| Pandemija koronavirusa pogoršat će dugoročne fiskalne izglede Sjedinjenih Država u idućim decenijama te bi javni dug 2050. mogao biti gotovo dvostruko veći od bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavio je neovisni institut CBO. |
| Ne budu li izmijenjeni zakoni o porezima i potrošnji, javni dug dosegnut će 195 posto BDP-a do 2050., objavio je u ponedjeljak u dugoročnim prognozama za budžet institut u kojem rade bivši funkcioneri centralne banke, ministarstva finansija i Kongresa. Time bi se približio nivou koje sada bilježe Japan i Grčka, primjećuje Reuters.
Izgledi su se znatno pogoršali u odnosu na prošlogodišnje, prema kojima je javni dug 2049. trebao dosegnuti 144 posto BDP-a, napominje CBO. Do kraja ove godine javni dug dosegnut će prema CBO-u 98 posto BDP-a, dok je u 2019. iznosio 79 posto. Još 2007. godine, netom prije izbijanja velike finansijske krize, bio u visini svega 35 posto BDP-a. Dug povećavaju viši budžetski manjkovi, povezani sa sporim oporavkom od pandemijske krize, višim troškovima kamata za njihovo finansiranje te s očekivanim rastom potrošnje na programe zdravstvene njege i socijalne sigurnosti, koje donosi starenje stanovništva. Deficit bi prema procjenama instituta ove godine trebao dosegnuti 16 posto BDP-a, što bi bila njegova najveća razina od završetka Drugog svjetskog rata 1945. Iako će njegov udio idućih nekoliko godina padati, ponovno će početi naglo rasti prema 2028. godini, upozoravaju. Za 2050. u CBO-u predviđaju budžetsi deficit od 12,6 posto BDP-a budući da će rast prihoda uvelike zaostajati za rastom potrošnje, stoji u izvještaju. Dug će značajno rasti nakon 2030. jer će značajno porasti kamatne stope, objašnjavaju u CBO-u. Tako bi prema njihovoj pretpostavci prosječna realna kamatna stopa na referentne 10-godišnje državne obveznice trebala porasti s 0,9 posto u 2030. na 2,5 posto u 2050. Dugoročna fiskalna putanja je neodrživa i ugrožava dugoročno povjerenje u dolar, zaključio je direktor CBO-a Philip Swagel. „Ne postoji prijelomna točka na kojoj fiskalna kriza postaje vjerojatna ili neizbježna, niti postoji prepoznatljiva točka na kojoj troškovi kamata mjereni udjelom u BDP-u postaju neodrživi”, rekao je Swagel u saopćenju. „No, rast duga znači i veće rizike”, istaknuo je. |
|
|
