Na svjetskim su tržištima cijene nafte znatno porasle i prošle sedmice trećoj zaredom, jer se nakon napretka u razvoju cjepiva protiv koronavirusa trgovci nadaju jačanju potražnje za ‘crnim zlatom’, no daljnje širenje tog virusa ograničilo je rast cijena.
| Cijena barela na londonskom tržištu prošlse sedmice je porasla 5,1 posto, na 44,96 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,7 posto, na 42,42 dolara. Rast cijena ponajviše se zahvaljuje pozitivnim vijestima o razvoju cjepiva protiv koronavirusa od strane američkih kompanija Pfizera i Moderne.
Trgovci se nadaju da će se s efikasnim cjepivom situacija u globalnoj ekonomiji uskoro normalizirati, što bi pozitivno utjecalo na potražnju za naftom. „Unatoč činjenici da treba neko vrijeme do globalne implementacije cjepiva, tokom kojeg će potražnja za naftom ostati slaba, pozitivne vijesti o cjepivu dobro utiču na tržište”, kaže Bjornar Tonhaugen, direktor u tvrtki Rystad Energy. Zadržavanje razine proizvodnje Podršku cijenama nafte pružaju i očekivanja da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupina neovisnih proizvođača predvođena Rusijom odgoditi planirano povećanje proizvodnje. OPEC+ trenutno smanjuje proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno, a od početka iduće godine trebao bi je, prema ranijem dogovoru, povećati za dva miliona barela dnevno. Skupina će se sastati 30. novembra i 1. decembra kako bi razmotrila odgodu tog povećanja barem do kraja prvog tromjesečja 2021. “Pretpostavka da će OPEC+ zadržati aktuelni obim rezova do kraja prvog tromjesečja 2021. vjerojatno je uračunata u sadašnju cijenu od 44 dolara po barelu”, pišu analitičari banke SEB u osvrtu na situaciju na tržištima. Podršku cijenama nafte pružile su i vijesti da bi demokratski i republikanski zastupnici u američkom Kongresu uskoro mogli nastaviti pregovore o novom paketu poticajnih mjera, koje bi trebale potaknuti daljnji oporavak najvećeg svjetske ekonomije, a time i potražnje za naftom. S druge strane, rast cijena je ograničen zbog nastavka rekordno brzog rasta broja novozaraženih koronavirusom u mnogim saveznim državama SAD-a i Evropi. Zbog toga mnoge države zaoštravaju restriktivne mjere, što će usporiti oporavak najvećih svjetskih ekonomija. U petak je, pak, podršku cijenama pružio izvještaj kompanije Baker Hughes da je prošle sedmice u SAD-u broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja smanjen prvi put u posljednjih 10 sedmica, i to za dva, na ukupno 310 postrojenja. Cijene ovise o tempu oporavka U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim privredama, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom. Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetska ekonomija, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize. |
|
|
