Evropska investicijska banka investirat će 1,7 milijarde eura da bi podržala brži društveni i ekonomski oporavak zapadnog Balkana od posljedica pandemije COVID-19. Dario Scannapieco, potpredsjednik Evropske investicijske banka i predsjednik odbora Evropskog investicijskog fonda, u razgovoru za Business Magazine govori o raspodjeli sredstava namijenjenih sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom COVID-19 te uvjetima i kriterijima za dobijanje sredstava iz ovog paketa pomoći EIB.
BM: Evropska investiciona banka najavila je da će investirati 1,7 milijarde eura da bi podržala brži društveni i ekonomski oporavak zapadnog Balkana od posljedica pandemije COVID-19. Koliko od tog iznosa se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu i kada će ta sredstva biti operativna, posebno imajući u vidu da je iz EIB još početkom aprila saopćeno da će po hitnom postupku zemljama izvan Evropske unije osigurati 5,2 milijardi eura u okviru svog paketa podrške otklanjanju posljedica pandemije COVID-19, odnosno, evropskog Tim Evropa programa?
SCANNAPIECO: Izuzetno sam ponosan zbog činjenice da su i Evropska unija i Evropska investiciona banka mnogo puta do sada dokazale svoju aktivnu posvećenost zapadnom Balkanu, kako u dobru, tako i u zlu. Paket pomoći od 5,2 milijarde eura za oko 100 zemalja izvan EU koji je najavio Tim Evropa, trebao bi pomoći u rješavanju trenutnih i najhitnijih socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije COVID-19. U pitanju je bila prva mjera pomoći porodice EU, u kojoj bi zemljama zapadnog Balkana trebalo pripasti 700 miliona eura. Znali smo da ovo neće biti dovoljno da se ovaj region izbori sa posljedicama pandemije. Analizirali smo situaciju zajedno sa Evropskom komisijom i institucijama EU, razgovarali sa našim partnerima u regionu, primijenili ono što smo saznali i povećali paket naše podrške. Evropska komisija je odredila 3,3 milijarde eura za područje zapadnog Balkana. Evropska investiciona banka će osigurati više od polovine ovih sredstava – 1,7 milijardi eura.
Zapadni Balkan je za nas važan dio Evrope i zaslužuje svu moguću podršku na svom putu ka punopravnom članstvu u EU. Važno nam je da se region što prije oporavi od krize izazvane COVID-19 i pripremi za buduće izazove koji ga potencijalno očekuju.
Kada je preraspodjela sredstava u pitanju, rukovodimo se specifičnim potrebama svake zemlje u regionu, gdje ćemo biti maksimalno fleksibilni sa naše strane. Kada je u pitanju BiH, veliki broj strateški značajnih projekata je već u fazi odobrenja i planiraju se investicije u oblasti zdravstva, putne i vodovodne infrastrukture, kao i MSP.
BM: Prema kojim kriterijima i po kojim uslovima će sredstva biti distibuirana krajnjim korisnicima u BiH?
SCANNAPIECO: Sedmicama smo u koordinaciji sa našim partnerima u BiH i tražimo načine da što efikasnije distribuiramo sredstava u sektore kojima su najpotrebnija. Trudimo se da kriterije maksimalno ublažimo i prilagodimo datim okolnostima, kako bi svi imali ravnopravan i pravovremen pristup finansijskoj pomoći.
Kao primjer toga, bit će omogućeno i preusmjeravanje već odobrenih zajmova u zdravstveni i privatni sektor za rješavanje problema izazvanih COVID-19. Poznato je da je upravo zdravstveni sektor na zapadnom Balkanu među onima koji su najviše pogođeni pandemijom.
Za mala i srednja preduzeća osigurat ćemo, kao i do sada, najpovoljnije moguće uslove na tržištu u smislu rokova isplate i kamatnih stopa. Preuzet ćemo i garancije za rizičnije slučajeve kako bi što veći broj kompanija mogao aplicirati za zajmove i dobiti neophodna sredstva.
Plasiranjem pomoći EIB za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini kroz lokalne posrednike poput banaka i leasing institucija želimo osnažiti bosansko finansijsko tržište od čije vitalnosti zavisi brži oporavak ekonomije.
BM: Šta tačno podrazumijeva ubrzavanje odobravanja, potpisivanja i raspodjele već odobrenih zajmova za privatni i javni sektor?
SCANNAPIECO: Naš cilj je raspodijeliti sredstva najbrže moguće sektorima kojima su najpotrebnija. Zato će naše nove mjere podrazumijevati i olakšane procedure za ove zajmove. One će podrazumijevati fleksibilnije procedure i proširene kriterije za apliciranje za projekte iz oblasti zdravstvenog sektora i malih i srednjih preduzeća. Omogućit ćemo i ubrzanu raspodjelu i modifikaciju naših normi da bi BiH što prije dobila pristup finansijama. Dodatne olakšice bit će omogućene i za investicije u zdravstvo i civilnu zaštitu i one mjere koji su dio nacionalnih strategija za reagiranje u slučaju pandemija i vanrednog stanja.
BM: Na šta će biti fokusirana sredstva namijenjena zdravstvenom sektoru u BiH? Koji segmenti zdravstvene zaštite će imati prioritet? U tom kontekstu, koliko ste zadovoljni efektima EIB investicije 115 miliona eura u rekonstrukciju Kliničkog centra Banja Luka i izgradnju nove bolnice u Bijeljini?
SCANNAPIECO: Kao i do sada, Evropska investiciona banka će podržati projekte usmjerene ka modernizaciji, obnovi i poboljšanju postojeće zdravstvene infrastrukture, kao i izgradnju novih kapaciteta u okviru zdravstvenih sistema. To bi trebalo omogućiti kvalitetnije usluge koje će biti dostupne svim građanima BiH pod jednakim uvjetima. Dugoročno, time će se povećati i otpornost cjelokupnog sistema na krize poput pandemija.
Spremi smo zdravstvenom sektoru BiH staviti na raspolaganje našu značajnu ekspertizu, kako bi se novi razvojni i investicioni projekti što efikasnije pripremili, u skladu sa standardima i praksama EU.
Veoma smo zadovoljni izgradnjom nove bolnice u Bijeljini gdje savremenu medicinsku njegu danas dobija više od 200.000 građana. Finansijski smo podržali i obnovu Kliničkog centra Banja Luka, regionalnog centra za sekundarnu i tercijarnu medicinsku zaštitu. Danas ovaj Centar ima nivo usluge poput sličnih ustanova u Evropi.
Investicijom EIB obnovljeno je 64.000 metara kvadratnih i povećan broj bolničkih mjesta na 670. Univerzitetska klinika gdje veliki broj medicinskih profesionalaca i studenata može dobiti najsavremenije obrazovanje je modernizirana. Tokom pandemije, ovaj Centar je postao jedna od prvih brana protiv COVID-19 i zbrinuo je najveći broj pacijenata zaraženih koronavirusom. Slična je situacija u Srbiji gdje je Klinički centar Niš, obnovljen zajmom EIB, također odigrao ključnu ulogu u efikasnijem odgovoru na COVID-19. Ponosni smo što smo našim kontinuiranim ulaganjem u zdravstvenu infrastrukturu pomogli zapadnom Balkanu da spremnije dočeka pandemiju i spasi ljudske živote.
Željeli bismo pomoći razvoj velikog broja novih strateških investicija poput ovih na području cijele BiH. Zdravstveni sektor će danas u većoj mjeri nego ranije biti investicioni prioritet, jer je potrebno dalje jačati bolničku infrastrukturu i sve nivoe zdravstvene zaštite, kako bi cijelio region bio još otporniji na situacije zaraznih bolesti i prirodnih nepogoda.
BM: Prema raspoloživim informacijama, blizu trećine sredstva iz EIB paketa hitne pomoći zapadnom Balkanu namijenjeno je privatnom sektoru. Koje djelatnosti su primarne ciljne grupe u BiH i na šta će ta finansijska pomoć prvenstveno biti usmjerena?
SCANNAPIECO: Sredstva EIB-a za mala i srednja preduzeća bit će namijenjena prije svega, sektorima koji su usljed pandemije pretrpjeli najveću štetu – poput turizma i transportne industrije, kao i kompanijama koje se bave građevinom, trgovinom, zdravstvenim i socijalnim aktivnostima, proizvodnjom i zabavom. Namjera nam je da se održi likvidnost i sačuvaju radna mjesta. Zato smo uveli niz olakšica i osigurali fleksibilan pristup kako bi se maksimalno ubrzala raspodjela i dostupnost tih sredstava.
BM: Kakve su procjene, odnosno zadati ciljevi, kada je riječ o broju radnih mjesta u BiH koja bi trebala biti spašena zahvaljujući interventnoj pomoći EIB-a?
SCANNAPIECO: EIB će malim i srednjim preduzećima kroz lokalne komercijalne banke i druge finansijske institucije staviti na raspolaganje značajna sredstva u vidu zajmova pod najpovoljnijim uslovima. U aprilu ove godine EIB je potpisao zajam od 10 miliona eura za mala i srednja preduzeća u BiH sa Raiffeisen Leasing. Ovakve aktivnosti će se nastaviti i u predstojećim mjesecima.
Ta sredstava bi trebala pomoći kompanijama u rješavanju najhitnijih probleme sa likvidnošću, povratku poslovanja i nastavku razvoja u perspektivi. EIB je u protekloj deceniji investirao 725 miliona eura u privredu BiH, čime je podržano 82.000 radnih mjesta.
Očuvanje postojećih radnih mjesta, otvaranje novih, kao i zapošljivanje mladih su neki od naših prioriteta u regionu i vjerujemo da ćemo i u narednom periodu doprinijeti tome. Projekti sa ovakvim ciljevima imat će našu podršku. Pored toga, nastavit ćemo podsticati razvoj inovacija, konkurentnosti, prelazak na održivo poslovanje, kao i dalju digitalizaciju društva i privrede. Ovo predstavlja dugoročno investiranje u konkurentnost bosanskohercegovačke ekonomije.
BM: Osim 1,7 milijarde eura za saniranje posljedica pandemije COVID-19, EIB je zapadnom Balkanu namijenio i dodatne investicije i portfolio projekata čija se vrednost procjenjuje na 2,3 milijarde eura. Kada se očekuje realizacija tog programa podrške, koliki dio te pomoći se odnosi na BiH i kakve konkretne projekte on uključuje?
SCANNAPIECO: U pitanju su strateški važni projekti koji su trenutno u različitim fazama odobrenja, potpisivanja i alociranja sredstava. S obzirom da je EIB uveo olakšane i ubrzane procedure kao jednu od mjera u borbi protiv posljedica pandemije, očekuje se da će realizacija većine od njih početi znatno brže nego što bi to bio slučaj ranije.
Najrelevantniji projekt za BiH koji su u ovom trenutku u procesu odobravanja je obnova porodilišta i bolnice za infektivne bolesti u Banja Luci, kao i izgradnja univerzitetske klinike, za koje bi EIB potencijalno izdvojio 137 miliona evra.
Za mala i srednja preduzeća odobrena su dva zajma i u te svrhe raspodjelit ćemo 40 miliona eura, kao pomoć kompanijama da se izbore nedostatkom likvidnosti i očuvaju radna mesta. Dodatnih 30 miliona eura za ove namjene, već je odobreno i očekuje se potpisivanje zajma.
Značajne će biti investicije i u dalju izgradnju dijelova autoputa na Koridoru 5c, kao najznačajnijem putnom pravcu koji omogućava povezivanje BiH sa istočnom Hrvatskom i Mađarskom. EIB je do sada u ovaj projekt uložio 631 milion eura.
Nastavit ćemo ulagati i u obnovu željezničke, vodovodne i kanalizacione mreže, što sve zajedno povećava spremnost zemlje da se izbori sa potencijalnim novim kriznim situacijama.
BM: Kada se sumira sva planirana pomoć EIB zapadnom Balkanu, kakvi efekti te pomoći se mogu očekivati u smislu ublažavanja ekonomskog usporavanja regije i BiH zbog pandemije, za koje Svjetska banka trenutno prognozira pad bruto društvenog proizvoda od -1,1 do 3,8 posto (zapadni Balkan), odnosno između -1,9 i -3,2 posto posto (BiH)?
SCANNAPIECO: Kada je ova godina u pitanju, treba očekivati ekonomski pad. Kolike će brojke biti na kraju, ovisit će od velikog broja faktora, ali prije svega sposobnosti zemalja zapadnog Balkana da što prije krenu u oporavak. Upravo zato je EIB i prije završetka krize odobrila paket pomoći od 1,7 milijardi eura. Već smo u komunikaciji sa lokalnim partnerima i stavili smo im na raspolaganje i našu tehničku pomoć kako bi se ta sredstva što prije mobilizirala i pokrenula oporavak ekonomije, zdravstva, javnog sektora, banaka i lokalnih samouprava.
U trenucima kada je najpotrebnije, EU je pokazala solidarnost i donijela paket pomoći kako za svoje članice, tako i za zemlje koje su u procesu pridruživanja. Naš cilj je da pomognemo EU i našim partnerima na zapadnom Balkanu da što prije izađu iz krize.
