Vladavina prava i reforme za devet milijardi eura od EU

Evropska komisija  je usvojila sveobuhvatan ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan koji ima za cilj poticanje dugoročnog ekonomskog oporavka regije, podrške zelenoj i digitalnoj tranziciji te podrške regionalnim integracijama i konvergencijom s Evropskom unijom. Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan težak je devet milijardi eura grantova i više o d 20 milijardi eura koji se osiguravaju kroz garancije, a prema procjenama

24

Početkom oktobra Evropska komisija je usvojila sveobuhvatan ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan koji ima za cilj poticanje dugoročnog ekonomskog oporavka regije, podrške zelenoj i digitalnoj tranziciji te podrške regionalnim integracijama i konvergencijom s Evropskom unijom.

Glavni cilj Ekonomskog i investicijskog plana jeste potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regiona i regionalnu ekonomsku integraciju. Iz Evropske komisije navode da žele podržati zelenu i digitalnu tranziciju na Zapadnom Balkanu, provedbu reformi potrebnih za napredak na putu ka EU i približiti region jedinstvenom EU tržištu. To bi trebalo dovesti do održivog ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

„Ono čemu težimo i što predstavljamo je treći element iz revidirane strategije za Zapadni Balkan, a tu govorim o novom investicijskom planu. Zbog posljedica COVID-19 krize važno je da zajedno radimo na oporavku privreda regiona. Iz tog razloga predstavljamo ekonomski investicijski plan, od devet milijardi za grantove i više od 20 milijardi eura koji se osiguravaju kroz garancije. Ova suma predstavlja jednu trrećinu ukupnog GDP-cijelog Zapadnog Balkana. Određene računice pokazuju da je, zahvaljujući finansijskoj injekciji, moguć rast BDP-a od 3,6 posto,ali ima i onih koji tvrde da bi brojka rasta mogla biti i veća“, kazao je Oliver Varhelyi, komesar Evropske komisije za susjedstvo i proširenje nakon sastanka sa čelnicima vlada u Sarajevu.

Iz Evropske komisije ističu da je ovaj plan utoliko potrebniji zbog ogromnih negativnih posljedica COVID-19 na ekonomije Zapadnog Balkana, koje su i ranije zaostajale u smislu ekonomske konvergencije s EU te se suočavaju sa izazovima usljed slabe konkurentnosti, visoke nezaposlenosti i strukturnih slabosti.

Ključne inicijative

Plan utvrđuje 10 vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su održiva transportna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, uključujući Garantni fond za mlade, namijenjen stvaranju mogućnosti zapošljavanja mladih.

U kontekstu zelene i digitalne tranzicije, Evropska komisija će analizirati troškove, koristi i uticaj navedenih vodećih investicijskih projekata i njihovih pratećih projektnih prijedloga s ciljem aktivnog i svrsishodnog napretka.

Inicijativa 1. – Povezivanje istoka i zapada

U okviru vodeće Inicijative 1. usmjerene na  povezivanja istoka i zapada navodi se završetak Autoceste mira na Kosovu, koja će povezati Prištinu sa Nišem, uz značajan napredak na dionici kroz Srbiju.

Mada je osnovna mreža cestovnog koridora, Koridor X, jugoistočno od Mađarske kroz regiju do Bugarske, Grčke i šire, praktično završena, kao i podrška EU-a, u potpunosti će se modernizirati i paralelni željeznički koridor. Konkretno, u ovom roku će se finalizirati obilaznica kod Niša u Srbiji. Značajno će se unaprijediti i projekat na Koridoru X za unapređenje željezničke veze između Srbije i Hrvatske, koja je vitalna veza u željezničkom teretnom prometu, kao i projekt nadogradnje željezničke veze prema Sjevernoj Makedoniji. U okviru ove Inicijative značajno će se unaprijediti željeznički koridor VIII između Skoplja i bugarske granice, a u cilju povezivanja Skoplja i Sofije.

Inicijativa 2. – Povezivanje sjevera i juga

Ovom Inicijativom naveden je završetak 75 posto glavnog cestovnog koridora sjever-jug koji povezuje glavne gradove srednje Evrope, preko Sarajeva do luke Ploče na jadranskoj obali, Koridor Vc, u skladu sa standardima autocesta. Također se planira unapređenje željezničke veze duž istog koridora.

Također se navodi kompletna sanacija željezničke rute 4 koja povezuje Beograd sa Podgoricom do crnogorske luke Bar, od granice sa Srbijom do mora. Planira se i dalje unapređenje paralelnog cestovnog koridora, posebno podgoričke obilaznice. Dalje se navodi da će se pojačati povezanost glavnih gradova Sarajeva i Podgorice, povezujući se dalje sa postojećim i planiranim mrežama u Bosni i Hercegovini i pružajući direktnije veze između susjeda. Dalje je planirano dodatno unapređenje željezničke rute koja povezuje Beograd sa Prištinom, kroz građevinske radove na Kosovu i pripremu potrebne tehničke dokumentacije za sanacijske radove u Srbiji.

Inicijativa 3. – Povezivanje obalnih regija

Kao ključni projekat za region u okviru ove Inicijative navodi se željeznička ruta 2 koja povezuje Tiranu i Podgoricu, uz produžetak do luke Drač. Planirano je njeno dalje unapređenje sa rehabilitacijom 120 kilometara željezničke pruge u Albaniji prema granici s Crnom Gorom.

Zatim se planiraju značajni koraci na dovršetku Plave autoceste duž obale od Hrvatske do Grčke. Nadalje, predviđa se završetak zaobilaznice kod Tirane te značajan napredak na još dvije dionice u Albaniji, plus obilaznica kod Budve u Crnoj Gori.

Inicijativa 4. – Obnovljivi izvori energije

Ovom inicijativom planiran je završetak sanacije hidroelektrane Fierza u Albaniji te nastavak izgradnje hidroelektrane Skavic, kako bi se povećao potencijal zemlje i regiona, u konačnici, s ciljem povećanja izvoza električne energije proizvedene iz čistih energenata. Planirano je i proširenje hidroenergetskog sistema Piva u Crnoj Gori, početkom gradnje hidroelektrane Komarnica. Kao i ubrzanje priprema za izgradnju Hidroelektrane Ibër-Lepenc II na Kosovu te značajno unapređenje ulaganja u vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji, što će poslužiti kao primjer budućim investicijama koristeći se obnovljivim energetskim potencijalom regiona.

Inicijativa 5. – Prelazak s uglja

Kao dio Transjadranskog cjevovoda, u okviru ove Inicijative planira se završetak gradnje gasovoda Fier-Vlora u Albaniji, dok Jonsko-jadranski cjevovod duž obale ostaje prioritet, omogućavajući time značajnu diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom područja Zapadnog Balkana i šire. Također i dovršetak interkonekcije za gas Bosna i Hercegovina – Hrvatska, kao nadopune navedenoj diverzifikaciji i povećavajući potencijal i diverzifikaciju postojećeg distribucijskog sistema gasa u zemlji. Također se najavljuje početak izgradnje interkonekcije Sjeverna Makedonija – Kosovo i proširenje već postojeće investicije u interkonekciju Sjeverna Makedonija – Grčka. Za izgradnju će biti spremna i interkonekcija za gas Sjeverna Makedonija – Srbija.

Kao i završetak Transbalkanskog koridora za prenos električne energije u Srbiji u okviru interkonekcije između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i kao okosnica distribuciji električne energije cijelog regiona i prema EU.

Inicijativa 6. – Talas renoviranja

Evropska komisija predlaže širenje EU talasa renoviranja na Zapadni Balkan. U Inicijativi se navodi da na građevinski sektor otpada više od 40 posto ukupnog utroška energije na Zapadnom Balkanu. Renoviranje javnih i privatnih objekata u skladu s minimalnim standardima energetske efikasnosti može dati izrazito značajan doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšati životni standard građana, kao i njihovo zdravlje. Talas renoviranja objekata proveden uz pomoć Energetske zajednice pomoći će Zapadnom Balkanu u dekarbonizaciji javnog i privatnog fonda objekata, s jakim naglaskom na digitalizaciji i uzimajući u obzir energetsko siromaštvo. EU će zajedno s međunarodnim finansijskim institucijama podržati napore partnera s Zapadnog Balkana da utrostruče trenutnu stopu obnove i uštedu energije u postojećim objektima i postignu gotovo nulti energetski i emisijski standard u novim objektima.

Inicijativa 7. – Upravljanje otpadom i otpadnim vodama

Izgradnja pogona za pročišćavanje otpadnih voda u Skoplju i Prištini dio je ove Inicijative. Ovakvi projekti imaju veliki prekogranični uticaj i poboljšavaju uslove života stanovništva. Kao i provedba programa ulaganja u zaštitu okoliša u Srbiji, koji uključuje modernizirane projekte pročišćavanja otpadnih voda za velike i gradove srednje veličine. Nadalje se govori o uspostavljanju integriranih regionalnih sistema upravljanja otpadom u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, paralelno sa zatvaranjem neuslovnih deponija. Potrebno je podržati slične investicije i u budućnosti drugdje u regionu, uključujući bolje upravljanje otpadom u prekograničnim područjima.

Inicijativa će podržati uspostavu odgovarajućih sistema praćenja parametara zraka i vode i mjerama za sprečavanje zagađenja.

Inicijativa 8. – Digitalna infrastruktura

Kroz ovu Inicijativu nastavlja se razvoj i uvođenje nacionalne širokopojasne infrastrukture kod šest partnera sa Zapadnog Balkana, uz ubrzanje pripreme za dalja ulaganja na drugim lokacijama, s posebnim naglaskom na povezivanje ruralnih područja.

Uspostavljanje sigurnih, energetski efikasnih i pouzdanih podatkovnih centara, edge  i  cloud infrastrukture, pri čemu bi se istovremeno osiguravala usklađenost s pravilima i temeljnim vrijednostima EU, uključujući zaštitu podataka, kao i povezivanje s EU inicijativama u vezi sa kompjuterima visokih performansi, digitalnim inkubatorima i inovacijskim hub-ovima.

Nadovezujući se na postojeće inicijative poput Balkanske digitalne autoceste, potrebno je dodatno istražiti sinergije sa drugim oblastima povezivanja, poput transporta i energije, u kontekstu dijeljenja infrastrukture. Uz to, ciljano korištenje tehnologije i podataka za donošenje boljih odluka ima veliki potencijal za pružanje boljeg kvaliteta života građanima u regionu. Također će se pružiti podrška za prilagođavanje brzom transformativnom tehnološkom razvoju kako bi ostali prosperitetni i konkurentni. EU će promovirati globalnu saradnju u digitalnom obrazovanju kroz obnovljeni Akcijski plan za digitalno obrazovanje (DEAP) i promovirati jednakost u pristupu, posebno za grupe u nepovoljnom položaju, uključujući Rome.

Inicijativa 9. – Ulaganje u konkurentnost privatnog sektora

Kroz ovu Inicijativu planirano je povećanje iznosa bespovratnih sredstava za podršku privatnom sektoru u kontekstu Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Nadalje, 50 posto finansiranja iz privatnog sektora EU trebalo bi biti usmjereno na inovacije i zeleni rast.

Planirano je i povećanje garancijskog kapaciteta u prilog investicijama, prije svega za jačanje konkurentnosti MSP i jačanje otvaranja novih radnih mjesta, posebno u smislu zadovoljavanja potreba mladih, kroz Garantni fond za Zapadni Balkan. Kao i mobilizacija pomoći za održivu transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sistema i ruralni razvoj u regionu.

Inicijativa 10. – Garantni fond za mlade

Garantni fond za mlade je shema kojom se osigurava da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, kontinuiranog obrazovanja, stažiranja ili pripravničkog staža u roku od četiri mjeseca nakon što ostanu bez posla ili napuste formalno obrazovanje. Vodeću inicijativu Garantnog fonda za mlade trebaju provoditi vlasti Zapadnog Balkana u skladu s Garantnim fondom za mlade EU. Predlaže se njegova realizacija u četiri faze, od kojih bi svaka mogla imati koristi od podrške EU-a.

Finansiranje i vladavina prava  

U zavisnosti od usvajanja predstojećeg Višegodišnjeg finansijskog okvira i povezanih pravnih osnova, Evropska komisija je dala prijedlog za mobilizaciju do devet milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA III za period 2021. do 2027. godine za podršku ekonomskoj konvergenciji s EU.

Ova sredstva će prvenstveno omogućiti investicije i pružiti podršku konkurentnosti i inkluzivnom rastu, održivoj povezanosti te združenoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Pored značajnog finansiranja Evropske unije za region, a koje je već predviđeno u okviru IPA III, EU želi pružiti garancije koje pomažu u smanjenju troškova finansiranja javnih i privatnih investicija, kao i rizika za investitore: podrška kroz novi Garantni fond za Zapadni Balkan može mobilizirati do 20 milijardi eura investicija u narednoj deceniji.

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), uključujući njegovu platformu za privatni sektor, odnosno Instrument za razvoj i inovacije preduzeća Zapadnog Balkana (WB EDIF) i Garantni fond za Zapadni Balkan, koji okuplja partnere sa Zapadnog Balkana, bilateralne donatore i međunarodne finansijske institucije, bit će glavno sredstvo za osiguravanje brze realizacije investicijskog paketa.

I paket proširenja i Ekonomski i investicijski plan vrlo jasno pokazuju da princip prema kojem su temeljna pitanja iznad svih ostalih ostaje u središtu politike proširenja EU. Priprema zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za ispunjavanje zahtjeva za članstvo zahtijeva snažan fokus na temeljnim reformama u oblasti vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, ekonomije i funkcioniranja demokratskih institucija i javne uprave.

Plan je sastavni dio podrške Zapadnom Balkanu na putu ka EU. Ekonomski razvoj i provedba temeljnih reformi trebali bi se međusobno osnaživati i doprinijeti ispunjavanju utvrđenih zahtjeva pristupnog procesa od strane zemalja partnera. Navedeno uključuje provedbu reformi vladavine prava i strukturnih ekonomskih reformi, posebno onih utvrđenih u programima ekonomskih reformi, koji će maksimizirati potencijalni učinak ovog investicijskog paketa.

Stoga će povećanje investicija i ekonomskog rasta biti moguće samo ako se Zapadni Balkan čvrsto opredijeli i provede temeljne reforme u skladu s evropskim vrijednostima. Bilo da je riječ o strukturnim socioekonomskim reformama, posebno onima utvrđenim u programima ekonomskih reformi i zajedničkim smjernicama politika, jačanju vladavine prava, poštivanju ljudskih prava ili poboljšanju javne uprave, ove reforme ključne su za okruženje povoljno za poduzetništvo, stvaranje novih radnih mjesta i održivo ulaganje.

Lideri Zapadnog Balkana moraju kredibilnije realizirati svoju predanost provedbi temeljnih, potrebnih reformi te s jasnijim političkim opredjeljenjem, u skladu s revidiranom metodologijom proširenja.

Stoga, u skladu s poboljšanom metodologijom, paket proširenja predstavljen je paralelno s Ekonomskim i investicijskim planom i detaljnije procjenjuje dešavanja po svim temeljnim pitanjima i daje jasnije preporuke partnerima za rješavanje nedostataka. Samo će se s konkretnim rezultatima na tim poljima moći krenuti naprijed ka EU i iskoristiti sve prednosti ovog Ekonomskog i investicijskog plana, kao i stvoriti okruženje povoljnije za ekonomski razvoj i privlačenje investicija.

Ekonomski i investicijski plan izgrađen je na temeljima pretpristupnog instrumenta IPA III koji se i sam temelji na učinku i reformski je orijentiran, a koji je predložila Evropska komisije te snažnijih instrumenata za poticanje ulaganja iz javnog i privatnog sektora.

Poštivanje vladavine prava je neophodno kako bi se zaštitila sredstva EU i osiguralo da se ista koriste za podršku razvoju Zapadnog Balkana.

Javne nabavke moraju biti usklađene s pravilima EU i u potpunosti provedene. Izuzeci od postupaka javnih nabavki trebali bi se primjenjivati ​​ograničeno, uključujući i limitiranje upotrebe međudržavnih sporazuma. Navedeno će pomoći osigurati da korupcija u nabavkama ne ometa ekonomski razvoj, niti iskrivljuje tržište i ne stvara neučinkovitosti koje smanjuju konkurentnost, trgovinu i investicije. Ovakve reforme će također osnažiti zaštitne mjere protiv svake zloupotrebe fondova EU.

U skladu s principom uslovljavanja koji se ogleda u revidiranoj metodologiji proširenja, gdje zemlje prelaze na reformske prioritete, očekivani ishod su povećana finansiranja i investicije. U slučaju bilo kakve ozbiljne ili duže stagnacije ili nazadovanja, i na osnovu ocjene Evropske komisije u godišnjim izvještajima o napretku, obim i intenzitet finansiranja EU mogao bi se izmijeniti u smislu nižih iznosa.

Zeleni i digitalni pristup

Ekonomski i investicijski plan sadrži širok raspon mjera i nastojat će promovirati zeleni i digitalni pristup razvoju specifičan za Zapadni Balkan, ali sličan onome koji ima sama EU. Navedeno uključuje infrastrukturne investicije u održivi promet i čistu energiju, ali i konkretne prijedloge za bolju zaštitu okoliša, smanjenje emisije ugljičnog dioksida i podršku energetskoj tranziciji, sa posebnom Zelenom agendom za Zapadni Balkan, u kojoj se detaljnije ističe pristup u tom pogledu.

Usporedo s Ekonomskim i investicijskim planom za podršku regionu, Evropska komisija je predstavila smjernice za provedbu Zelene agende na Zapadnom Balkanu, a njihovo usvajanje se očekuje na samitu zemalja Zapadnog Balkana u Sofiji u novembru 2020. godine. Predviđaju se aktivnosti oko pet stubova i to klimatske akcije, uključujući dekarbonizaciju, energiju i mobilnost, kružna privreda, s posebnim osvrtom na otpad, recikliranje, održivu proizvodnju i učinkovitu upotrebu resursa, biološku raznolikost, s ciljem zaštite i obnove prirodnog bogatstva regije, borbu protiv onečišćenja zraka, vode i tla i održivi prehrambeni sistemi i ruralna područja.

Digitalizacija će biti ključni pokretač za navedenih pet stubova u skladu s konceptom neodvojive zelene i digitalne tranzicije. Plan, također, ima za cilj jačanje investicije u digitalnu budućnost, uključujući uvođenje ultrabrze širokopojasne mreže i stvaranje konkurentnijeg privatnog sektora.

Ovaj široki pristup podržat će razvoj povezanih, konkurentnih, na znanju temeljenih, održivih, inovativno orijentiranih i uspješnih ekonomija na Zapadnom Balkanu, sa dinamičnijim privatnim sektorom.

Nova vizija

Evropska komisija podržava napore vlasti u regionu na razvoju nove vizije za uspostavljanje regionalnog ekonomskog područja za koje se očekuje da će dobiti podršku na predstojećem samitu u Sofiji u novembru.

Izgradnja Zajedničkog regionalnog tržišta, temeljenog na pravilima EU, važna je prekretnica u pripremama za pristupanje EU. Uspješna regionalna ekonomska integracija pomoći će utrti put ka dubljoj ekonomskoj integraciji s jedinstvenim tržištem EU.

U tom kontekstu, Ekonomski i investicijski plan, također, će nastojati da ekonomski bolje integrira Zapadni Balkan, međusobno i sa EU. Plan utvrđuje načine kako postići bližu ekonomsku integraciju regiona s EU, npr. digitalno tržište, industrijska i potrošačka roba, bankarske transakcije.

Ekonomski i investicijski plan naglašava očekivanja EU od regiona da ukloni trgovinske prepreke unutar samog regiona. Naime, na Zapadni Balkan trenutačno previše negativno utiče ekonomska rascjepkanost. Primjera radi, kamioni svake godine provedu 28 miliona sati čekajući na granicama, što je opterećenje koje košta jedan posto BDP-a. Izgradnja zajedničkog tržišta od 18 miliona ljudi, koje funkcionira na temelju pravila EU, moglo bi promijeniti zemlje Zapadnog Balkana i donijeti korist i regionu i EU.

Ove dva međusobno komplementarna ekonomsko-integracijska procesa (između EU i Zapadnog Balkana i unutar Zapadnog Balkana) će omogućiti regionu da uživa u ekonomskim koristima procesa regulatorne konvergencije prije pristupanja, kao i od kratkoročnih prilika u odgovoru na pandemiju. Potrebno je iskoristiti ekonomski potencijal rasta regiona u cjelini kako bi se dao doprinos prevladavanju socioekonomskih posljedica pandemije.

Paket za proširenje pruža naročito sveobuhvatnu procjenu napretka regije prema Evropskoj uniji i daje jasne preporuke vlastima o tome gdje još uvijek postoje praznine u ispunjavanju kriterija za pristupanje EU. Izvještaji će biti vrlo koristan alat za vlasti da usmjere svoje reformske napore u predstojećoj godini. Istovremeno, Ekonomski i investicijski plan će regionu osigurati podršku EU za poticaj prijeko potrebnom ekonomskom rastu kako bi se osiguralo približavanje ekonomskim kriterijima EU i poboljšali uslovi života građana u regionu.

Plan osigurava jedinstvenu kombinaciju tri pravca: prije svega, značajna finansijska sredstva koja će osigurati Evropska unija za brzo ostvarivanje ključnih prioritetnih investicija na prijedlog vlasti i koje imaju veliki utjecaj na cijeli region; drugo, čvrsta posvećenost partnera ubrzanju reformi potrebnih za konsolidaciju povoljnih uslova za ekonomski rast; i treće, angažman cijelog regiona na uspostavljanju ekonomskog tržišta koje će region učiniti privlačnijim za investitore iz regiona, EU i šire.

EU je najveći donator, trgovinski partner i investitor Zapadnog Balkana, u skladu s evropskom perspektivom cijelog regiona.Od 1990-ih EU je donirala više od 11 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova za razvoj transportne i energetske infrastrukture u regionu, što je rezultiralo investicijama od gotovo 22 milijarde eura.U okviru Agende povezivanja iz 2015. godine, EU se obvezala na dodatnih milijardu eura do 2020. godine, čiji je cilj pokretanje investicija od četiri milijarde eura i stvaranje više od 45.000 radnih mjesta.Više od 69,4 posto ukupne trgovine regiona u 2019. godini bilo je s EU, što je čini prvim trgovinskim partnerom regiona, dok su preduzeća iz EU vodeći investitori, sa oko 65,5 posto ukupnih direktnih stranih investicija u regionu u 2018. godini.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here