih 37 procenata BDP-a u prvom polugodištu 2020. godine. Ukupan vanjski dug se procjenjuje na 70,9 procenata BDP-a“, apostrofira se u Izvještaju, uz zaključak da je “fiskalna disciplina koja se provodila u nekoliko prethodnih godina omogućila nešto fiskalnog prostora za pokrivanje ekonomskih i ljudskih troškova pandemije“.

Svjetska banka očekuje i produbljenje deficita tekućeg računa na -3,9 procenata BDP-a. Procjena je da se taj deficit u prvom kvartalu 2020. smanjio zbog pada izvoza i uvoza te usljed rasta direktnih stranih investicija u odnosu na drugu polovinu 2019. godine.

“Ipak, očekuje se da će prema kraju 2020. manja potražnja, kako domaća tako i vanjska, povećati deficit tekućeg računa. Najviše će biti pogođeni usluge, transport, putovanja i doznake, koje su projicirane na 7,4 procenta BDP-a u 2020. i koje i dalje finansiraju značajan dio trgovinskog deficita.

Deficit tekućeg računa se nastavlja finansirati iz direktni stranih i ostalih investicija. Pokrivenost rezervama je adekvatna, zahvaljujući nastavku priliva kroz nova zaduživanja, doznakama i direktnim stranim investicijama“, navodi se u Izvještaju.

Dalje se naglašava da će konvertibilna marka i dalje biti stabilna te da će nastavak postojeće monetarne politike, koja podrazumijeva koncept valutnog odbora i kao takva  isključuje mogućnost korištenja deviznih rezervi u fiskalne svrhe, “biti od velikog značaja za finansijsku stabilnost“.

U dijelu Izvještaja u kojem se prognozira dalji razvoj situacije u kontekstu uticaja pandemije na bh. ekonomiju, uz pretpostavku da se trajanje COVID-19 ograniči na naredna dva kvartala, projicira se da će se rast BDP-a BiH u 2021. vratiti na stopu od prije krize, odnosno na pozitivnih tri posto.

Izgledi i rizici

“Vlasti već provode više testiranja putem COVID ‘drive-thru’ (iz automobila) PCR testova i u COVID-19 bolnicama, da bi se ograničilo širenje zaraze i izbjeglo novo zatvaranje. Pored toga, garantni fond za kreditne linije za male privredne subjekte je u završnoj fazi uspostavljanja.

Ipak, još uvijek nije najavljen drugi krug sveobuhvatnog programa prevencije i ublažavanja kao nadopuna Socio-ekonomskom programu (SEP). Sa poboljšanjem situacije i ubrzanjem SEP-a, očekuje se da će doći do umjerenog povećanja investicija i izvoza.

Rast će i dalje biti vođen potrošnjom, povećavajući uvoz. Doznake će se smanjiti u 2020., ali će u srednjoročnom periodu vjerovatno opet porasti i stabilizirati se na osam procenata BDP-a. Zajedno sa napretkom po osnovu reformi, to će pomoći postepenom povećanju potrošnje i finansirati značajan dio trgovinskog deficita, čije se prisustvo očekuje i dalje u srednjoročnom periodu.

Generalno, rast će podržavati sektori orijentirani na domaća tržišta i vezani za online usluge. Manje je vjerovatno da su oni direktno pogođeni COVID-19, s obzirom na mjere uvedene da bi se povećala potražnja ili ograničili gubici u poljoprivredi, informaciono-komunikacionim tehnologijama te zdravstvu i socijalnim uslugama. Na rashodovnoj strani BDP-a, stabilizirajući faktor je javna potrošnja, za koju se očekuje da će i dalje nastaviti podržavati rast.

Povećane potrebe za finansiranjem dovest će do preokreta trenda smanjenja duga iz prethodnih godina, iako se očekuje da će dug ostati održiv. Očekuje se da će se budžetski deficit smanjivati nakon 2021. kako se ekonomija bude oporavljala, uz pretpostavku da se širenje korona virusa ograničava i na nacionalnom i na globalnom planu. Očekujemo da će javni dug dostići vrhunac u 2021. pa da će se u narednim godinama postepeno smanjivati“, argumentira svoju procjenu Svjetska banka.

Kada su, pak, posrijedi rizici koji prijete da ugroze te relativno povoljne izglede, u Izvještaju se podvlači da će nivo ekonomskog pada BiH primarno zavisiti od potencijalnog drugog kruga zatvaranja uzrokovanog pandemijom, obima dodatne podrške od vlasti, nivoa globalne koordinacije, kao i sposobnosti domaćinstava i privrednih subjekata da se oporave.

“Vlasti su se do sada suzdržavale od ponovnog uvođenja restriktivnih mjera, ali možda će biti primorane na ponovna ograničenja ako se broj novih slučajeva ne bude smanjivao, što će usporiti oporavak ekonomije.

Neposredni izazov za BiH će biti implementacija takvih mjera, uz istovremeno smanjivanje ekonomskih uticaja, kako postojećih, tako i ranijih restriktivnih mjera. Rješavanje problema dugoročne nezaposlenosti i svođenje na minimum otpuštanja iz privatnog sektora će biti teško, kako tokom, tako i nakon krize.

Sporo odvijanje strukturalnih reformi, također, značajno utiče na sposobnost vlasti da ubrza rast. Za BiH će u srednjoročnom periodu biti od velikog značaja da se održi na reformskom putu da bi mogla rješavati probleme koji su dugo prisutni. Reformama se moraju riješiti ukorijenjeni strukturalni i institucionalni problemi i jačati konkurentnost.

BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora. Također, treba prebaciti svoju ekonomiju s unutrašnjeg fokusa na lokalnu potrošnju i uvoz, na ekonomiju koja promovira međunarodne integracije kroz investicije i izvoz. Nepovoljna demografska situacija i nepovoljno političko okruženje u BiH mogu, također, pogoršati posljedice pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a nego što se trenutno procjenjuje“, upozorava se u Izvještaju.

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here