“Ne možemo zanemariti ni čitav niz dodatnih rashoda, poglavito u sektoru zdravstva za borbu protiv pandemije. Imali smo i druge izdatke koje nismo planirali, kako za lokalnu samoupravu tako i za HZZO i ostale enetitete gdje smo rekli da ćemo im olakšati barem likvidnosno ovu situaciju”, kazao je Marić.
On je ukazao i na manjak na prihodovnoj strani budžetea,zbog pada ekonomske aktivnosti, koji je, kako je rekao, imao neminovan efekt na prikupljanje budžetskih prihoda, u prvom redu PDV-a ali i ostalih.
Prema njegovim riječima, od početka godine do kraja avgusta manjak poreznih prihoda u odnosu na isti prošlogodišnji period iznosio je oko 12 posto, a doprinosa između devet i 10 posto.
“Sedmi i osmi mjesec nisu bili toliko loši, međutim protekla dva tjedna, poglavito u segmentu turizma, vidimo pad vrijednost, što vidimo kroz fiskalizirane račune, a sada smo na razinama ispod 50 posto. Do tada smo bili na razinama između 65 i 70 posto prošlogodišnjeg iznosa”, istaknuo je Marić.
Podsjetio je i na mjere olakšavanja poreznim obveznicima, mjere odgode, odnosno oprosta poreznih dugovanja, za što je izdvojeno oko 5,3 milijardi kuna. Vlada, kako je rekao, očekuje da će polovina tog iznosa biti u otpisu, a do sada je otpisano između 2,3 i 2,4 milijarde kuna.
“Sve skupa, kada to zbrojite, dolazimo do 21 milijarde kuna”, kazao je Marić, dok je eventualne nove mjere za spas pojedinih dijelova ekonomije prokomentirao “ovisno o razvoju situacije, sukladno mogućnostima i našim promišljanjima, nove ćemo mjere stavljati u funkciju”.
“Cijelo vrijeme smo konzistentni, očuvanje radnih mjesta je prioritet”, rekao je Marić.
Govoreći o pljenidbama, naglasio je da to nije samo pitanje prava dužnika, nego da se mora razmišljati i o pravima povjerilaca i općenito očuvanja finansijske discipline i reda u državi.
“Novi ovršni zakon bi trebao biti usmjeren prema tome da se prevenira nastajanje dodatnih slučajeva koje smo imali proteklih godina. Međutim, ne možemo zanemariti situaciju koju sada imamo, sa vjerovnicima smo započeli već neke razgovore i oni trebaju također pokazati dobru volju”, konstatirao je Marić.
Otkrio je i da bi se u iduće dvije sedmice trebale usvojiti smjernice ekonomske i fiskalne politike, u okviru čega će biti ažurirana i projekcija BDP-a za ovu godinu. Kako je najavio, procjena pada hrvatskog BDP-a bit će nešto bolja od dosadašnjih predviđanja minusa od 9,4 posto.
