Kao jedan od savremenih načina poslovanja sve češće se javlja fenomen poduzetništva žena. Poduzetništvo žena je djelatnost usmjerena na pokretanje, organizovanje i inoviranje poslovanja preduzeća, sa osnovnim ciljem stvaranja novog tržišta i ostvarivanja dobiti. Ono je inicirano i osnovano od strane žena koje ga pokreću sa inovativnim idejama i koje su aktivno uključene u njegovo rukovođenje. Dakle, poduzetnica je žena koja inicira biznis, rukovodi njime, vlasnik je najmanje 50 posto kompanije i koja je u poslovanju jednu godinu ili duže.Ako pogledate današnji svijet biznisa, vidjet ćete da njime i dalje dominiraju muškarci.Tačno je da na listama najuspješnijih poduzetnika ima žena, ali većinu i dalje čine muškarci.Londonska poslovna škola je objavila Globalni monitor poduzetništva, sa fokusom na žene poduzetnice u 59 zemalja i ekonomija svijeta.Taj izvještaj naznačava da je u BiH samo 2,7 posto žena dobi od 18 do 64 godine koje su ili u procesu osnivanja biznisa ili imaju biznis mlađi od tri godine, dok je regionalni prosjek šest posto.Širom svijeta žene dosta češće nego muškarci ističu da se u poduzetničke vode upuštaju zbog potrebe da obezbijede egzistenciju, nego zbog prilike da se bave biznisom, a to je posebno izraženo upravo u BiH.Žene u BiH čak 2,5 puta češće navode potrebu da zarade za život kao razlog za pokretanje svog posla, nego muškarci, a to kaže gotovo polovina žena obuhvaćenih istraživanjem.Jedan od razloga za ovakvu brojku je taj da samo 10,2 posto žena u BiH smatra da žene imaju pozitivne poslovne prilike i to je drugi najniži procenat na svijetu te samo 12,7 posto žena u BiH smatra da je lako za ženu da započne vlastiti biznis.Jedan od pozitivnih podataka istraživanja Globalni monitor poduzetništva je svakako da 100 posto žena u BiH smatra da ima potrebne vještine ili mogućnosti da ih stekne da osnuje biznis.Podaci koji ukazuju da su žene osnivači ili suosnivači oko 26 posto preduzeća u Republici Srpskoj, a oko 34 posto u Federaciji BiH ukazuju i na to da žene imaju pravo da traže bolju poziciju za sebe i svoje poslove.
Predrasude i nepovjerenje
Mogućnosti za žene koje ulaze u svijet poduzetništva rastu, ali taj proces ovisi o vrsti djelatnosti, jer različite djelatnosti osiguravaju različite mogućnosti za brži razvoj poduzetništva kod žena. Danas se više nego ikada priča o ravnopravnosti spolova, ali u praksi još uvijek postoji mnogo stvari koje nisu jasno definirane i koje se i dalje, očekuju od žena. I pored mogućnosti izbora, ta očekivanja i sve ono sa čime se žene susreću zahtijeva podizanje svijesti o svim onim izazovima sa kojima se žene suočavaju.
Osnovne prepreke za značajniju zastupljenost i veću kompetitivnost žena u poslovnom svijetu ogledaju se u tradicionalnim predrasudama,sociološkim stavovima odgovornih za razvoj poduzetništva i nepovjerenju prema ženama. Jedan od prvih izazova za svaku ženu koja želi da se oproba u poduzetništvu su kulturne vrijednosti, odnosno, tradicija-što je društvo tradicionalnije i uloga žene je više određena udajom, rađanjem,vođenjem računa o domaćinstvu i slično. Sa ovim izazovom se posebno suočavaju one porodice u kojima je i muškarac poduzetnik. Tada se najčešće muška djeca vide kao nasljednici posla, dok su ženska najčešće izuzeta iz toga.Također veliki broj ljudi i dalje vjeruje u to da su muškarci podobniji za biznis. Međutim, i sami smo skloni vjerovanju u određene stereotipe o tome šta su “muški” a šta “ženski” poslovi. Žene se suočavaju i sa nedostatkom povjerenja investitora. Ovo je izazov koji nastaje u trenutku kada je potrebno skupiti novac za otpočinjanje sopstvenog biznisa. Investitori su, generalno naklonjeniji da vjeruju muškarcima, tako da je ženama potrebno mnogo više vremena i truda da bi dokazale svoju vrijednost. Balansiranje između privatnih i poslovnih obaveza je prva stvar na koju većina pomisli ne samo kad je riječ o ženama poduzetnicama, već i u kontekstu žena koje rade bilo koji posao. Stvar je u tome što će i one žene koje su odlično organizirale sve svoje obaveze plaćati danak u umoru i previše obaveza, a posebno one koje pristaju biti i domaćica i poslovna žena.
Nejednake mogućnosti
Ako govorimo o općenito ženama u biznisu još uvijek je u svijetu aktuelno pitanje nejednake plaće za isti posao između žena i muškaraca, kao i nejednakih mogućnosti napredovanja. Prema istraživanju Žene u biznisukoje se realizira u okviru projekta 100 najvećih u BiH za 2018. godinu pokazao je da, iako je udio žena na višim menadžerskim pozicijama u BiH nešto veći od onog u drugim zemljama, podaci ukazuju na postojanje ”staklenog plafona” u bh. kompanijama. Žene menadžeri smještene su uglavnom na nižim nivoima rukovođenja, što im ne omogućava značajnije učestvovanje u procesima strateškog odlučivanja u kompanijama. U istraživanju su učestvovala 642 ispitanika iz najuspješnijih bh. kompanija, od čega 524 žene ili 81,6 posto i 118 muškaraca ili 18,4 posto. Anketnom upitniku pristupilo je 420 ili 65,4 posto onih koji se nalaze na rukovodećim pozicijama u svojim kompanijama, te 222 ili 34,6 posto osobe koje ne obnašaju takvu vrstu funkcije.Ženama je teže u poslovnom svijetu, pokazali su rezultati ankete. Naime, čak 79 posto ispitanika istaknulo je kako se žene u biznisu moraju potruditi mnogo više u odnosu na muškarce. Čak 74,2 posto ispitanika smatra kako postoji određena diskriminacija prema ženama u poslovnom okruženju, dok je 25,8 posto onih koji tvrde suprotno.
Ipak, pozitivnih pomaka kada je u pitanju BiH ima.Unatoč rodnim predrasudama koje često sprečavaju žene u ostvarivanju poduzetničkih kapaciteta, poduzetnice nastavljaju prevladavati ove izazove – zbog želje za uspjehom ili potrebe za preživljavanjem.Najmoćnije žene u upravljačkim strukturama kompanija u BiH imaju veliki značaj u transformaciji privrede i društva, budući da stvaraju nova radna mjesta i nove sektore te donose inovativnost, kreativnost i raznolikost.Da su menadžerice značajan faktor bh. ekonomije govore podaci Poslovnih novinaza projekt 100 najvećih u BiH u 2019. godini. Analiza je pokazala da od ukupnog broja rangiranih kompanija na preliminarnim listama 100 najvećih u BiH (po prihodu, dobiti iizvozu) njih 17 posto vode žene. Od ukupno 31,8 milijardi KM prihoda koje su u 2018. ostvarile sve rangirane kompanije (njih 751 velikih, srednjih i malih), devet posto ili 2,8 milijardi prihodovale su kompanije koje imaju ženu na poziciji glavnog direktora.
Rezultati analize pokazali su da su žene koje upravljaju rangiranim kompanijama u 100 najvećih u BiH u 2018. godini ostvarile 292 miliona dobiti ili 43 posto više nego godinu ranije. Također su ostvarile 816,9 miliona KM izvoza, što je povećanjeza tri posto u odnosu na godinu prije. Poredeći rezultate kompanija koje vode žene u odnosu na ukupne rezultate kompanija koje su se u 2019. godini rangirale na listama 100 najvećih u BiH, utvrđuje se da je ostvarena dobit svih rangiranih kompanija je 1,7 milijardi KM, od toga17 posto su ostvarile kompanije koje vode žene. Od ukupnog izvoza rangiranih koji iznosi 6,7 milijardi KM, 12 posto ostvaruju one kompanijekoje na čelu imaju direktoricu.
Poduzetnice u svijetu
Treća studija Mastercard Index of Women Entrepreneurs objavljena u novembru 2019. godine donosi novi popis zemalja koje pružaju najbolje uvjete i mogućnosti za žene kako bi se ostvarile kao poduzetnice. Na temelju javno dostupnih podataka međunarodnih organizacija, uključujući Međunarodnu organizaciju rada, UNESCO i Global Entrepreneurship Monitor, globalni Index prati napredak i postignuće žena poduzetnica i vlasnica kompanija na 58 tržišta (što predstavlja gotovo 80 posto svjetske ženske radne snage). Rezultati su ponovno potvrdili da žene bolje napreduju na otvorenim i dinamičnim tržištima na kojima je podrška malim i srednjim poduzećima velika, a poduzetnice na tim tržištima imaju i lakši pristup kapitalu, finansijskim uslugama i akademskim programima.Od prvih 20 rangiranih tržišta, 80 posto su ekonomije s velikim dohotkom koja imaju poticajne poduzetničke uvjete. Ova tržišta uključuju Sjedinjene Američke Države koje su prvi put na vrhu ljestvice, a Novi Zeland je na drugom mjestu.Mastercard Index of Women Entrepreneurs tako otkriva 10 vodećih tržišta koja pružaju najbolje uvjete i mogućnost za napredak poduzetnica a to su: SAD,Novi Zeland, Kanada,Izrael, Irska,Tajvan,Švicarska,Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo,Poljska.Index, također, sugerira kako mogućnost za poduzetništvo nije nužno usklađena s bogatstvom i napretkom tržišta. Zemlje s manje povoljnijim potpornim uvjetima kao što su Uganda, Gana i Bocvana svrstane su u vodeće tri zemlje prema stopama žena koje su vlasnice poduzeća. Žene na tim tržištima smatraju se poduzetnicama koje su to odlučuju iz nužde za preživljavanjem, uprkos nedostatku finansijskog kapitala i pristupu uslugama.Utvrđeno je i 10 tržišta na kojima je udio žena koje su vlasnice poduzeća najveći u odnosu na ukupan broj svih vlasnika poduzeća, a to su: Uganda,Gana, Bocvana,SAD,Novi Zeland,Rusija, Malavi, Australija,Angola i Portugal.
Žene postižu rodnu ravnopravnost s muškarcima u pogledu poduzetničke aktivnosti na sedam tržišta: u Ekvadoru, Indoneziji, Filipinima, Vijetnamu, Gani, Nigeriji i Ugandi. U međuvremenu, poboljšanja u Angoli, Malaviju, Kostarici, Tajlandu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima su pomogla u smanjenju rodnih razlika. Studija je pokazala sposobnost žena da napreduju kao vlasnice poduzeća i da traže mogućnosti, čak i tamo gdje kulturalni i socijalni uvjeti nisu optimalni. To se pokazuje na određenim tržištima na kojima je stopa žena kao vlasnica poduzeća visoka uprkos nedostatku kulturalne prihvaćenosti i društvenih poticaja. Rezultati su pokazali da postoje značajne razlike unutar regija, posebno na Bliskom istoku te u Africi i azijsko-pacifičkom području. Dok tržišta poput Ugande, Gane, Bocvane, Malavija i Angole pokazuju iznimno veliku stopu žena koje su vlasnice poduzeća, zemlje poput Saudijske Arabije, Egipta, Irana, Alžira, Tunisa i Etiopije još imaju prostora za napredak, jer je stopa žena koje su vlasnice poduzeća 15 posto i niže.
