Dom naroda Parlamenta FBiH sredinom februara po hitnom postupku usvojio je novi Zakon o visini stope zatezne kamate. Ovim Zakonom smanjena je stopa zatezna kamata sa 12 posto na 10 posto godišnje, što znači da će se na postojeće neplaćene novčane obaveze obračunavati kamata po stopi od 12 posto godišnje do dana stupanja na snagu novog Zakona, dok će se obračun kamate nakon perioda stupanja na snagu ovog Zakona do trenutka isplate novčane obaveze vršiti po stopi od 10 posto godišnje. Osim smanjenja zatezne kamate, propisano je da iznos obračunate zatezne kamate ne može biti veći od glavnog duga. Iz Federalnog ministarstva finansija kažu da ovaj Zakon zajedno sa zakonima koji su stupili na snagu u posljednje tri godine – Zakon o unutarnjem platnom prometu, Zakon o finansijskom poslovanju, Zakon o faktoringu predstavljaju jedan cjelovit paket propisa koji će, uz provođenje mjera i postupaka propisanim ovim zakonima, jačanje finansijske discipline te poštivanje prioriteta plaćanja u slučaju nelikvidnosti, uz smanjenje troškova i efikasnije izmirenje dospjelih obaveza, sigurno doprinijeti i povećanju brzine protoka novca i smanjenju nelikvidnosti.
Elzana Šečerbajtarević, Pro Kolekt d.o.o. Sarajevo, direktorica
S obzirom da se mi bavimo vansudskom i sudskom naplatom dospjelih i nenaplaćenih potraživanja očekujemo da će naplata biti puno uspješnija od poslovnih subjekta koji posluju na teritoriji Fedracije Bosne i Hercegovine, jer za njih smanjenje zatezne kamate sa 12 posto na deset posto znači dosta povoljniji odnos prema potraživanju u obliku kamate, kao i zbog činjenice da zatezna kamata ne može biti veća od glavnog duga kao što je to ranije bio slučaj.
Azur Prnjavorac, advokat
Ne smatram da će Zakon o visini zatezne kamatne stope FBiH imati bilo kakvog učinka na povećanje brzine protoka novca u situaciji izražene nelikvidnosti u FBiH/BiH. Sve dok privredni sporovi u Bosni i Hercegovini budu trajali kao što danas traju pet do šest godina do pravosnažne i izvršne sudske odluke, postojat će privrednici sa namjerom da ne plaćaju dug, jer znaju da im sudskim putem niko ne može ništa. Onoga trenutka kada privredni spor u BiH bude trajao maksimalno jednu godinu radikalno će se promjeniti likvidnost u privrednom poslovanju. Dakle, glavni uzrok nelikvidnosti jeste zasigurno ekstremno sporo pravosuđe u BiH i nepostojanje reformi od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
Adnan Rovčanin, Ekonomski fakultet Univerzteta u Sarajevu, profesor
Problem je puno “dublji” i neće se problem nelikvidnosti i protoka novca rješiti na ovaj način. Ovaj zakon na izvjestan način “amnestira” sudove u njihovoj neažurnosti, ali i same dužnike, jer je stopa sada niža i što je još važnije kamata ne može preći iznos glavnice. Svakako da cilj zatezne kamate nije bogaćenje pojedinaca, već ubrzanje naplate i protoka novca, što se ni do sada sa 12 posto kamate i mogućnošću neograničenog rasta iznosa zatezne kamate iznad glavnice nije riješilo. Ovakvim rješenjima samo se više potkopava privreda ove zemlje. Ovim se samo „hrane“ one loše kompanije, a dobre kompanije se dovode u lošu poziciju, jer im ovi neće platiti i ne mogu započeti novi reprodukcioni ciklus i to je direktni atak na ekonomski rast. Usporen protok novca i nelikvidnost “koči” ekonomski rast i uništava zdrave privredne subjekte.
Admir Čavalić, Udruženje Multi, direktor i ekonomski analitičar
Može, ali ograničeno, uvažavajući postojeće ekonomske odnose u FBiH i uopćeno potencijal zakonskih rješenja. Nelikvidnost domaće privrede je posljedica dugodišnjih problema, međutim, zatezna kamatna stopa svakako spada u jedan od bitnih uzroka istih. Smanjenjem zatezne kamate, uz najznačajniju novinu koja se odnosi na to da iznos obračunate zatezne kamate ne može biti veći od glavnice, olakšalo bi se privrednim subjektima da izvršavaju svoje dužničke obaveze. Ovo je ekonomski opravdan cilj. Brzina protoka novca je bitan monetarni indikator i svakako se može poboljšati ovim Zakonom. Iako se pitanje likvidnosti proklamira kao osnovni razlog donošenja novog Zakona, ipak, vjerovatnije je, da vlast nastoji dovesti u red nagomilana potraživanja prema budžetima, što bi svakako i na drugi, indirektniji način relaksiralo odnose između entiteta i privrede (i unaprijedilo likvidnost kao posljedicu navedenog). U konačnici treba naglasiti da je ubrzavanje rada pravosuđa i discipliniranje javnog sektora, najbolji način da se unaprijedi likvidnost.
