Ekonomske aktivnosti u eurozoni sunovratile su se u martu, odražavajući katastrofalne posljedice pandemije koronavirusa koja je u Evropi odnijela nekoliko desetaka hiljada života a u privredi posebno teško pogađa uslužni sektor.
Indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni pao je u martu za 21,9 bodova u odnosu na februar, spustivši se na 29,7 bodova, najniži nivo otkada je londonska kompanija počela prikupljati i obrađivati podatke.
Njegov je pad ujedno najveći otkada je Markit počeo objavljivati izvještaje, pri čemu je snizio početnu procjenu njegove vrijednosti za 1,7 bodova.
“Podaci upućuju na zaključak da je godišnja stopa pada ekonomije eurozone već blizu 10 posto, a najgore neizbježno tek dolazi u bliskoj budućnosti”, tumači glavni ekonomist Markita Chris Williamson.
Aktivnosti su potonule i u industriji i u uslužnom sektoru koji je do pandemije bio glavni oslonac posustale ekonomije eurozone, a u prošlom je mjesecu zabilježio najveći pad aktivnosti otkada je Markit počeo prikupljati podatke.
“Posebno teške posljedice zbog pandemije COVID-a 19 trpi uslužni sektor, pri čemu mjere obuzdavanja virusa redom pogađaju putovanja, turizam, restorane i druge aktivnosti zabave”, primjećuje Williamson.
Pad aktivnosti tijesno je povezan s podjednako velikim padom novih narudžbi, budući da mjere kojima vlade ograničavanju širenje virusa teško pritišću potražnju i ekonomsku aktivnost.
Glavni ekonomist Markita naglašava da “nijedna zemlja neće izbjeći težak pad poslovne aktivnosti“, dodajući ipak da nagli pad aktivnosti u italijanskom uslužnom sektoru nagovješćuje što čeka druge zemlje u idućim mjesecima.
Poslovni čelnici u zemljama eurozone ne vide svjetlo na kraju tunela, iskazujući zabrinutost zbog COVID-a 19 i mjera obuzdavanja virusa, a muči ih i što nije poznato koliko će dugo one biti snazi, utvrdio je Markit.
Ekonomske posljedice pandemije COVID-a 19 nije moguće točno procijeniti dok ne dobijemo jasniju sliku o tome koliko će dugo ona trajati i koliko će se proširiti, zaključuje Williamson.
