Trend kriznog ulaganja u zlato i kriptovalute stigao i do BiH

Istraživanje investicijske banke JP Morgan Chase pokazalo je da su zlato i kriptovalute tržišni proizvodi u kojima privatni ulagači vide najveću šansu za profitiranje od pandemije, s tim što se stariji mahom klade na zlato, a mlađi više vole bitcoin i druge virtualne valute. Mada je bh. tržište u cjelini prilično izolirano od svjetskih zbivanja, a u kontekstu prometa plemenitih metala i kriptovaluta institucionalno i ne postoji, spomenuti investicijski trendovi na mikroplanu su prilično vidljivi i u našoj zemlji. Piše Armin Zeba

126

Kriza je i šansa, glasi fraza koju smo nebrojeno puta čuli u proteklih nekoliko mjeseci, tokom kojih panedmija virusa korona diktira gotove sve društvene tokove širom planete. Kada je riječ o finansijama, osnovni preduslov za pretvaranje aktuelne korona krize u šansu za profitiranje ili barem minimiziranje gubitka, jeste posjedovanje materijalne baze za dokazivanje tačnosti navedene fraze. Oni koji ispunjavaju taj preduslov, trebaju samo dobro oslušnuti tržište, podsjetiti se na ranija krizna iskustva te pametno uložiti svoj višak novca i, barem teoretski, uspjeh neće izostati.

Kako taj teoretski koncept grabljenja šanse otvorene korona krizom izgleda u praksi, proučili su finansijski stučnjaci investicijske banke JP Morgan Chase, koji su zaključili da su zlato i kriptovalute tržišni proizvodi u kojima privatni ulagači vide najveću šansu za profitiranje od pandemije, s tim što postoji izražen generacijski jaz u odabiru investicijske strategije – dok se stariji mahom klade na zlato, mlađi više vole bitcoin i druge virtualne valute.

“Investicijski fondovi fokusirani na zlato ili bitcoin dobili su snažan priliv kapitala u posljednjih pet mjeseci, jer i stari i mladi vide argumente u korist alternativnih ulaganja.

Cijena zlata porasla je za 36 posto od početka godine, a nedavno je nakratko dostigla  novi rekordni iznos – više od 2.000 američkih dolara za uncu. Bitcoin je sredinom jula pokrenuo novi rast i nakratko premašio psihološku granicu od 12. 000 dolara – prvi put od avgusta 2019. godine“, podsjećaju analitičari banke JP Morgan Chase.

Indikativan uvoz

Mada je bosanskohercegovačko tržište u cjelini prilično izolirano od svjetskih zbivanja i u globalnim razmjerama zanemarivo, te da u kontekstu prometa plemenitih metala i kriptovaluta institucionalno i ne postoji, spomenuti investicijski trendovi na mikroplanu su prilično vidljivi i u našoj zemlji.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prvih sedam mjeseci ove godine u našu zemlju uvezeno je zlata u vrijednosti od 611.081,67 KM, što je za oko 25 puta više nego 24.132,54 KM uvoza tog plemenitog metala ostvarenog u cijeloj prošloj godini. Značajno povećanje uvoza u periodu januar – juli zabilježeno je i kada je riječ o lomljenom zlatu, kojeg je uvezeno za 9.759.653,19 KM, odnosno u vrijednosti za oko 50 posto većoj od prošlogodišnjih 6.070.729,17 KM. Sami po sebi, navedeni podaci ne moraju nužno značiti da je u pandemijskom periodu domaće tržište zahvatila zlatna groznica, ali nesumnjivo navode na zaključak da je i u našoj zemlji povećana potražnja za plemenitim metalom koji tradicionalno važi kao najpoželjniji zalog sigurne budućnosti.

Istina, u Bosni i Hercegovini, za razliku od većine ostalih evropskih zemalja, uključujući susjedne Hrvatsku i Srbiju, gdje se ne plaća PDV na zlato, praktično i ne postoji zvanično tržište investicijskog zlata (zlatne poluge, pločice ili kovanice vrhunske čistoće), ali to ne znači da se njime ne trguje podjednako kao i lomljenim, odnosno zlatom u obliku nakita. Zajednička karakteristika svih navedenih opcija trgovanja zlatom u BiH jeste da se ona odvija mahom “ispod“ stola, kako bi se izbjegle porezne obaveze, tako da ne postoji ni gruba evidencija o obimu prometa zlatom u našoj zemlji. Mada u BiH egzistira veliki broj zlatara i agencija za otkup zlata, one kao strogu poslovnu tajnu čuvaju podatke o tržišnim trendovima vezanim za ponudu i potražnju za tim plemenitim metalom – transparentno je jedino to da se trenutne otkupne cijene kreću od 74 KM za gram 24-karatnog zlata, preko 63 KM za gram dukata, do 21 KM za gram zlata finoće osam karata…

No, dok je oslanjanje na zlato u vremenu krize konstanta prisutna stoljećima, krizno klađenje na kriptovalute prilična je novost, posebno kada je riječ o nerazvijenim i neuređenim tržištima poput bosanskohercegovačkog. Naravno, ulagača u kriptovalute u BiH je procentualno neuporedivo manje nego u razvijenim zemljama, upravo zbog podozrivosti koje proizilazi iz činjenice da je tržište apsolutno neregulirano i da se, shodno tome, ta vrsta trgovine odvije u svojevrsnoj sivoj zoni.

Agencija za bankarstvo FBiH kontroliše subjekte bankarskog sistema i nedepozitne finansijske institucije za koje izdaje dozvolu za rad. Zakonom o Agenciji za bankarstvo, kao ni drugim zakonima i propisima koji uređuju finansijsku oblast, Agenciji nije data nadležnost regulatora za kriptovalute i domaće tržište kriptovaluta“, kratko za Business Magazine pojašnjava situaciju sa domaćim tržištem kriptovaluta Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, uz opasku da “nemamo informacije o inicijativama za zakonsko regulisanje predmetne oblasti“.

Naravno, ista ograničenja važe i za drugog entitetskog regulatora finansijskog tržišta – Agenciju za bankarstvo RS, a bilo kakav uvid u trgovinu kriptovalutama nema ni Centralna banka BiH (CBBiH).

Neregulirana oblast

“Kriptovalute nisu zakonom uređene u Bosni i Hercegovini. One ne funkcionišu kao tipična valuta, već se oslanjaju na protokol mreže računar prema računaru, baziran na Internetu. Upravljanje transakcijama i izdavanje novca obavlja se kolektivno od strane mreže. Snabdijevanje ovom ‘valutom’ regulisano je ugovorom između korisnika, uglavnom djeluje van državnih regulatornih institucija, a vrijednost određuju ponuda i potražnja.

Sve transakcije kriptovalutama obavljaju se putem virtualne neregulirane mreže. U nekim zemljama također postoje i bankomati za kupovinu i prodaju samo kriptovalute za lokalnu valutu, ali oni ne postoje u BiH“, objašnjavaju za naš magazin iz Centralne banke.

Kada je, pak, riječ o perspektivama trgovine kriptovalutama i njenom nadzoru, ne samo u BiH, nego i općenito, odnosno ulozi centralnih banaka u regulaciji tog tržišta, iz  krovne bosanskohercegovačke finansijske institucije, uz konstataciju da “finansijski sektor ide prema značajnim promjenama pošto digitalizacija ubrzano mijenja izgled finansijske industrije“, potcrtavaju da “postoji obimna literatura o ovoj temi, ali bez saglasnosti o krajnjem ishodu za centralne banke“.

“Prisutne su ideje o izdavanju vlastitih digitalnih valuta, što je nešto oko čega su određene centralne banke već pokrenule aktivnosti. No, stoji činjenica da su nove tehnologije u svijetu finansija, poput DLT (distributed ledger technologies) tj. blockchain, kao i brojne različite kriptovalute, sve više prisutni u finansijskom svijetu.

Teško je reći šta će preovladati u budućnosti. Pristup Centralne banke BiH je da treba pažljivo pristupati donošenju ili izmjenama propisa koji se tiču ovih pitanja. CBBiH smatra da je konzervativan pristup kriptovalutama optimalan i nastavit će pažljivo pratiti trendove i stavove centralnih banaka u svijetu, naročito Odbora za finansijsku stabilnost (FSB), Banke za međunarodna poravnanja (BIS) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) te Evropske centralne banke (ECB). Trenutno, stav CBBiH je da kriptovalute treba posmatrati kao aktivu, finansijski instrument, ne kao novac.

U skladu sa Zakonom o CBBiH, jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH je konvertibilna marka – nemoguće je zamijeniti kriptovalutu za KM, već se samo ostale zvanične valute mogu razmijeniti u KM.

Prilikom donošenja odluke o korištenju virtuelnih valuta treba imati u vidu sljedeće činjenice – novčana sredstva uložena u virtuelne valute nisu zaštićena sistemom osiguranja depozita, na platformi za trgovanje valutama moguće je izgubiti svoj novac (te platforme često nisu regulirane), ako platforma za trgovanje valutama izgubi novac ili propadne, ne postoji posebna pravna zaštita, novac iz digitalnog novčanika može biti ukraden (kada se kupi virtuelna valuta, ona je pohranjena u ‘digitalni novčanik’, na kompjuter, prenosni kompjuter ili pametni telefon, koji nisu zaštićeni od hakera), vrijednost virtuelne valute podložna je brzim promjenama i čak može pasti na nulu (treba imati u vidu da je vrijednost virtuelnih valuta vrlo promjenjiva te da je lako podložna kako rastu, tako i padu)“, upozoravaju iz Centralne banke BiH.

Uprkos pobrojanim, kao i rizicima i hendikepima uzrokovanim općim kaskanjem naše zemlje za praktično svim svjetskim trendovima, pa tako i tehnološkim i finansijskim, kriptovalute imaju sve više pristalica i u BiH, što za Business Magazine potvrđuje kreator Crypto.ba, prvog bh. edukativnog foruma za kriptovalute i blockchain tehnologiju, koji se, iz razumljivih razloga, predstavlja pseudonimom Rux.

“Činjenica da je ovo trenutno dešavanje u svijetu donijelo prednost kriptovalutama, pa tako i u BiH, a po svemu sudeći tek ćemo vidjeti značajan rast zainteresovanosti kada je ovakva destruptivna tehnologija u pitanju. Nažalost, na našim područjima je jako teško nešto novo dočarati ljudima, jer dosta ljudi je izvarano, revoltirano i slično…

Ipak, u zadnjih nekoliko mjeseci su se povećale posjete Forumu, kao i broj registrovanih članova. Na našem discord privatnom kanalu povećane su interne zamjene kriptovaluta za KM i obrnuto, što govori da se tržište vraća u doba prije 2017. godine. Još nešto sam primjetio – starija populacija sve više se počela interesovati za kriptovalute.

Omjer cijene bitcoina i drugih kriptovaluta u BiH prate svjetsko tržište, jer činjenica je da sama Kina ima toliki tržišni volumen da male zemlje kao BiH jednostavno nemaju uticaj na cijenu. Druga stvar je ta što mi u BiH nemamo konkretne berze na kojoj bi trgovali, tako da smo primorani da idemo na svjetske kripto-berze kao što su Binance, Bittrex i druge“, u izjavi za Business Magazine ističe Rux, koji je u svijet kriptovaluta ušao 2012. godine kao, kako kaže, “jedan od prvih ljudi u BiH koji su kriptovalute, odnosno blockchain tehnologiju, prepoznali kao tehnologiju koja je nedostajala u skoro svakom aspektu života“. Primjećujući da je “većina ljudi u to doba vidjela samo brzi profit, iako nisu shvatali o čemu se radi i koliko će blockchain tehnologija zavladati“, on precizira da kripto-zajednica Crypto.ba broji više od 1.000 članova, ali da Forum ima mnogostruko više posjetiolaca s prostora bivše Jugoslavije, kojima je i ovom prilikom uputio vrlo jasnu poruku vezanu za dileme o svrsishodnosti i profitabilnosti ulaganja u kriptovalute.

“Ono što bih savjetovao svakome ko razmišlja da ulaže u kriptovalute, jeste to da ne slušaju osobe koje samo gledaju profit u ovome i da uz pomoć Crypto.ba foruma i zajednice shvate o kakvoj se tehnologiji radi.

Slobodno se može reći da je blockchain tehnologija toliko napredna da se može porediti sa pojavljivanjem interneta 90-ih godina prošlog stoljeća. Samo uz takav pogled, osoba koja planira ulagati u ovakav vid tehnologije imat će volju i odlučnost da istraje.

Ono što sam zaključio kroz dugi niz godina u kriptovalutama, jeste to da onog trenutka kada shvatite šta je bitcoin, počinjete lagano shvatati šta su fiat valute kao KM, euro ili dolar, te dolazite do zaključka da je trenutni finansijski sistem jako loš, inflacijski i podložan manipulacijama“, naglašava Rux, poentirajući da je “dovoljno samo čitati naslove vijesti koje se tiču kriptovaluta u svijetu, pa  zaključiti da je ova tehnologija tu da ostane“

Iako je posjedovanje kriptovaluta u nekim zemljama čak i zakonom zabranjeno (Bangladeš, Bolivija, Ekvador, Kirgistan, Vijetnam…), njihova ekspanzija je globalna i nazadrživa, a o njenom obimu najbolje govori činjenica da je svako ko je prije desetak godina uložio 100 dolara u bitcoin, danas doslovno milioner – naime, vrijednost te najpoznatije i prve kriptovalute 2010. godine iznosila je 0,003 dolara, a danas se cijena jednog bitcoina mjeri petocifrenim dolarskim vrijednostima.

Sve veći interes za kriptovalute rezultirao je i otvaranjem više od 2.000 kriptobankomata i kriptomjenjačnica širom svijeta, kojih ima i u nekoliko gradova našeg zapadnog susjedstva – Hrvatske, gdje se najavljuje i uvođenje mogućnosti plaćanja kriptovalutama u trgovinama.

Inače, investicijsko zlato u Evropskoj uniji može se nabaviti u dva osnovna oblika. Prvi su zlatne poluge mase najmanje jednog grama i čistoće od najmanje 995 hiljadinki. U pravilu, savremeno investicijsko zlato proizvodi se isključivo u najvećoj mogućoj čistoći od 999 hiljadinki, što praktično znači da kupujući investicijsko zlato mase 100 grama, ulagač u kupljenoj poluzi dobiva 100 grama čistog zlata.

Drugi osnovni oblik investicijskog zlata su zlatne kovanice izdate nakon 1800. godine, koje su u zemlji izdavateljici bile ili su još uvijek službeno sredstvo plaćanja, koje imaju čistoću od najmanje 90 posto, te koje nemaju veliku numizmatičku vrijednost, pod čime se podrazumijeva da ti zlatnici na tržištu ne dostižu cijenu veću od 180 posto cijene zlata od kojeg su izrađeni.

 

 

 

 

 

 

 

.

 

 

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here