Turistički radnici BiH okreću se domaćim klijentima

Iako se ograničenja kretanja uzrokovana pandemijom koronavirusa širom svijeta postepeno ublažavaju, obim turističkih putovanja još je daleko od onog iz pretpandemijskog perioda, što je i turističke radnike u Bosni i Hercegovini primoralo da traže nove modele poslovanja i prilagođavanje svojih ponuda epidemiološkoj situaciji, sa fokusiranjem na domaću klijentelu. Piše Armin Zeba

49

Pandemija koronavirusa u manjoj ili većoj mjeri na globalnom niovu je uzdrmala gotovo sve sektore privrede, ali ni u jednom njene posljedice nisu tako vidljive i dramatične kao u turizmu. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), samo do kraja aprila broj međunarodnih dolazaka smanjio se za 44 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period, uz gubitak prihoda od 195 milijardi američkih dolara. U tom mjesecu, pad u međunarodnim turističkim dolascima dostigao je čak 97 posto, a procjena UNWTO-a je da će, uprkos postepenom ukidanju ograničenja putovanja, ukupan broj međunarodnih turista u 2020. biti manji za 60 do 80 posto nego prošle godine.

Na sličan način, ograničenja koja je prouzrokovalo širenje korona virusa odrazila su se i na rezultate turističkog sektora u Bosni i Hercegovini. Danijela Lovrić, sekretar Udruženja za turizam pri Privednoj komori FBiH, upozorava da je pandemija korona virusa učinila nepopravljivu kratkoročnu štetu federalnom sektoru turizma, ali da će ostaviti i katastrofalne dugoročne posljedice.

Višestruke polsjedice

“Kratkoročno je vidljivo da je promet u sektoru turizma od 17. ožujka do kraja svibnja ove godine pao za više od 95 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Dugoročno, sasvim je sigurno da će se neminovna globalna recesija iznimno negativno odraziti na sektor turizma, zbog znatnih ograničavajućih faktora kao što su ograničen prekogranični protok ljudi, vrlo ograničen zračni promet i antikampanje koju vode sve države u okruženju, stimulirajući na razne načine svoje građane da godišnje odmore provode u svojim zemljama.Naravno, veliku ulogu odigrat će i smanjena kupovna moć, kao posljedica globalne recesije“, procjenjuje Lovrić u izjavi za Business Magazine.

Uz podsjećanje da je prošle godine BiH zabilježila rekordan broj od 1,5 miliona turista, ona konstatira da “iako su imali velika očekivanja za ovu godinu, radnici u turizmu svjesni su da je i u slučaju najboljeg scenarija do kraja godine, 2020. za njih izgubljena“.

“Ova poslovna godina i ovogodišnja turistička sezona će se, umjesto na dobitke, morati fokusirati na minimiziranje gubitaka i način kako ostati na takozvanoj pozitivnoj nuli. O dobicima se ove godine ne može razmišljati. Već od početka ožujka statistički podaci počinju pokazivati pad, kako u ukupno ostvarenom broju posjeta turista – čak 72 posto manje nego u istom periodu prethodne godine, tako i u broju noćenja, manjem za 65,7 posto.

Osim negativnih statističkih pokazatelja, pandemija korona virusa  dovela je do negativnog utjecaja i negativnih posljedica na brojne aspekte ove gospodarske grane – nedostatak sredstava, upitna likvidnost turističkih agencija (posebno onih manjih), odliv radne snage, gubitak radnih mjesta, smanjeni dohodci…

Oporavak će biti spor i odvijati će se u fazama. BiH, zajedno sa svim svojim akterima, morat će uložiti ogromne napore da se ova grana gospodarstva vrati na svoje noge. Potreban je zajednički angažman privatnog i javnog sektora, ali i stranih donatora“, ukazuje Lovrić.

Opažajući da “slijedom svih događanja u ovoj godini, uvjeti na svjetskom turističkom tržištu, pa tako i u BiH, više nisu isti, a možda više nikad i neće biti“, ona napominje da “svaka promjena i prilagodba novom stanju na tržištu je teška i iziskuje dodatne napore i nove modele tržišnog nastupa, ali tko se prije prilagodi promjenama, biti će uspješniji“.

“Otvaranjem vanjskih terasa ugostiteljskih objekata sredinom svibnja ove godine, otvorila im se mogućnost da rade, barem smanjenim kapacitetom te na taj način izvuku bar nešto od sezone, kao i da zadrže postojeću radnu snagu. Zaposleni u sektoru turizma trenutno rade na privlačenju domaćih gostiju, osmišljavanjem turističkih paketa kojima bi gostima iz naše države omogućili aktivan i sadržajan višednevni boravak, s naglaskom na nove, široj javnosti nepoznate domaće turističke lokalite (kao što je novi avanturistički park Peć Mlini), ali i afirmaciju već poznatih turističkih lokaliteta širom FBiH.

Ipak, očuvanje likvidnosti realnog sektora je najvažnije, budući da skoro 50 posto njih kaže da raspolaže sredstvima za normalno funkcioniranje za samo jedan mjesec. Realni sektor i opstanak tvrtki dugoročno se može spasiti i očuvati jedino ako se sačuvaju radna mjesta“, naglašava Lovrić.

Kada je riječ o ublažavanju dosadašnjih posljedica pandemije u postsezonskom periodu i zimskoj sezoni, ona sugerira da će to u najvećoj mjeri ovisiti o odzivu domaćih turista, jer se, zbog i dalje nestabilne epidemiološke situacije u Evropi i svijetu, teško može računati na iole ozbiljniji priliv inozemnih gostiju.

“I u europskim i ostalim zemljama dosta je tvrtki zatvoreno ili rade sa minimalnim kapacitetima, tako da ni naši ljudi koji rade u tim zemljama neće imati sredstva koja su planirali za godišnje odmore i potrošnju u BiH. Ako uzmemo u obzir da cijela zemlja najveći priliv novca dobiva upravo od tih ljudi, možemo reći da nas, ekonomski, očekuje izuzetno težak period.

Ova godina je moguće već  izgubljena za inozemne turističke aranžmane, a samim tim i hotelijeri u BiH neće imati mnogo posla. Svi planovi hotelijera, pa i turističkih agencija, za postsezonski i zimski period ovise o otvorenosti granica i zračnih luka, što bi bila jedina šansa da na naše prostore dođu već ranije najavljene grupe inozemnih gostiju, koje svoj dolazak još nisu otkazale, čekajući daljnji razvoj epidemiološke situacije.

Domaći turizam trenutno čini tek oko 30 posto dolazaka. Smatramo kako je vrijeme veći naglasak staviti na potencijal domaćeg tržišta, kojeg smo svi svjesni da postoji, međutim ne koristi se dovoljno i potrebno mu se više posvetiti i iskoristiti trenutnu krizu da kao akteri u turizmu počnemo razmišljati na nešto drugačiji način.

Vrijeme je pogodno za novi način razmišljanja u razvoju turizma, za stvaranje novih koncepata, novih modaliteta nastupa na turističkom tržištu i korištenju ovog potencijala, odnosno razvijanje autentičnosti domaćeg turističkog proizvoda i domaće turističke ponude. Turističke agencije, zajedno sa hotelijerima, već rade na stvaranju novih turističkih angažmana određenog edukativno zabavnog karaktera, koji bi trajali tri do pet dana, a koji će biti orijentirani prema domaćim turistima.

Svi zajedno možemo utjecati na poticanje posjećivanja domaćeg turističkog tržišta, u skladu sa inicijativom Gospodarske komore FBIH: Kupujmo domaće – posjećujmo lokalno“, zaključuje Lovrić.

Njene prilično tmurne prognoze vezane za budućnost domaćeg turizma dijelom se temelje i na stavu da je “država u okolnostima pandemije sporim i nekoordiniranim odlukama često činila ‘medvjeđu uslugu’ gospodarstvu, umjesto da pomaže“.

“Činjenica je da se znatno kasnilo s donošenjem mjera za zaštitu gospodarstva, a i one koje su donesene (tzv. Korona zakon i mnoge druge mjere), većinom nisu realizirane i ostale su u sferi obećanja. Naročito je problematično što se nisu izvršile sve obećane uplate minimalnih plaća za tvrtke kojima je bio zabranjen rad, a nisu otpuštale djelatnike za vrijeme zabrane rada.

Sa sporošću i kašnjenjem poticajnih mjera, nastavlja se i dalje, a kao primjer navodimo priopćenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma da će se tzv. vaučeri vjerojatno podijeliti u rujnu, a skoro sve zemlje su to već učinile (pa čak i entitet Republika Srpska), stimulirajući time korištenje godišnjih odmora u svojim zemljama, pri čemu se vaučerom može platiti dio troškova smještaja.

Sve skupa stvara veliku nesigurnost među gospodarstvenicima, a naročito onima iz turističkog sektora, jer stalne turbulencije i nepredvidive odluke oduzimaju mogućnost bilo kakvog suvislog planiranja poslovanja.

Sve navedeno proizvodi sinergijski učinak, čiji bi nastavak u istom tonu mogao biti zadnji ‘čavao u lijes’ turizma u FBiH, usprkos velikim odricanjima dijela turističkih djelatnika, koji vlastitim sredstvima pokušavaju spasiti radna mjesta u sektoru turizma, stvarajući pretpostavke za oporavak u narednim godinama.

Zbog svega, i ovim putem još jednom apeliramo na nadležne da se vodi računa o tome da se gospodarstvo više ne smije zatvarati, da se mora omogućiti normalan protok ljudi, roba i usluga, te sveukupnu situaciju prihvatiti kao to ‘novo normalno’ koje može dugo potrajati i sa čime moramo ‘ostvariti suživot’“, poručuje Lovrić.

U Turističkoj organizaciji RS (TORS), pak, slažu se s činjenicom da je turizam pandemijom najpogođenija grana domaće privrede, ali sa mnogo više optimizma gledaju na dalji razvoj situacije u toj branši.

“Raduje nas to što je naš kompletan region uspio da spriječi scenario koji se desio u Italiji, Španiji, Francuskoj i što smo prošli fazu restriktivnih mjera koje su bile na snazi, ne samo kod nas, nego i u regionu i Evropi pa se iskreno nadamo da će u ljetnim mjesecima doći do otvaranja granica, normalizacije i mogućnosti kretanja stanovništva, kao i postojanja uslova da svi pružaoci usluga u turizmu slobodno i bez ograničenja mogu da posluju i pružaju svoje usluge.

Medicinska struka kaže da boravak u prirodi na otvorenom ne može da škodi zdravlju, naprotiv, a velika prednost Republike Srpske su ogromna prirodna bogatstva, naši nacionalni parkovi, planine rijeke, izletišta i ostale destinacije toga tipa, na kojima i domaći i strani turisti mogu da provode svoje slobodno vrijeme i odmore, sa apsolutnim poštovanjem socijalne distance“, kažu za naš magazin iz TORS-a, pritom napominjući da nisu sjedili skrštenih ruku ni u jeku pandemije, kada je turistička aktivnost usljed ograničenog kretanja bila praktično zamrla, već su se pripremali za ljetnu sezonu usklađenu s ambijentom diktiranim epidemiološkom situacijom.

“Od početka marta, kada se krenulo sa restriktivnim mjerama kao posljedicom pojave korona virusa, TORS je kroz svoje kanale komunikacije, a posebno društvene mreže, nastavio sa intenzivnom komunikacijom usmjerenom prije svega prema domaćim gostima s ciljem promocije domaćih turističkih destinacija, kako bi one u periodu po izlasku iz krize bile prvi odabir za posjetu naših gostiju. Pridružili smo se kampanji Sačuvajmo turizam zajedno, koju su pokrenuli turistički radnici u cijelom svijetu i u okviru nje intenzivno putem društvenih mreža, kao i u saradnji sa medijima, promovišemo domaće destinacije i proizvode, skrećući pažnju i ističući one destinacije, mjesta i sadržaje koje gosti mogu da posjete i u kojima mogu da uživaju u narednom periodu, kako mjere budu vodile prema potpunom ukidanju.

Moramo da napomenemo da su se istoj kampanji pridružile i naše lokalne turističke organizacije, kako bi što kvalitetnije promovisale svoju ponudu. U okviru nje pokrenuli smo i nagradne igre koje naše učesnike koji imaju najviše sreće vode u destinacije RS koji sami odaberu ili ih obraduju poklonom nekog od domaćih proizvoda“, preciziraju iz TORS-a.

Na pitanje o planovima za vansezonski period usmjerenim na barem djelimično nadoknađivanje gubitaka uzrokovanih manjkom gostiju u proteklim mjesecima, iz TORS-a, uz opasku da jesen uopće ne klasificiraju kao vansezonu, uzimajući u obzir ponudu banjskih centara i city break tura sa fokusom na Trebinje, Banjaluku i Višegrad, izražavaju apsolutnu uvjerenost da će “spremno dočekati nastavak intenzivnog rada na promociji u drugoj polovini ove godine, onako kako je to i planirano Programom rada za 2020“.

“Iskreno se nadamo da će sa ljetnom sezonom doći do potpune stabilizacije te da će turizam i turistička ponuda krenuti u pravcu potpunog oporavka.

Naravno, sve je uzrokovano epidemiološkom situacijom, kako kod nas, tako i u svijetu, i zdravlje ljudi je na prvom mjestu. Sve je uzročno-posljedično povezano i nadamo se da je vrhunac epidemije iza nas“, optimistični su u TORS-u, čijim vedrim pogledima na budućnost su doprinijele i interventne mjere entitetske Vlade, kojima su u cjelini izuzetno zadovoljni.

“Kompletnom turističkom sektoru mnogo su pomogle pravovremene mjere Vlade RS, koja je donijela odluku da finansira minimalne plate, poreze i doprinose za sve one preduzetnike kojima je bio onemogućen rad tokom pandemije. Na taj način sačuvana su radna mjesta.

Vlada je preduzela i neophodne mjere kako bi pomogla sektoru turizma u pogledu podjele turističkih vaučera za sve punoljetne građane RS. Naime, od 15. juna građani RS imaju priliku koristiti turističke vaučere za odmor na domaćim destinacijama. Cilj projekta je pomoći domaćem turizmu, koji je jedan od najpogođenijih zbog pandemije. Svaki punoljetni stanovnik RS ima priliku da prijavom na javni poziv dobije vaučer u vrijednosti od 100 KM, koji se koristi isključivo za sufinansiranje troškova smještaja u nekoj od domaćih turističkih destinacija, za minimalan boravak od tri noćenja.

Takođe, pokrenuta je i kampanja Doživi Srpsku koja promoviše prirodne i turističke ljepote RS. Kampanja se organizuje pod visokim pokroviteljstvom predsjednika i Vlade RS, a u tu svrhu izrađeni su i kvalitetni promo materijali. Sam cilj kampanje je promocija domaće turističke ponude i kapaciteta“, naglašavaju iz TORS-a.

Mada ih je kriza uzrokovana pandemijom žestoko pogodila, optimizma vezanog za oporavak branše ne manjka ni direktnim akterima turističkog tržišta BiH, poput Olimpijskog centra Jahorina.

Prilagođavanje situaciji

“Pandemija korona virusa je, nažalost, uticala i na naše poslovanje. Bili smo primorani da zimsku sezonu zatvorimo ranije i otkažemo sve planirane događaje, što je prouzrokovalo gubitke veće od 6.000.000 KM. Sve aktivne investicije su zaustavljene, što je takođe prozrokovalo dodatne troškove, ali uprkos svemu, mi smo nastavili da radimo.

Većina naših zaposlenih je realizovala poslovne aktivnosti od svojih domova, svim radnicima, čak i sezonskim, produžili smo ugovore i zaista nismo dozvolili da u tako teškoj situaciji ljude ostavimo bez ikakvih primanja“, naglašava u izjavi za Business Magazine Dejan Ljevnaić, generalni direktor Olimpijskog centra Jahorina, gdje su se,  paralelno sa suočavanjem sa glavnim pandemijskim udarom, odvijale aktivne pripreme za ljetnu turističku sezonu, koja je na Jahorini počela 25. juna, a za koju je ponuda obogaćena brojnim novim sadržajima.

“Uradili smo promociju po većini bh. gradova i nadamo se da će naši državljani birati Jahorinu kao destinaciju za svoj ljetni odmor.

Pored samih prirodnih ljepota kojima Jahorina obiluje, za ovu ljetnu sezonu smo pripremili  mnoštvo zanimljivih sadržaja i događaja. Jahorina je već postala prepoznatljiva po najdužem planinskom bobu na šinama u regionu, dužine 2,5 kilometara. Bob dostiže brzinu od 40 kilometara na sat i jedan je od 10 najvećih u cijeloj Evropi.

Spremili smo još tri velike atrakcije – tower, loopster i sky dive, koji su raspoređeni na Poljicama i na jezeru na vrhu planine. Jahorina će ponovo prva u ovom dijelu Evrope imati nove adrenalinske atrakcije za odrasle i djecu.

Za sve posjetioce će biti na raspolaganju i naši stari sadržaji Xreycer, tjubing, nezamjenljiva panoramska vožnja žičarom Poljice, kao i sportski kutak sa terenima, bicikli i staze za hajking – staza ljubavi, staza zdravlja i sportska staza, u rasponu od 2,5 do 13 kilometara.

Trudimo se da Jahorina bude planina za sve, da pogađa svačiji ukus i da svojom bogatom ponudom posetiocima nesebično nudi razonodu i odmor za sva čula 365 dana u godini“, potcrtava Ljevnaić.

Kada je, pak, riječ o promjeni poslovne strategije u smislu prilagođavanju turističke ponude okolnostima uvjetovanim pandemijom, on u prvom redu ističe da je fokus stavljen na domaću klijentelu.

“Sav svoj marketing i ponudu smo prilagodili domaćim turistima, čak imamo i novu nagradnu igru kojom nagrađujemo cijeli jedan bh. grad popustima za zimu. Napravili smo posebne adrenalinske pakete prilogođene domaćim turistima i većina naših aktivnosti usmjerena je upravo na ispunjenje želja okolnog stanovništva.

Pratimo i sve upute od strane nadležnih i pridržavamo se svih neophodnih bezbjednosnih mjera za borbu protiv epidemije COVID-19“, napominje Ljevnaić.

Kao koncept, vaučeri su naišli na dobar prijem kod samih turističkih radnika, što u svojoj izjavi potvrđuje i DDejan Ljevnaić, generalni direktor Olimpijskog centra Jahorina.

“Država je dala veliku podršku turističkoj branši samim projektom turističkih vaučera, što će, siguran sam, stimulisati mnoge da svoj odmor provedu upravo u svojoj zemlji. Smatram da novi projekti i ulaganja, kako u privredu, tako i u turizam, mogu dugoročno umanjiti posljedice pandemije i ubrzati sam oporavak domaćeg turizma“.

Radimo zajednički na unapređivanju domaćeg turističkog proizvoda, kupujmo domaće, posjećujmo lokalno, promovirajmo naše, spojimo uživanje i učenje i istražimo turističke potencijale BiH.

“Uistinu se možemo posvetiti domaćem turizmu. Bosna i Hercegovina je mala, ali blagodatima bogata zemlja. Mnogo toga ima za ponuditi, pa zašto ne iskoristiti sve što može ponuditi?

Domaćom proizvodnjom, kupovinom domaćih proizvoda te posjetom domaćih destinacija, najviše ćemo pomoći sebi samima. Mnogo je neotkrivenih ljepota – riječne i jezerske plaže i kupališta sve su privlačniji turistima širom svijeta, a brojne naše ljepotice nesumnjivo mogu parirati svjetskim obalama.

Seoski turizam također je važna karika turističke ponude jedne zemlje. BiH je jedna od najruralnijih zemalja Europe, a brojna mjesta još uvijek su nepoznata većini stanovništva.

Zato je sada pravo vrijeme za istraživanje ovih netaknutih predjela.  Podržimo turizam u BiH svi zajedno“, apelira Danijela Lovrić, sekretar Udruženja za turizam FBiH.

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here