Međudržavnu nominaciju elementa “Tradicionalni uzgoj konja lipicanera” za UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva podnijeli su 25. marta 2020. godine, u Sjedištu UNESCO-a u Parizu, ambasadori osam zemalja – Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Italije, Rumunije, Slovačke i Slovenije.
Zajednička nominacija osam država ovog elementa rezultat je višegodišnjeg rada na izuzetno složenom procesu pripreme nominacije, koja je osnažila međudržavnu i međunacionalnu saradnju zasnovanu na zajedničkim vrijednostima koje su postavljene u prvi plan nominacije.
Priprema nominacije okupila je predstavnike državnih uzgajališta i privatnih uzgajivača, stručnjake za nematerijalno nasljeđe, kulturne stručnjake i istraživače, kao i lokalne zajednice, u koordinaciji Ministarstva kulture Republike Slovenije.
BiH učestvuje u nominaciji sa ergelom „Vučijak” iz Prnjavora
Tradicije uzgajanja konja lipicanera za nematerijalno kulturno nasljeđe čovječanstva. Od osnivanja kobilarne u Lipici 1580. godine, uzgoj lipicanerskih konja proširio se geografskim područjima današnje Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Italije, Rumunije, Slovačke i Slovenije. Već više od 450 godina i kroz promjenjive političke sisteme element je uvijek ujedinjavao nosioce, praktičare i zajednice iz osam zemalja. Oni su prvi čuvari lipicanerskog uzgoja konja, zasnovanog na pouzdanom spoju čoveka i konja, i zajedničkog kulturnog nasljeđa.
Konja lipicanera karakteriše dugotrajnost, odlična izdržljivost, dobar i snažan karakter, sposobnost učenja i atletske sposobnosti. Desetine godina obuke i prenosa znanja su potrebne da bi se stekle vještine i znanja uzgajivača lipicanerskih konja. Sve do danas, ova poznata pasmina konja čini sastavni dio obreda, svečanih događaja i konjičkog sporta, te igra posebnu ulogu u svakodnevnom kulturnom i društvenom životu zajednica u ruralnim sredinama, u blizini državnih uzgajališta i privatnih uzgajivača.
Živo naslijeđe objedinjuje osam zemalja u Evropi
Širok spektar kulturnih i društvenih praksi, znanja i vještina, usmene tradicije, svečani događaji i konjički sportovi povezani sa uzgojem lipicanerskih konja, podstakao je Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Mađarsku, Italiju, Rumuniju, Slovačku i Sloveniju da nominuju Tradicije uzgoja konja lipicanera za upis na UNESKO-vu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva. Lipicanerski konji su igrali simboličku ulogu u ovim zemljama tokom vijekova i nastavljaju da predstavljaju različite zajednice do danas. Ovi konji predstavljaju sastavni dio lokalnih proslava i proslava poput tradicionalnih vjenčanja, karnevalskih povorki, jesenjskih povorki, folklornih događanja, prikazivanja uzgajanja konja, tradicije vožnje konja s alpskih pašnjaka u ranu jesen i blagosiljanja konja za različite prilike. Oni se koriste poput ikona na raznim predmetima ili predmetima poput kovanica, novčanica, grba, etiketa, poštanskih marki i igraju važnu ulogu u reprezentativnim i svečanim događajima. Njihova simbolička vrijednost prenosi se kroz usmenu istoriju, kao i kroz narodne pjesme, te svjedoči o bliskoj emotivnoj vezi između vježbača i konja. Element takođe igra ulogu u životu veće dotične zajednice, npr. u hipoterapiji, sportu (jahanje, vožnja kočijom) i predstavama inspirisanima klasičnom jahačkom vještinom Španske škole jahanja u Beču.
Zajednička nominacija ovih osam evropskih zemalja naglašava zajedničko nasljeđe koje ujedinjuje zajednice i države na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Ona podvlači da Konvencija iz 2003. podstiče zajedničko čuvanje nematerijalnih elemenata preko jezičkih i nacionalnih granica, promovišući na taj način dijalog i razumijevanje. Upisi na UNESKO-ovu reprezentativnu listu ojačaće saradnju i umrežavanje svih zainteresovanih strana koje su uključene u zaštitu elementa. Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalnog kulturnog naslijeđa ocijenit će nominacijski dosije tokom svog 16. zasjedanja, u decembru 2021. godine.
