Provedena su mnoga istraživanja koja pokazuju kako su sretni ljudi uspješniji u mnogim područjima, uključujući posao, društvene odnose i imaju bolje zdravlje. Ovu povezanost sreće i uspjeha naučnici su često tumačili kao pretpostavku da uspjeh čini ljude sretnima. Međutim, rezultati mnogih longitudinalnih i eksperimentalnih istraživanja naveli su ih da razmotre i drugo gledište. Osim što uspjeh usrećuje ljude, sreća može povećavati uspješnost, potičući pojedince da proširuju repertoar mišljenja i ponašanja, koriste prilike za izgradnju vještina, sklapaju prijateljstva i postavljaju nove ciljeve.
Radna uspješnost
Istraživanja su pokazala kako su pojedinci koji su skloniji pozitivnim emocijama i raspoloženjima uspješniji prema raznolikim kriterijima uspješnosti. Tako su u jednom istraživanju naučnici mjerili u kolikoj mjeri zaposlenici osjećaju i pokazuju pozitivne emocije na poslu. Nakon 18 do 20 mjeseci dali su njihovim voditeljima da procijene njihovo radno postignuće na nekoliko dimenzija. Voditelji su pozitivne zaposlenike procjenjivali uspješnijima, čak i nakon perioda od godine i po dana. Drugo istraživanje pokazalo je kako su oni studenti koji su skloniji doživljavanju pozitivnih emocija i raspoloženja procijenjeni uspješnijima u zadacima tipičnima za menadžere, poput donošenja odluka i odnosa s drugima.
Pozitivniji zaposlenici pokazali su se uspješnijima i u objektivnim procjenama uspješnosti. Tako su optimističniji agenti prodaje životnog osiguranja ostvarili 37 posto bolje prodajne rezultate od svojih manje optimističnih kolega.
Međutim, nisu samo pozitivni pojedinci uspješniji od ostalih. Matematičar i psiholog Losada promatrao je ponašanje 60 timova tokom poslovnih sastanaka. Pokazalo se kako su, za razliku od manje uspješnih timova, uspješniji timovi imali najveći omjer pozitivnih i negativnih izjava, bili usmjereni na istraživanje problema i usmjereni jedni na druge. Na temelju tih podataka, Losada je utvrdio kako je u uspješnim timovima omjer pozitivnih i negativnih izjava otprilike 3:1.
Prema tome, čini se kako su pozitivni pojedinci i timovi uspješniji od ostalih. Za razliku od negativnih emocija koje ukazuju na opasnost, pozitivne emocije signaliziraju sigurnost i blagostanje. Kada se osjeća dobro, osoba želi ući u interakciju s okolinom i učestvovati u aktivnostima. Ukoliko se to događa često, pozitivna iskustva dugoročno će izgraditi osobu te je činiti kreativnijom, otpornijom, zdravijom i sposobnom razviti kvalitetne, dugotrajne odnose.
Donošenje odluka
Brojna istraživanja povezanosti raspoloženja i rada na kompleksnim mentalnim zadacima pokazala su kako uspješnost u radu ovisi o vrsti zadatka s kojim se osoba sreće. Osobe u pozitivnom raspoloženju efikasnije su prilikom rješavanja zadataka s kojima su se već susretale, jer češće koriste mentalne prečace kojima štede vrijeme i energiju. S druge strane, osobe u negativnom raspoloženju problemima pristupaju analitično i ulažu više truda u njihovo rješavanje pa će stoga biti efikasnije u rješavanju novih zadataka. Međutim, dokle god je zadatak značajan, zanimljiv i važan, pozitivne emocije, također, vode temeljitom i efikasnom donošenju odluka. Za ilustraciju, u jednom istraživanju ljekari su podijeljeni u tri grupe, od kojih je jedna dobila slatkiše, druga je dobila zadatak čitati neutralne medicinske izjave, a treća nije ništa dobila ni čitala. Zadatak ljekara bio je čitati opis simptoma pacijenta i postaviti tačnu dijagnozu. Ljekari u grupi koja je dobila slatkiše nisu se razlikovali od drugih u broju postavljenih dijagnoza, međutim, u prosjeku su postavljali tačnu dijagnozu značajno brže. Čini se da pozitivno raspoloženje potiče osobu da razmatra alternative i uzima u obzir nove informacije, što je ljekarima iz ovog istraživanja omogućilo da brže postave tačnu dijagnozu.
Rješavanje konflikata
Slični rezultati pokazali su se i u istraživanjima pregovaranja. U jednom istraživanju, naučnici Carnevale i Isen (1986) podijelili su učesnike u parove čiji je zadatak bio pregovarati o cijeni različite potrošačke robe. Prije toga, dio je učesnika čitao duhovite stripove i primio poklon kako bi se kod njih izazvalo pozitivno raspoloženje. Tokom pregovaranja, učesnici u pozitivnom raspoloženju češće su pronalazili obostrano povoljna rješenja te su bili manje svadljivi od učesnika u neutralnom raspoloženju. Moguće je da pozitivno raspoloženje pomaže vidjeti drugu stranu u boljem svjetlu i podiže nivo samopouzdanja kod pregovarača. Osim toga, osobe s druge strane pregovaračkog stola češće žele nastaviti pregovore s pozitivnim pregovaračem, u odnosu na pregovarače koji pokazuju neutralne ili negativne emocije.
Sklonost doživljavanju pozitivnih emocija samo je jedan od faktora koji su povezani s uspješnosti u poslu. Inteligencija, poznanstva, ustrajnost i mnoge druge karakteristike pojedinca, također, znatno doprinose radnoj uspješnosti.
