Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je još početkom marta epidemiju koronavirusa SARS-CoV-2, koja je u međuvremenu prerasla u pandemiju, opisala kao najveću prijetnju globalnoj ekonomiji od finansijske krize 2008. godine. Zvaničnici u mnogim zemljama sada poduzimaju niz mjera kako bi ublažili ekonomske posljedice pandemije, od hitnog smanjenja kamatnih stopa i velikih paketa finansijskih stimulacija, pa do poreznog praćenja razvoja situacije.
Kamatne stope
Da bi kompanije mogle nastaviti plaćati zaposlene i nabavljati neophodne potrepštine za funkcioniranje tokom pandemije koronavirusa, Federalne rezerve (Federal Reserve District- FED), odnosno centralna banka SAD-a, smanjila je kamatne stope gotovo na nulu, ponovo pokrenula kupovinu obveznica i pridružila se drugim centralnim bankama kako bi osigurala likvidnost zaduživanja u dolarima. U ovom dramatičnom potezu koji je ilustrovao dubinu ekonomske prijetnje u trenucima kad se firme zatvaraju i potencijalno gube milioni radnih mjesta, FED je ohrabrio banke da koriste trilione dolara kapitala i likvidne imovine izgrađene kao kapitalni zaštitni sloj od finansijske krize, te za podršku firmama i ljudima čiji je život ugrožen virusom, piše Financial Times. Iz FED-a je saopćeno da podstiču banke da koriste svoj kapital i likvidnosnu zaštitu dajući kredite domaćinstvima i firmama koje su pogođene koronavirusom.
U međuvremenu je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa najavila i veliki stimulativni paket od 850 milijardi dolara u cilju podrške ekonomiji koja je usporavala i prije izbijanja pandemije, prije svega zbog trgovinskog rata sa Kinom, piše The New York Times.
Predsjednik Trump odobrio je prijedlog zakona za dopunu budžeta od 8,3 milijarde dolara za borbu protiv širenja koronavirusa. Od toga, više od tri milijarde dolara bit će dodijeljeno za istraživanje i razvoj vakcine, testova za koronavirus i unapređenje liječenja, 2,2 milijarde namijenjene su javnom zdravstvu za prevenciju, bolju pripremljenost i odgovor na koronavirus, a 1,25 milijardi dolara za pomoć međunarodnim naporima u borbi protiv koronavirusa, piše Business Insider.
Nakon što je širenje koronavirusa u Kini praktično suzbijeno, najmnogoljudnija zemlja sada je usmjerena na borbu protiv ekonomskih posljedica. Neposredno prije nego što je Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO) proglasila pandemiju, kinesko Državno vijeće objavilo je mjere podrške vanjskoj trgovini i ulaganjima u slučaju da sve teža situacija u inozemstvu dodatno optereti lanac globalne industrije.
Poreske olakšice
Kineski predsjednik Xi Jingping je u više navrata ponovio da pandemija neće potkopati temelje kineskog čvrstog i dugoročnog zdravog ekonomskog razvoja uprkos kratkoročnim ekonomskim reperkusijama. Kina je objavila izdvajanje od oko 15,9 milijardi dolara za borbu protiv epidemije, piše BBC. Zvaničnio Peking je pojačao finansijsku pomoć regijama pogođenim koronavirusom, a kineska centralna banka je snizila nekoliko svojih ključnih stopa, te pozvala banke da daju jeftine kredite i olakšaju otplate kompanijama pogođenim epidemijom. U Kini likvidnost je ojačana putem operacija na otvorenom tržištu i ciljanih kreditnih olakšica. Pogođenim firmama ponuđeno je smanjenje poreskih opterećenja i uplata za socijalna davanja. Proizvodnja hrane garantirana je podrškom proljetnoj sjetvi. Potrebu poticaja potvrđuje i tmuran izvještaj o vanjskoj trgovini Kine. Analitičari smatraju da je sasvim jasno da će se u prvom tromjesečju rast kineske ekonomije oštro usporiti i procjenjuju da bi kineski BDP u prvom kvartalu mogao zabilježiti rast od samo dva posto na godišnjem nivou, znatno manje od šest posto u prethodnom tromjesečju.
Čelnica MMF-a Kristalina Georgieva izjavila je kako vjeruje da je kineska ekonomija „ostala otporna“ i da će se „vratiti u normalu u drugom kvartalu 2020. godine“.
Još jedna azijska ekonomska sila, Južna Koreja je najavila paket poticaja vrijedan 9,8 milijardi dolara kako bi suzbila negativni uticaj jedne od najvećih epidemija izvan Kine. Od toga su 3,2 milijarde dolara namijenjene pokrivanju budžetskog deficita, a 8,5 milijardi služit će kao dodatna finansijska injekcija, prenosi Reuters. Također, kreditne klauzule bit će prilagođene pogođenim izvoznicima, dok će ljudi koji su ostali bez posla ići na prelifikaciju.
Japan je, također, objavio drugi po redu paket mjera, vrijedan oko četiri milijarde dolara za pomoć, fokusirajući se na male i srednje firme, iako raste strah o rizicima za krhku ekonomiju zemlje. Guverner Banke Japana Haruhiko Kuroda obećao je ubacivanje više tekućih sredstava u tržišta i jačanje otkupa imovine. Centralna banka Japana poduzima korake kako bi osigurala da kompanije pogođene epidemijom ne budu suočene sa financijskom pritiskom pred kraj tekuće fiskalne godine.
Povećanje kreditiranja
Evropska centralna banka (ECB) odlučila je zadržati referentne kamatne stope na nepromijenjenom nivou, iznenadivši tržišta koja su očekivala smanjenje stope zbog aktuelne pandemije korona virusa. Kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja zadržana je na nula posto, kamata na brze kredite je ostala 0,25 posto, a na depozite položene kod ECB i dalje iznosi -0,5 posto. Negativna referentna kamata od 0,5 posto ima za cilj potaknuti banke da pozajmljuju novac klijentima, a ne da ga deponiraju kod centralne banke, navode agencije. Istovremeno, centralna banka eurozone najavila je mjere podrške bankarskom kreditiranju i proširila program otkupa obveznica za 120 milijardi eura. ECB je osigurala dodatna sredstva za dugoročne, jeftine kredite bankama, kako bi im osigurala potrebnu likvidnost.U saopćenju ECB-a navedeno je da će se evropske banke moći zaduživati po kamatnoj stopi od minus 0,75 posto, što bi ih trebalo potaknuti da se zadužuju od centralne banke, kako bi povećale kreditiranje kompanija i građana.
Evropska unija oformit će investicijski fond u iznosu 37 milijarda eura u okviru paketa mjera za ublažavanje uticaja koronavirusa na ekonomije u 27-članom bloku, izjavila je u predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, prenosi Reuters. Ostale mjere koje će lideri EU-a poduzeti uključuju omogućavanje fleksibilnosti državama članicama u vezi s proračunskim deficitima i državnom pomoći. EU će dati i garanciju na kredite za 100.000 kompanija u iznosu osam milijarda eura radi podrške korporativnom sektoru.
“Uvjerena sam da EU može izdržati ovaj udarac, ali svaka država članica mora ispuniti obaveze koje su u njezinoj nadležnosti, dok EU u cjelini treba biti odlučna, koordinirana i ujedinjena”, poručila je Von der Leyen.
Pokrivanje štete
Vlada Italije, zemlje najteže pogođena koronavirusom u Evropi, usvojila je paket mjera pomoći ekonomiji u vrijednosti od 25 milijardi eura. Time Vlada pokušava pomoći veoma pogođenim biznisima, osobama koje zarađuju samostalnim radom (freelancer) i porodicama, objasnio je premijer Giuseppe Conte, javila je dpa. Vlada Italije želi ubrizgati u tržište rada najmanje 10 milijardi eura kako bi pomogla poduzetnicima da isplate plaće radnicima koji nisu mogli raditi tokom krize. Sistem javnog zdravstva vjerojatno će dobiti više milijardi pomoći. Tokom priprema finansijskog paketa nekoliko je puta bila izmijenjena ukupna količina novca kojom će vlada pomoći ekonomiji. Conte rekao da čak niti novi paket neće biti dovoljan te je potrebno pronaći nova velika izdvajanja. S druge strane, Italija je članica Evropske unije s velikim javnim dugom. Evropska komisija višestruko je kritizirala italijansku vladu zbog budžetskog deficita.
Španski premijer Pedro Sanchez najavio je čak 200 milijardi eura vrijedan finansijski paket pomoći ekonomiji paraliziranom koronavirusom, piše El Pais. Paket uključuje kredite, državne garancije i subvencije namijenjene kompanijama koje trpe veliku finansijsku štetu zbog prisilnog zatvaranja objekata i držanja stanovništva u kućama kako bi se zaustavila epidemija. Navedeni iznos predstavlja 20 posto španskog BDP-a što je „najveće pokretanje resursa u demokratskoj historiji Španije“, rekao je Sanchez u televizijskom obraćanju.
Vlada Francuske kompanijama dozvoljava da obustave plaćanja nekim socijalnim fondovima, kao i poreze te aktivira državne subvencije za kratkoročne programe vezane za rad. Državnoj investicijskoj banci Bpifrance naređeno je da garantira kredite za prevladavanje kratkoročnih problema s likvidnošću.
Savezna vlada Njemačke najavila da će se boriti protiv ekonomskih posljedica krize svim čime raspolaže, a novca ima dovoljno, rečeno je. Ministri finansija i privrede Olaf Scholz i Peter Altmaier saopćili su da Njemačka daje „neograničene” kredite pod povoljnim uslovima i dugoročno za sve oblasti privrede i društva koji su pogođeni ovom krizom.
