Propali Aluminij privatizacijski favorit FBiH za 2020. godinu

Od 7,7 milijardi KM neprivatiziranog državnog kapitala, za prodaju u ovoj godini planiran samo vlasnički udio FBiH u Energopetrolu, Energoinvestu i Aluminiju, dok je većina od ostalih 52 preduzeća u nadležnosti APF privremeno ili trajno izuzeta iz privatizacije, uglavnom zbog toga što su pred stečajem ili likvidacijom.

25

U proteklih 20 godina, od 1.450 preduzeća iz registra Agencije za privatizaciju u FBiH(APF), u potpunosti je privatizirano njih 1.088. Od 13,5 milijardi KM državnog kapitala planiranog za privatizaciju, prodati su kapital i imovina vrijedni ukupno 5,8 milijardi KM, pri čemu je ostvaren prihod od 675 miliona KM u gotovini i 8,5 milijardi KM u certifikatima.

Zastoj procesa

Navedena privatizacijska statistika važeća je već godinama, budući da je proces privatizacije odavno praktično zaustavljen, što najbolje ilustriraju podaci o prodaji samo 148.500 KM državnog kapitala u 2018. i oko 742.000 KM u 2019. godini. U međuvremenu, preostalih 7,7 milijardi KM knjigovodstveno vrijednog državnog kapitala dobrano je “istopljeno“, a APF je usvom Planu privatizacije preduzeća za 2020. godinu ostavila samo tri velikedržavnekompanije koje su duže od decenije na listi priroteta za prodaju kojom bi se oživio zamrli privatizacijski proces i ispunili zadaci preuzeti Reformskom agendom i drugim “strateškim“ dokumentima. Nakon što su još prije dvije godine iz privatizacijskog plana na listu čekanja prebačena dva federalna telekoma,“strateška lista“ dodatno je reducirana, tako da su u Planu za 2020. godinu ostali samo  Energopetrol(državni kapital 15,2 miliona KM ili 7,6posto), Energoinvest (147,9 miliona KM ili 67 posto) i Aluminij(83,6 miliona KM ili 44 posto). Drugim riječima, od privatizacije, barem kada je riječ o velikim državnim kompanijama, ni ove godine nema ništa, budući da je realna jedino prodaja manjinskog državnog udjela u Energopetrolu, dok su za Energoinvest šanse približne nuli, a u slučaju Aluminija u domenu naučne fantastike (osim ako ga Vlada FBiH nekome ne pokloni svoj udio po simbiličnoj cijeni od 1 KM).

Zato je vrlo izvjestan nastavak rasparčavanje imovine nekadašnjeg privrednog giganta – Agrokomerca, čijih će 44 nekretnine u Velikoj Kladuši, Cazinu i Sarajevu, kako je predviđeno Planom, biti ponuđene na prodaju u okviru male privatizacije.

Inače, prema važećim zakonskim rješenjima i odlukama Vlade FBiH, APF je nadležna za privatizaciju ukupno 55 preduzeća, od kojih je većina privremeno ili trajno izuzeta od prodaje. Za federalne telekome, elektroprivrede i poštanska preduzeća ne zna se da li će i kada ići u privatizaciju, a do daljnjeg je zamrznut i privatizacijski proces u namjenskoj industriji. Slična je i situacija sa rudnicima uglja, gdje je vlasnički udio Vlade FBiH prenesen na Elektroprivredu BiH, kao i sa Željeznicama FBiH i RTV FBiH, a u suštini i sa BH Gasom, čija je privatizacija još u januaru 2005. “odgođena na pet godina“. Do daljnjeg predmet privatizacije nisuz ni aerodromi u Tuzli i Mostaru, dok je Međunarodni aerodrom Sarajevotrajno izuzet iz privatizacije, dok sa propalim B&H Airlinesom nema nikakvih privatizacijskih dilema.

Terminali Federacije, pak, još su u “sivoj“ zoni, budući da je davne 2003. njihova privatizacija “odgođena za 10 godina“, a podjednako maglovita je i situacija sa Cestama i Autocestama FBiH. U svojevrsnom vakuumu su i Feroelektro i Energoinvest

Comet, čiji kuporodajni ugovori su raskinuti, a koja predvode listu preduzeća u nadležnosti APF čije je gašenje mnogo izvjesnije nego privatizacija. U tom društvu su i Putevi BiH, za koje je iniciran postupak likvidacije, SODASO Holding, Krivaja, Fabrika duhana Mostar, Remontni zavod Travnik, Željezara Zenica, Hidrogradnja, Šipad Export- Import i Unis Tools, koji su u različitim fazama stečajnog postupka čiji će epilog u većini slučajeva biti likvidacija, ali i Konfekcija Borac, Agrokomerc, KTK, Sarajevoputevi, BH Šume i Šume HB, koji su zaključkom Vlade FBiH od18. juna.2015. svrstani u društva s poteškoćama u poslovanju, što je ustvari eufemizam za propale kompanije.

Održavanje iluzije

APF je u svom ovogodišnjem Planu predložila i nekoliko mjera za unapređenje privatizacije preduzeća, koje su, nažalost, bez bilo kakve specifične težine i bilo kakvih naznaka suštinskog rješenja, već isključivo sa svrhom ispunjavanja forme i održavanja privida da nedležne institucije pokušavaju spasiti što se spasiti može i kako-tako dovesti do kraja privatizacijski proces, koji se već godinama očituje samo u troškovima na administarciju federalne i 10 kantonalnih agencija za privatizaciju.

“S ciljem rješavanja upisanih zakonskih hipoteka na imovini, na inicijativuAPF, u saradnji sa resornim ministarstvima i Poreznom upravom, riješiti pitanje deblokada imovine preduzeća koja su predmet privatizacije kroz izmjenu propisa, s ciljem što efikasnije privatizacije u FBiH.

Ukoliko Zakon o finansijskoj konsolidaciji ne riješi pitanje upisanih hipoteka,

potrebno je hitno pristupiti donošenju zakona o dopuni Zakona o Poreznojupravi FBiH, kao i zakona o dopuni Zakona o izvršnom postupku, kojom bi se imovina preduzeća koja su predmet privatizacije uz saglasnost Porezne uprave i ostalih povjerilaca prodavala u skladu sa privatizacijskim propisima.

Obezbijediti efikasniju komunikaciju sa investitorima, umanjiti sve preprekeotklanjanjem barijera u kontekstu privatizacije (rješavanje upisanihhipoteka na imovini, sanacija bilansnih pozicija izmirenje obaveza premapovjeriocima, rješavanje pitanja viška zaposlenih itd.)“, navodi APF u svom Prijedlogu mjera za unapređenje prodaje preduzeća.

Pasivni podbilans

U Programu rada APFsa planom privatizacije za 2020. godinu pobrojane su i aktivnosti i rezultati vezani za imovinu iz pasivnog podbilnsa.

Agencija putem angažovanih advokata u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji preduzima sve pravne radnje s ciljem zaštite imovine iskazane u pasivnom podbilansu preduzeća iz svoje nadležnosti.

U Crnoj Gori, angažovani advokat vodi pred nadležnim sudovima sporove radi utvrđivanja i povrata imovine koja su preduzeća Krivaja Zavidovići, Željeznice FBiH i Elektroprivreda BiHiskazale u pasivnom podbilansu. Također, vode se i drugi postupci pred nadležnim organima.

U Hrvatskoj angažovani advokati vode pred nadležnim sudovima sporove radi povrata imovine, upisa u zemljišne knjige za imovinu koja su preduzeća Elektroprivreda BiH, Agrokomerc, Fabrika duhana Mostar,Hepok, Merkur, RMU Breza, RMU Banovići, RMU Đurđevik, Rudnici uglja Kakanj, Sarajevska pivara, Šipad Export-Import i Željeznice FBiH iskazale u pasivnom podbilansu. Također, vodi se i niz drugih postupakapred nadležnim organima kako bi se zaštila imovina iz pasivnog podbilansa, a koja je bila predmet javnih poziva za davanje u višegodišnji zakup od strane Ministarstva državne imovine. Pred Ustavnim sudom RHpokrenut je postupak za ocjenu saglasnosti člana 71 Zakona o upravljanju državnom imovinom s Ustavom, u kojem vrlo aktivno učestvujemo.

U Srbiji angažovani advokat vodi pred nadležnim sudovima sudske postupke zbog povrata imovine koju je preduzeće Agrokomerc iskazalo u pasivnom podbilansu, kao i druge postupke pred nadležnim organima.

Na osnovu odluka Vlade FBiH, prodate su dvije nekretnine u Srbiji koje su iskazane u pasivnom podbilansu preduzeća iz nadležnosti Agencije. Za 2020. godinu planira se prodaja nekretnina za koje je Vlada dala saglasnost“, navodi se u Programu.

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here