Na Poslovnom savjetu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, stručno-konsultativnog tijela, sastavljenog od 37 eminentnih poslovnih ljudi koji se nalaze na čelu najvećih kompanija u BiH, ove sedmice je prezentiran Maršalov plan za BiH – Prva faza Corona 2.
Riječ je o planu reformi, makroekonomskih mjera grupe autora koju sačinjavaju prof. dr Željko Šain, prof. dr Aziz Šunje, prof. dr Spaso Kuzman, dipl. ecc. Hrusto Tupeković, te msc. Muhamed Pilav.
U suštini radi se o reformama kojima se pravednijom raspodjelom postojećih resursa postiže mnogostruki efekat i multiplicira razvoj ekonomije cijele države, i podiže standard svih građana.
Cilj Maršalovog plana za BiH je, kako je istaknuto, “kumuliranu krizu u BiH pretvoriti u realnu priliku za ekonomski preporod koji će smišljeno, kontinuirano i realno povećavati BDP, životni i radni standard, te smanjiti ekonomske migracije”. Vremenski okvir provedbe Maršalovog plana za BiH je 2020 – 2025. Sam plan dosta je detaljan i sadrži izračune, projekcije i simulacije različitih situacija predviđenih reformi.
Maršalov plan za BiH, uz egzaktan pristup, predlaže i mehanizme njegove provedbe, odgovorna tijela i institucije koje bi nadzirale njegovu primjenu, kao i dinamiku provedbe po međunarodnim standardima.
Kao takav, Maršalov plan za BiH se doima kao jedno od mogućih rješenja problema koje trenutno imamo, ali i problema koje vučemo već 25 godina. Ključna promjena predviđena Maršalovim planom za BiH je rast neto plata u realnom sektoru od 30 posto do 90 posto i povećanje produktivnosti. Povećanje neto plata pratilo bi istovremeno smanjenje poreza i doprinosa za 50 posto.
Trenutno su porezi i doprinosi na neto plaće zbirno gledano 70 posto, Maršalovim planom za BiH oni bi bili smanjeni na 35 posto. Rezultat ove reforme bio bi povećanje standarda radnika i povećanje potrošnje, čime bi se dodatno dalo zamaha povećanju proizvodnje i razvoja.
“Povećanje plata, te povećanje potrošnje, istovremeno u potpunosti anulira negativan efekat povećanja PDV-a za dva posto čime se pokriva u cjelosti trošak zdravstvene zaštite. Povećanje PDV-a od dva posto (sa 17 na 19 posto) u suštini nije povećanje, nego je zamjena za pravedniji porez. Plaće će se povećati minimalno za 300 KM, a trošak PDV-a maksimalno za 20 KM. Penzionerima će se povećati troškovi života, a planom se predviđa pokrivanje tog troška”, ističu autori.
Također, bitno je istaći da bi povećanje PDV-a bilo investirano u zdravstvo, a ne u potrošnju. Na taj način zdravstveni sektor bi bio dugoročno stabilan uz znatno bolji kvalitet, te neophodnu optimizaciju i modernizaciju. Sljedeći sektor koji bi profitirao od Maršalovog plana za BiH je obrazovanje.
Cilj je dobiti obrazovane, samosvjesne, inovativne i poduzetne mlade ljude od predškolskog (besplatni vrtići) osnovnog, srednjoškolskog, fakultetskog do cjeloživotnog obrazovanja. Potrebno je uvođenje funkcionalnog dualnog obrazovanja. Poseban cilj je briga o ljudskim resursima.
Do sada je zemlju napustilo 500.000 mladih i obrazovanih ljudi. Radi se o gubitku od 500 milijardi KM dodane vrijednosti, jer jedan mladi obrazovani radnik vrijedi najmanje jedan milion KM.
Trenutno je u BiH 528.000 zaposlenih, 307.000 nezaposlenih i 423.000 penzionera. Sistem je neodrživ, jer je zbir nezaposlenih i penzionera veći od broja zaposlenih. Zato je potrebno da se kreiraju uvjeti za upošljavanje minimalno 190.000 radnika u realnom sektoru.
Upravo će povećanje plata omogućiti zaustavljanje daljeg odliva ljudskih resursa iz zemlje.Maršalov plan za BiH prepoznao je šansu i u sektoru poljoprivrede i stočarstva, sa ciljem održivog razvoja i povećanja proizvodnje hrane od vlastite sirovinske osnove. Predviđena su znatna ulaganja sa fokusom na strateške sirovine: pšenicu, kukuruz i mlijeko.
Maršalovim planom za BiH smanjila bi se i siva ekonomija, jer bi se mjerom smanjenja poreza i doprinosa značajno smanjio rad na crno. Također, nije planirano smanjenje plaća i otpuštanje u javnom sektoru, koji bi trebao postati znatno efikasniji.
Okvirna procjena autora je da bi Bosna i Hercegovina morala investirati minimalno 15 milijardi KM za provođenje svih neophodnih reformi i unaprijeđenje ambijenta za sve sektore, a posebno prerađivačke industrije, građevinarstvo i kopneni transport.
Prednost Maršalovog plana za BiH je da se njegovom primjenom iz postojećih resursa obezbjeđuje 13 milijardi KM (2,6 milijardi godišnje), a da bi samo prve dvije godine bilo potrebno ići u zaduženje od dvije milijarde KM, kako bi se osiguralo nesmetano finansiranje obaveza iz budžeta i smanjenje ekonomske štete od pandemije.
Očekivani efekti Maršalovog plana za BiH su, ističu autori, manje iseljavanje; realna nada – optimizam; veća konkurentnost; ino-ulaganja (strateški investitori – domaći i ino); bolji kreditni rejting BiH; zamjena poreza na prihod sa porezima na potrošnju; puna produktivna zaposlenost; rast lične potrošnje i privatne investicione potrošnje; razvoj nerazvijenih općina; 190.000 novih radnika u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, transportu i u ostalom realnom sektoru; lokomotiva za turizam, energiju, trgovinu…
S druge strane, ne bude li implementacije ovog ili boljeg plana reformi, autori predviđaju ubrzani i znatan odlazak mladih stručnjaka, poduzetnika, inovatora; zatim neizbježno povećanje stope PDV-a min. na 25; populizam, nacionalizam, ksenofobiju; deglobalizaciju: subvencije, carine, vancarinske barijere; fabrike bez ljudi – globalni minus 10 posto i kontinuirani poremećaji u lancima snabdijevanja. Isto tako, sasvim su vjerovatni rast siromaštva i značajan pad standarda; promjene u navikama potrošača i strukturi potrošnje (pad prodaje mnogih vitalnih roba i usluga), pesimizam i panika, pad privatnih investicija; rast štednje, socijalni nemiri; iznošenje štednje iz zemlje.
U cilju praćenja i koordinacije Maršakovog plana za BiH potrebno je ustrojiti upravljačko tijelo – neovisnu razvojnu agenciju na nivou BiH i entitetima.
Za implementatore autori predlažu entitetske ekonomske institute, projektne timove koje bi sačinjavali domaći eksperti i međunarodni visokoreferentni članovi, uz međunarodni kontroling, neovisnu međunarodnu reviziju.
Rad Agencije za implementaciju Maršalovog plana za BiH bio bi finansiran iz domaćih i međunarodnih donacija.
