Ne može i privreda preći na budžet

Koje je ekonomske posljedice pandemija COVID-19 ostavila na privredu Kantona Sarajevo, kako se aktuelna Vlada KS nosila sa posljedicama, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali sa premijerom Kantona Sarajevo Mariom Nenadićem. O investicijskim projektima vrijednim desetine miliona eura koji bi trebali oživjeti privredu Kantona Sarajevo, poduzetim mjerama za pomoć privredi, idejama za opstanak turizma i mnogim drugim pitanjima za Business Magazine govorio je premijer Nenadić. RAZGOVARALA : Aida Delić

53

Mario Nenadić, aktuelni je premijer Vlade Kantona Sarajevo. Po struci diplomirani pravnik, radno iskustvo je sticao radeći administrativne, koordinacijske i menadžerske poslove, dobrim dijelom u realnom sektoru.

Dužnost pomoćnika ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH obavljao od 2000. godine, a bio je i na funkcijama u Ministarstvu za izbjeglice i socijalnu politiku R/FBiH te Ministarstvu za civilne poslove i komunikacije BiH. Razgovor za Business magazine vođen je početkom mjeseca, jer obaveze koje ima kao premijer otvorile su samo jedan slobodan termin, tako da će bolest i boravak u bolnici doći nakon obavljenog intervjua. No, već tada se vidio umor na licu Maria Nenadića, ali i velika želja da se stvari unatoč tome, pomiču naprijed. Dakako, glavna tema razgovora bila korona kriza i u tom smislu rad i djelovanje Vlade na čijem je čelu.

BM: Kako je za Vas raditi posao koji je u ovom trenutku jedan od najmanje poštovanih poslova kojim se čovjek može baviti s obzirom na sve ono što smo, hajdemo to tako reći, imali prilke do sada gledati i trpiti na mjestu premijera ?

NENADIĆ: Kada sam ulazio u mandat rekao sam da smo moja kompletna porodica i ja,  u prošlosti i budućnosti, vezani za Sarajevo i naravno da mi je cilj raditi najbolje što mogu i znam. Ja nisam karijerni političar, došao sam iz privrede, iz potpuno privatnog privrednog društva. Velik je pritisak bio u smislu da to preuzmem i prihvatim, a i neke su se karte tako posložle. Nisam presretan, ali dok sam tu znam da ću dati sve od sebe. Nije lako, naravno, promijeniti sliku u javnosti – ono što znam sigurno jeste da neću napraviti probleme u finansiranju, probleme sa korupcijom, dat ću sve od sebe kada je u pitanju i javni i privatni sektor, infrastruktura…Da li će se to prepoznati, vidjet ćemo.

BM: No, realno je reći da ste van politke, a ipak na mjestu na kojem puno toga zavisi od politike? Nije to jednostavno…

NENADIĆ: Svaki dan i neki mali uspjeh uvijek da snage za dalje. Trudim da sve bude malo drugačije i bolje nego do sada, a puno toga naravno zavisi od kolega u vlasti.

BM: Zašto je Kanton Sarajevo toliko kasnio sa isplatom pomoći firmama u kantonu? Dakle, ne kažem da ste kasnili sa mjerama, nego sa njihovom realizacijom…

NENADIĆ: Zapetljalo se sve preko svake mjere, Vlada Federacije BiH je kasnila sa precivanjem pripadajućih sredstava MMF-a kantonima, upravo iz tih nekih političkih razloga. Mi smo čekali na taj novac misleći da to neće trajati predugo. Međutim, na kraju smo morali upravo radi što brže dodjele pomoći ići u rebalans Budžeta što smo i uradili i uplatili kompanijama u Kantonu plaće za 35.000 radnika u 3.300 privrednih subjekata. Bila bi zaista velika stvar da je novac došao do ljudi u prvih mjesec dana. Činjenica je da je Kanton napravio sveobuhvatme mjere, a implementacija je bila spora samo kod dijela plata.

Inače, sa privrednicima dogovaramo oko načina na koji će se pomoći privredi od preostalog iznosa sredstava MMF-a, jer dio koji Kanton Sarajevo dobio iznosi oko 37 miliona KM, a za isplatu plaća za dva mjeseca neophodno je oko 20 miliona KM. Privrednici predlažu da se i preostali dio usmjeri na isplatu plaća radnicima. Sa općinama smo uglavnom završili dio oko isplate plaća za obrtnike i fizička lica čija je djelatnost registrovana na nivou općine. Također, imamo i zajednički sastanak u Agenciji za bankarstvo FBiH, s ciljem rješavanja pitanja Kreditno-garantnog fonda i dogovora oko reprograma kredita u privredi .

BM: Najbogatiji kanton je Sarajevski, niste li se mogli zadužiti kod neke banke da sve ide brže?

NENADIĆ: Kanton Sarajevo se sad ne može ni zadužiti kod Razvojne banke, jer vam treba potvrda da uredno isplaćujete svoje obaveze, a mi ne možemo dobiti potvrdu od Poreske uprave FBiH da smo uredno platili doprinose.

BM: Mislite na preduzeća kojima gazduje kanton, a koja su poreski dužnici?

NENADIĆ: Da. Opet kažem – zapetljalo se sve i preko svake mjere.

BM: Moram reći da je pristup i vlasti i medija u početku pandemije bio iritantan, jer se cijela stvar postavila kao da nam je sva privreda u ugostiteljima. To naprosto nije imalo logike. Onog trenutka kada su otvorili, ugostitelji su počeli zarađivati, a sijaset je malih preduzeća koji imaju po pet zaposlenika, koji žive od fakture do fakture. Oficijelno im rad nije bio zabranjen, ali rada prosto nije bilo.“Ubili ste“ nas sa ugostiteljima. Na kraju, ugostitelji, čast izuzecima, nisu ni zaslužili neku promptnu reakciju države, jer je poznato koliko su oni u sivoj zoni poslovanja. Nije li se moglo malo razmisiti prije nego ste krenuli pomagati?

 NENADIĆ: Slažem se, ali ugostitelji su dio turizma, to je dio hotelijerstva, to je bila neka logika koja nas je vodila. Nama su se najprije javili najveći, oni koji su po logici stvari trebali imati snage da prebrode barem prva dva mjeseca. Najveći pritisak su vršili najveći hoteli. Oni su ušli u velike kredite, imaju veći broj zaposlenih, njihov osnovni problem je otplata rata i oni su sad u strašnom riziku. Mi sad krećemo sa drugim setom srednjoročnih i dugoročnih mjera, pokušavamo dogovoriti neke mjere sa Agencijom za bankarstvo šta i kako dalje najbolje pomoći privredi.

BM: Kako ocjenjujete uspješnost Vlade u borbi protiv ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa – na kojim poljima su rezultati te borbe najvidljiviji, a u kojim njenim segmentima je Vlada bila nedovoljno efikasna?

NENADIĆ: Kanton sa je među prvima u BiH donio „korona zakon“, a taj naš zakon je jedna kombinacija budžetskih intervencija, kreditnih zaduženja, olakšica, određenih oslobađanja i ušteda. Nije bilo lako donijeti zakon u kojem smo se opredijelili i za uštede na račun zaustavljanja transfera prema političkim partijama, potrošnje, uštede na svakom mjestu, kontrole javnih nabavki, puno mjera koje su u tom trenutku zvučale nestvarno da će ih donijeti jedna vlada na početku svog mandata.

Međutim, opredijelili smo se za te i takve mjere i sedam dana nakon donošenja ovog „korona zakona“, donijeli smo set kratkoročnih i srednjoročnih mjera vezano za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije COVID-19. To je paket vrijedan 216 miliona KM.

Svi milione očekuju da vide, ali za nas se milioni mjere i kroz isplate, ali isto tako i kroz neplaćanje nekih dažbina, a što je već opeteretilo punjenje budžeta. Dali smo čitav niz olakšica kroz „korona zakon“ koji se odnose na neplaćanje određenih fiskalnih i parafiskalnih nameta, a sve to u konačnici jako slabi pozicije u budžetu. Mislim da je ono što je dobro jeste da se relativno brzo reagiralo u sistemu kakav jeste, u početku je bila puno konkretnija i vidljivija saradnja i sa nadležnim institucijama FBiH, da bi ona kasnije bila dovedena u pitanje prije svega kod plasmana sredstava MMF-a. MMF je brzo reagirao upravo da bi spriječio krizu u Evropi, pa tako i ovdje u BiH, odnosno, Kantonu Sarajevo, ali smo iz već pomenutih političkih razloga kasnili skoro dva i po mjeseca.

Također, smo reagirali i kroz paket mjera u poljoprivredi, dogovaramo sada i projekte za stare zanate u osam od devet općina u KS i idemo na finansiranje fizičkih lica i obrtnika. Općine su vrlo solidarno prihvatile projekte koje smo predložili.

BM: Ko je deveta opština koja nije u tom aranžmanu?

NENADIĆ: Stari Grad, ali to i nije neki  problem, ako novac dođe do ljudi. Važno je da se pomogne kroz bilo kakav aranžman.

BM: Turizam je oblast koja je zaista žestoko nastradala, kako pomoći?

NENADIĆ: Mislim da smo najmanje pomogli turizmu. Isplatili smo iz sredstava Turističke zajednice KS radnicima u turizmu milion KM. No, smatram da je turizam oblast koja se definitvno neće spasiti ovim jednokratnim mjerama, tako da sve što ode u turizam na ovaj način, moj je stav, jeste spaljivanje novca. Evo, dat ćemo te nekakve plaće za mart, april, maj i juni, ali šta dalje? Novca za tu vrstu pomoći neće biti u mjeri da to traje godinu dana. Mi smo za finansiranje plata utrošili blizu 25 miliona KM, ali šta dalje? Ne može se očekivati da i privreda pređe na budžet. To je prosto tako, ali mi razumijemo da je turizam posebno kritičan, jer ga naprosto nema. I utoliko se radujemo inicijativi koja dolazi iz Federalnog ministarstva turizma da se 20 miliona plasira u turizam u FBiH, jer je podrška ovoj grani privrede neophodna…

BM: Imate li podatke koliko je firmi zatvoreno od početka pandemije?

NENADIĆ: Mi ne bismo sad da izlazimo sa tim podacima, zadužili smo nadležne službe da nam pripreme te podatke, no znamo kako ide proces gašenja firmi, tako da šta god bi sada rekli, to ne bi bio odraz pravog stanja. Od registracijskih sudova smo tražili te podatke i sad ih čekamo. Brojke su varljive. Imamo, recimo, podatak da je 14.400 novoprijavljenih radnika na birou, ali mi ne znamo da li su to svršeni studenti nakon školske godine, da li su to neki drugi vidovi prijavljenih na biro…. S druge strane 8.598 radnika je brisano sa evidencije, tako da je istina negdje između ta dva broja. Mislim da je nekih 5.000 ljudi u ovom periodu ostalo bez posla.

BM: Imate li bojazan kako će fukcionirati socijalne obaveze Kantona s obzirom na sve što se dešava?

NENADIĆ: Vodili smo računa kada smo redali obaveze koje moramo rješavati i niti jedno socijalno davanje niti oblast ciljane zaštte, ni oblast boraca, invalida nije ugroženo niti dovedeno u pitanje. Budžet jeste bio posebno ugrožen i napadnut nedaćama pandemije, posebno u drugoj polovini marta, aprilu i maju kada je dnevno punjenje Budžeta bilo slabije za milion KM. Za dva i po mjeseca blizu 100 miliona je bilo slabije punjenje Budžeta, nego u istom periodu prošle godine. To je strašan stres za Budžet, no odgovorno tvrdim da nijedno pitanje socijalne zaštite najugroženijih građana našeg kantona nije dovedeno u pitanje i upravo smo o tome vodili najviše računa i kod rebelansa Budžeta.

BM: Jeste li razmišljali o emitiranju obveznica kao jednom od rješenja punjenja Budžeta?

NENADIĆ: Nismo. Prikupljanje sredstava putem emisije obveznica u ovom trenutku nije moguće jer Komisija za vrijednosne papire FBiH ne funkcionira u punom kapacitetu. Nadamo se da će se u skorije vrijeme taj problem na nivou FBiH uspješno riješiti. Za finansiranje kapitalnih investicija smo se okrenuli drugim izvorima, a to su prvenstveno međunarodne finansijske institucije kao što su EBRD, EIB i Svjetska banka, te na domaćem tržištu Razvojna banka FBiH.

BM: Možda je zaista dobar prijedlog o subvencioniraju kredtnih rata…

NENADIĆ: Bit će i toga, usaglasili smo te mjere, ali  da se vratim na turizam. Za pravu pomoć ovoj privrednoj grani je neophodno da se uključi država BIH, jer to su njene nadležnosti. Njena nadležnost su granice, sloboda kretanja, olakšice pri ulasku u BiH, avio sabraćaj…. To bi bila prava pomoć turizmu, ali se, nažalost, nije dovoljno ozbiljno ovaj nivo vlasti bavio ovim pitanjima.

BM: Jeste li imali kontakte sa državnim nivoom vlasti u vezi ovih pitanja?

NENADIĆ: Jesmo, imali smo kontakte, obraćali smo se i pismeno Ministarstvu vanjskih poslova BiH i predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, jer mi znamo šta se treba uraditi na ovim nivoima da bi se ove stvari promijenile, ali nismo dobili odgovor.

 BM:  Kako generalno pomoći privredi?

NENADIĆ: Smatram da za privredu nije rješenje samo finansiranje plaća zaposlenih u privredi, mi smo sad uzeli i kredit kod Razvojne banke FBiH, imali smo od prošle godine 16 miliona KM razgraničenih sredstava, ove godine smo uzeli još 16 miliona KM, to je ukupno 32 miliona KM koja trebaju ići u javne radove, obnovu objekata, infrastrukuturu, u obrazovanje, u kulturu i sport, u zdravstvo i to je nešto što može vratiti život u Kantonu Sarajevo. Može vratiti povjerenje i u vlast, i u rukovodioce. Spomenuo sam četiri – pet projekata, ali pred nama su stotine projekata koje namjeravamo pokrenuti. Jasno mi je da postoji nevjerica kod ljudi, kod lokalnih vlasti, pa čak i u samom Kantonu, da će se nešto u privredi tako krupno dešavati i da se već dešava.

BM: Imate historijsku mogućnost da zaista napravite vidljiv pomak u Kantonu Sarajevo, i tu bi nezaobilazno trebalo biti pitanje GRAS-a? Zašto se ne riješi taj GRAS više?

NENADIĆ: GRAS je decenijama funkcionisao na način da je i ničiji i svačiji. Dugo vremena je služio kako nekakav poligon za rješavanje određenih političkih i drugih pitanja. Radio se, hajde da kažem, određeni socijalni kompromis sa socijalnim politikama, preko jednog javnog preduzeća. Imamo određene analize koje prošla vlast naručila od evropskih institucija koje su skenirale situaciju u GRAS-u i dale prijedloge šta i kako dalje. U samom GRAS-u postoji dosta otpora za direktnu primjenu rješenja koje nude te studije.

BM: Može im se…

NENADIĆ: Postoji tu nekoliko rješenja I svako od njih govori o tome da GRAS treba ozbiljno restrukturirati. Nekoliko je modela: od likvidacije, drugi je model je paracijalno rješavanje pitanja GRAS-a – podjele u dvije firme od kojih jedna realno ima šanse da preživi, a druga je pod upitnikom. Odmah s početka jeseni ćemo nastaviti raditi na reorganizaciji GRAS-a, vidjet ćemo u kom pravcu će se ići, no svakako se moraju uozbiljiti i sindikat i uprava preduzeća, koji se u ovom trenutku dosta ležerno ponašaju.  Ono što se sigurno može reći nu ovom trenutku jeste da je 400 ljudi u GRAS-u viška i to je jedno od prvih pitanja koja se moraju rješavati.

 BM: Iskreno, ne mogu da vjerujem da političari ne shvataju da će neko jednom izgubiti izbore zbog GRAS-a, jer čuvaju nekih 1.600 ljudi ( 400 radnika puta četiri člana poredice) naspram svih ostalih stanovnika Sarajeva?

NENADIĆ: Vi ste kao novinar savršeno detektovali ovu situaciju. Ja moram biti malo oprezniji, ali ste beskrajno tačno rekli. Pazite, onog dana kada je javni sektor u Kantonu primao platu, GRAS je već od 9 sati ujutro počeo slati upozorenja da će stati, u 12 sati opet upozorenje i u 13 sati su već bili spremni stati. Dakle, jedna velika nesolidarnost, da ne kažem neku jaču riječ. Odlično ste detektovali da na GRAS-u neko može dobiti i izgubiti izbore.

BM: Mogu li se iz pandemijske krize izvući i određeni benefiti, između ostalog i u smislu suzbijanja sive ekonomije, pogotovo u sektoru turizma i ugostiteljstva, koji su najpogođeniji posljedicama pandemije, ali su istovremeno i sektori gdje su u proteklim godinama “cvjetali“ rad nacrno i utaja poreza?

NENADIĆ: Suzbijanjem rada nacrno se bave inspekcijski organi, kako na nivou FBiH tako i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove KS. Stojimo na stanovištu da inspekcijske organe treba osnažiti kako bi oni ispunili svoje zakonske nadležnosti, između ostalog, i na polju borbe protiv sive ekonomije. U tom smislu imamo sasvim korektnu i otvorenu saradnju sa poreznim organima.

BM: U kojoj mjeri će ublažavanju ekonomskih posljedica krize doprinijeti infrastrukturni projekti pokrenuti u posljednje vrijeme i na koje od njih u tom kontekstu posebno tipujete?

NENADIĆ: Jako sam zadovoljan infrastrukturnim projektima, mislim da izgradnja infrastrukture itekako može poduprijeti lokalnu ekonomiju. Riječ je o industrijama koje su povezane sa građevinarstvom i proizvodnjom građevinskih i drugih materijala te sektorom usluga. U infrastrukturnim projektima koji se izvode u KS u ovom trenutku su angažovane domaće kompanije što im uveliko pomaže u održavanju nivoa zaposlenosti i poslovne aktivnosti. Aktivnosti na pokretanju radova na prvoj dionici Prve transferzale idu planiranom dinamikom, uz puno administrativnih problema na terenu. Do sredine augusta   ističe rok za žalbu na objavljeni javni poziv i ako bude sve po planu, kreću radovi na dionici dugoj 850 metara od Mašinske škole do ulice Braće Begić, uključujući i kružni tok kod Američke ambasade. Radi se o značajnom projektu vrijednom blizu 22 miliona  KM. Što se Prve transferzale tiče do kraja godine planiramo završiti radove na dionici na Šipu pred ulazak u Tunel, a u završnoj smo fazi radova i za početak gradnje tunela na Kobiljoj Glavi krajem ove i početkom iduće godine, projekt vrijedan oko 30 miliona eura. Radimo puno projekata javnog prevoza, projekte nabavke tramvaja i trolejbusa te projekte iz kreditnih sredstava koji se odnose na obnovu infrastrukture iz oblasti zdravstva, školstva, kulture i sporta u vrijednosti od 32 miliona KM.

Prije nekoliko dana potpisali smo ugovor sa izvođačem radova za izgradnju garaže kod Hitne pomoći. Izgradnja treba da se završi do 15.11., a ovim projektom vrijednim 4,4 milona KM, unaprijedit će se saobraćaj u mirovanju na ovom području, jer će biti osigurano oko 165 novih parking mjesta. U završnoj smo fazi pripreme za realizaciju projekta IX transferzale tj. povezivanja Grada sa autoputom u Novom Gradu kod Centra Safet Zajko. Vode se i aktivnosti na početku gradnje radova na izmještanju zgrade na Grbavici s ciljem nastavka radova na Južnoj longitudinali. Do jeseni planiramo i početak radova na remontu tramvajske pruge Marijin Dvor –Ilidža i na dijelu tzv “S” krivine kod hotela Holiday na Marijin Dvoru.. Tu su i brojni projekti obnove vodovodne i kanalizacione mreže koje realizira ministrica Glamoč, ali i brojni drugi projekti po općinama i resorima. Radi se zaista o vrijednim i vrlo značajnim projektima, a cilj nam je unaprijediti standard građana Kantona i vratiti život privredi koja je jako pogođena koronom.

BM: Zbog čega kantonalnim funkcionerima i administarciji, kao ni uposlenicima u kantonalnim javnim preduzećima, s ciljem budžetskih ušteda i barem djelimične podjele tereta krize sa realnim sektorom, nisu smanjena lična primanja, tim prije što većina njih radi smanjenim intenzitetom, a i do sada su imali uglavnom nezasluženo visoke plate, daleko veće od prosječnih u Kantonu?

NENADIĆ: Plaće u javnoj administraciji su određene kolektivnim ugovorima. Njihovo mijenjanje je podložno saglasnosti obje strane potpisnice. Raniji pokušaji jednostranog raskida kolektivnih ugovora su zapravo donijeli još veće troškove KS u smislu plaćanja sudskih presuda koje su uslijedile. U ovom trenutku Kanton Sarajevo i dalje plaća presude donesene u ranijim mandatima Vlade KS na temelju tužbi iz radnih odnosa, a zbog jednostranog raskida kolektivnih ugovora.

Dakle, smanjili smo sve što smo imali pravo, ukinuli plaćanja upravnih i nadzornih odbora, isplate naknada političkim partijama, zabranili troškove administracije, smanjili zapošljavanja … Ali, plate jednostrano i samostalno, nažalost, nismo smjeli smanjivati.  Sa druge strane, nije bilo solidarnosti i želje javnog sektora da pomogne privatni u preuzimanju dijela tereta ove krize.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here