Tema broja: Rekordna proizvodnja struje u BiH

Prema posljednjim godišnjim podacima proizvodnja električne energije u BiH porasla je za 18 posto.Izvoz je porastao za 25,4 posto, uz istovremeno smanjenje uvoza i distributivnih gubitaka.

617
Proizvodnja električne energije

Prema posljednjim podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), ukupna proizvodnja električne energije u BiH je 2018. godine bila rekordna. Ostvarena je proizvodnja električne energije u iznosu od 17.873 GWh, što je 2.721 GWh, odnosno 18 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Najveći uticaj na povećanje proizvodnje imala je izuzetno povoljna hidrološka situacija sa intenzivnim padavinama i dotocima, posebno u prvoj polovini godine. Kako je tokom 2017. godine hidrološka situacija bila izrazito loša, to je porast proizvodnje u hidroelektranama iznosio 64,4 posto, odnosno 2.469 GWh, te je proizvedeno 6.300 GWh električne energije .

Pa ipak, po tipu energenta, primarna energija u 2018. godini prvenstveno je bila obezbijeđena iz uglja. Naime, proizvodnja u termoelektranama u 2018. godini je bila rekordna, dostižući iznos od 10.954 GWh koji je tri posto viši nego prethodne godine.

U BiH u funkciji je pet termoelektrana, od kojih najveću instaliranu snagu od 715 MW i raspoloživu snagu od 635 MW ima Termoelektrana Tuzla. Termoelektrana Kakanj ima instaliranu snagu od 450 MW i raspoloživu od 398 MW, dok instaliranu snagu od 300 MW imaju  termoelektrane Gacko, Ugljevik i Stanari.

Smanjen uvoz

Termoelektrane Tuzla i Kakanj posluju u okviru Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, a Ugljevik i Gacko posluju kao zavisna preduzeća Mješovitog holdinga Elektroprivreda Republike Srpske. Rudnik i termoelektrana Stanari posluju kao nezavisan proizvođač u 100 postotnom privatnom vlasništvu“, za Business Magazinekažu iz DERK-a.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora značajno je manja nego proizvodnja u termoelektranama.

„Proizvodnja iz manjih obnovljivih izvora iznosila je 498,21 GWh, što je 31 posto više u odnosu na raniju godinu. Dominantan udio u ovoj kategoriji i dalje imaju male hidroelektrane u kojima je proizvedeno 469,39 GWh, odnosno 94,2 posto.  U solarnim elektranama proizvedeno je 20,65 GWh  odnosno 4,1 posto, u elektranama na biomasu i biogas proizvedeno je 8,15 GWh ili 1,6 posto dok je u vjetroelektranama priključenim na distributivni sistem proizvedeno 0,02 GWh. Značajan dio proizvodnje iz manjih obnovljivih izvora imaju nezavisni proizvođači u čijim objektima je proizvedeno 384,17 GWh ili  77,1 posto, dok je ostatak proizveden u elektranama u vlasništvu elektroprivreda. U elektranama industrijskih proizvođača proizvedeno je 17,44 GWh“, kažu iz DERK-a.

U BiH u funkciji su dvije veće vjetroelektrane priključene na elektroprenosni sistem. Njihova ukupnainstalirana snaga iznosi 86,6 MW, što čini dva posto od ukupne instalirane snage proizvodnih objekata u BiH. U 2018. godini vjetroelektrane su proizvele 104 GWh, što je 0,8 posto od ukupne potrošnje električne energije u BiH koja je iznosila 13.294 GWh.

„Proizvodnja vjetroelektrana zavisi od broja sati rada elektrane na nominalnoj snazi. Pod pretpostavkom da je to 3.000 sati godišnje i da je 4.500 GWh približno trećina godišnje potrošnje električne energije u BiH, onda je 1.500 MW kapacitet vjetroelektrana koji je potreban za proizvodnju navedene količine energije. U martu 2018. godine puštena je u rad vjetroelektrana Mesihovina instalirane snage 50,6 MW, prvi objekat ove vrste priključen na prenosni sistem. Tokom te godine ova vjetroelektrana je u mrežu injektirala 103,5 GWh“, pojašnjavaju iz  DERK-a.

Elektroprivreda BiH zadržala je poziciju najvećeg proizvođača i snadbjevača električnom energijom u BiH te je u 2018. godini proizvela 7.245,41 GWh električne energije, od čega je u termoelektranama proizvedeno 5.648, 43GWh.  Elektroprivreda RS ukupno je proizvela 6.029,05 GWh, a Elektroprivreda HZHB 2.088,35 GWH.

Bitno je naglasiti da je uvoz električne energije u 2018. godini  smanjen u odnosu na 2017. godinu.

„Uvoz električne energije u 2018. godini je iznosio 1.865 GWh, sa smanjenjem od čak 43,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Među 15 subjekata koji su obavljali uvoz električne energije najveću realizaciju imali su Energy Financing Team (548 GWh), GEN-I (230 GWh), Petrol BH Oil Company (224 GWh), Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (222 GWh) i HSE BH Energetsko preduzeće (119 GWh)“, dodaju iz DERK-a.

U 2018. godini izvezeno je 6.472 GWh, što je 25,4 posto više nego u prethodnoj godini. Električnu energijuizvozilo je16 subjekata, a po obimu izvoza na prvom mjestu je bio EFT – Rudnik i Termoelektrana Stanari sa 2.090 GWh, a zatim slijede MH Elektroprivreda Republike Srpske sa 963 GWh, GEN-I sa 810 GWh, Alpiq Energija BH sa 693 GWh, Petrol BH Oil Company sa 575 GWh.

Finalna potrošnja

Prenosni gubici u 2018. godini iznosili su 399 GWh, odnosno 1,96 posto od ukupne električne energije u prenosnom sistemu. Distributivni gubici nastavili su trend smanjenja i iznosili su 950 GWh ili 9,37 posto u odnosu na bruto distributivnu potrošnju, što je najniži nivo u historiji elektroenergetskog sektora BiH.

Ukupna potrošnja električne energije u BiH tokom 2018. godine iznosila je 13.294 GWh, što je 0,5 posto manje nego prethodne godine. Potrošnja Elektroprivrede BiH iznosila je 5.089,64 GWh, Elektroprivrede RS 4.143,91 GWh, Elektroprivreda HZHBzabilježila je potrošnju 1.650,44 GWh, dok je Komunalno Brčko potrošilo 270,02 GWh, a ostali subjekti 1.650,22 GWh.

Potrošnja kupaca priključenih na prijenosni sistem (VN kupci) povećana je za 1,6 posto i iznosila je 2.604 GWh, dok je distributivna potrošnja smanjena za 0,4 posto i iznosila je 10.139 GWh. Krajnjim kupcima je isporučeno ukupno 11.792 GWh, od toga 6.527 GWh kupcima koji se snabdijevaju u okviru univerzalne usluge (domaćinstva i ostala potrošnja) i 5.265 GWh kupcima čije cijene nisu regulirane (kupci koji se snabdijevaju na tržištu).

„Posmatrano po kategorijama krajnjih kupaca priključenih na distributivni sistem, najveće povećanje potrošnje od 3,3 posto zabilježeno je kod kupaca na naponu 35 kV, zatim kod kupaca na 10 kV od tri posto, te u kategoriji javna rasvjeta za 1,5 posto i ostala potrošnja, odnosno, mali komercijalni kupci priključeni na 0,4 kV za 0,5 posto. Potrošnja domaćinstava smanjena je za1,5 posto. Po ukupnoj potrošnji električne energije, BiH je u rangu sa Slovenijom. Veću potrošnju imaju Srbija i Hrvatska, a manju Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija. Najveću potrošnju električne energije u jugoistočnoj Evropi ima Rumunija, koja je i najmnogoljudnija zemlja regije. U Evropskoj uniji najveću potrošnju imaju Njemačka, Francuska i Italija. Općenito, potrošnja električne energije u jednoj državi u najvećoj mjeri zavisi od dva faktora: broja stanovnika i visine bruto društvenog proizvoda“, ističu iz DERK-a.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u finalnoj potrošnji električne energije u 2018. godinidomaćinstva učestvuju sa 40,9 posto, industrija sa 37,6 posto, aostali potrošači uključujući građevinarstvo, saobraćaj ipoljoprivredu učestvuju sa 21,5 posto.Najveće učešće u potrošnji električne energije u 2018.godini u industrijskom sektoru ima industrija proizvodnjemetala bez željeza sa 41,5 posto, dok industrija željeza i čelikaučestvuje sa 19 posto.

Toplotna energija

Ukupna proizvodnja toplotne energije u Bosni iHercegovini u 2018. godini  iznosila je 5.759 TJ, od čega je 3.412 TJ ili 59,2 posto proizvedeno u toplanama, 1.757 TJ ili 30,5 posto utermoelektranama, a 590 TJ ili 10,43  posto je proizvedeno uindustrijskim energanama.U finalnoj potrošnji toplotne energije u 2018. godininajveće učešće imaju domaćinstva sa 74,6 posto, a industrija i ostali potrošači sa 25,4 posto.

 

 

IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here