Na svjetskim berzama proše sedmice dionice su pale, nakon trosedmičnog rasta. Analitičari procjenjuju da je riječ o posljedici nepopustljivog širenja koronavirusa u svijetu i povećane napetosti između SAD i Kine.
Tako je Dow Jones oslabio 0,8 posto, na 26.469 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,3 posto, na 3.215 bodova, a Nasdaq indeks 1,3 posto, na 10.363 boda.
Početkom sedmice su ti indeksi rasli, zahvaljujući nadi ulagača u nove poticajne mjere, no u posljednja dva dana naglo su pali, pri čemu su najviše pale cijene dionica velikih tehnoloških kompanija, kao što su Intel, Apple, Microsoft, Amazon.com…
Zbog toga je Nasdaq indeks skliznuo s rekordne razine.
„Nasdaq je posljednja dva mjeseca nevjerovatno rastao, pa je logično što je uslijedila korekcija cijena dionica”, kaže Ryan Detrick, strateg u kompaniji LPL Financial.
Pad indeksa posljedica je i rasta napetosti između SAD i Kine, nakon što je u srijedu Washington naredio Kini da zatvori konzulat u Houstonu zbog špijuniranja.
Peking je to nazvao neutemeljenim izmišljotinama povezanim s predstojećim američkim predsjedničkim izborima i u petak naložio SAD da zatvori svoj konzulat u gradu Chengduu.
Ulagači su zabrinuti i zbog nepopustljivog širenja koronavirusa, kojim je u svijetu dosad zaraženo skoro 16 miliona ljudi, a umrlo ih je više od 630 hiljada.
U SAD je broj zaraženih premašio 4 miliona, a broj umrlih posljednjih dana raste za više od 1.000, pa je ukupan broj žrtava virusa dosegnuo 145 hiljada.
Zbog toga neke savezne države usporavaju proces ponovnog pokretanja ekonomskih aktivnosti, pa se ulagači plaše sporijeg oporavka nego što su se nedavno nadali.
Zbog toga se ni situacija na američkom tržištu rada ne poboljšava tako brzo kao što se očekivalo. Prošle sedmice broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima neočekivano je porastao za 1,4 miliona.
Obzirom da neke od vanrednih mjera za pomoć onima koji su ostali bez posla ističu krajem mjeseca, u Kongresu se vodi rasprava o novom paketu pomoći vrijednom više od 1.000 milijardi dolara.
Ulagači se nadaju da će demokrati i republikanci uskoro usaglasiti nove poticajne mjere.
U fokusu ulagača su i kvartalni poslovni izvještaji kompanija. Od 128 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvještaje, njih oko 80 posto ostvarilo je u drugom tromjesečju veću zaradu nego što se očekivalo.
No, očekivanja su niska. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju manje za 41 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Iako se očekuju oštar pad zarada i duboka recesija američke privrede, S&P 500 indeks kreće se samo oko 5 posto ispod svog rekordnog nivoa, dosegnutog krajem februara. To se zahvaljuje dosad neviđenim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama, koje bi trebale podržati izlazak ekonomije iz recesije u dogledno vrijeme.
I na evropskim berzama cijene dionica su prošle sedmice pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,7 posto, na 6.123 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,6 posto, na 12.838 bodova, a pariški CAC 2,2 posto, na 4.956 bodova.
Na Tokijskoj berzi, pak, Nikkei indeks je ojačao 0,2 posto, na 22.751 bod.
