BiH treća u svijetu prema broju izvozno orijentiranih investicija

Realizaciju novih direktnih stranih investicija koje su u prvih devet mjeseci 2019. godine iznosile 861,1 milion KM, što je iznad trogodišnjeg prosjeka, pratilo je značajno unapređenje uslova u poslovnim zonama širom BiH. Ipak, efikasnije i sveobuhvatnije reforme u cilju unapređenja poslovnog okruženja potrebnije su nego ikada.

102
Investicije

Piše: Maja Hadžić

Od pojedinačnih investicija u BiH u prethodnoj godini moguće je izdvojiti otvaranje tržnog centra Delta Planet u Banja Luci i hotela Bosmal Arjaan by Rotana u Sarajevu, a od proizvodnih pogona otvaranje hale kompanije Elsta Mosdorfer Bosnia koja se bavi proizvodnjom i prodajom poliesterskih ormara  u Živinicama, te nove hale kompanije za proizvodnju automobilskih dijelova PASS Bijeljina.

Za devet mjeseci 2019. godini, prema podacima Centralne banke BiH, realiziran je 861,1 milion KM direktnih stranih investicija u BiH, što je već nadmašilo iznose investicija u posljednjih desetak godina. To nagovještava bolje dane za investicije u BiH.

Zadovoljni rastom

 Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova direktnih stranih investicija sa procijenjenim zadržanim zaradama za period od januara do septembra 2019. godine, direktne strane investicije iznosile su 861,1 milion KM, što je povećanje za 29 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uz povećanje u odnosu na prethodnu godinu, strane investicije za tri kvartala 2019. godine veće su za 47,6 posto u odnosu na trogodišnji prosjek, za isti period od 2016. do 2018. godine.

Zvanični podaci za 2019. godinu očekuju se pak tek u avgustu tekuće godine, a trenutni preliminarni iznos za devet mjeseci 2019. najveći je i u poređenju sa godišnjim iznosima u prethodnih pet ili deset godina, potvrđeno je iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (Foreign Investment Promotion Agency of Bosnia and Herzegovina – FIPA).

„Na osnovu preliminarnog iznosa za prvih devet mjeseci 2019. godine nadamo se da će godišnji iznos direktnih stranih investicija biti najveći u posljednjih 10 godina. Naša nastojanja su da direktne strane investicije budu značajno veće. Međutim, ako se u obzir uzmu i globalni tokovi, tj. činjenica da su prema podacima UNCTAD-a strane investicije u svijetu zabilježile treći uzastopni pad u 2018. godini, tada donekle možemo biti zadovoljni pozitivnim trendom i porastom direktnih stranih investicija u BiH od 2017. godine“, rečeno je iz FIPA-e za Business Magazine.

Prema trenutno dostupnim podacima u prvih devet mjeseci 2019. godine u BiH su najviše investirale Rusija, Hrvatska, Holandija, Italija, Velika Britanija, Austrija i Njemačka.

Djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija, odnosno, više od 20 miliona KM u BiH, za prvih devet mjeseci 2019. godine su finansijske uslužne djelatnosti osim osiguranja i penzijskih fondova, trgovina na veliko osim trgovine motornim vozilima i motociklima, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, proizvodnja baznih metala, motornih vozila, prikolica i poluprikolica, kože i srodnih proizvoda, kao i proizvodnja gotovih metalnih  proizvoda,  osim  mašina  i opreme, te trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima.

 Ekonomski razvoj

 Upitno je pak koliko je iznos direktnih stranih investicija značajan u odnosu na iznos koji je BiH zaista potreban.

„Naravno, za brži ekonomski razvoj od značaja bi bilo i da učešće direktnih stranih investicija u BDP-u dostigne i bude veći od tri posto. Pokazatelje na bazi od pet- šest posto moguće je smatrati relevantnim ekonomskim i privrednim razvojem BiH“, istaknuto je iz FIPA-e.

Nisu dostupni zvanični podaci na osnovu kojih bi bilo moguće govoriti o prosječnoj investiranosti po radnom mjestu. Ipak, iz FIPA-e su nas podsjetili na dostupan zvanični podatak odnosi se na troškove zaposlenih u stranim kompanijama u 2017. godini.

„Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u okviru Saopćenja o stranim podružnicama u 2017. godini (preduzeća sa 50 posto i više stranog kapitala u SPS obuhvatu po Inward FATS metodologiji), troškovi 67.500 zaposlenika u stranim podružnicama iznosili su 1,3 milijarde KM u 2017. godini. Najviše zaposlenih u okviru stranih podružnica je u prerađivačkoj industriji i trgovini na veliko i malo, u što nisu uključene finansijske djelatnosti“, kažu iz FIPA-e.

U okviru kompanija sa stranim kapitalom svakako postoje razlike s obzirom na pojedinačna poslovanja, ali je ocjena doprinosa kompanija sa stranim kapitalom u zajednicama u kojima posluju generalno pozitivna.

„Uz zapošljavanje lokalne radne snage, strani investitori doprinose modernizaciji poslovanja i povećanju izvoza. Strani investitori često su inicijatori obuka i prekvalifikacija nezaposlenih lica u lokalnim zajednicama, a većina kompanija sa stranim kapitalom je značajna sredstva uložila u modernizaciju proizvodnje i poslovanja u cilju prilagođavanja zahtjevima inozemnog tržišta ili EU propisa i direktiva. Za strane investicije u proizvodnji karakteristično je da su u većini izvozno orjentirane. Prema podacima Global Location Trends izvještaja za 2019. godinu (IBM Global Business Services) po visini izvozno orijentiranih investicija, BiH se nalazi na trećem mjestu u svijetu, a povećanje izvoza u uslovima vanjskotrgovinskog deficita je svakako značajno za BiH ekonomiju“, naglašavaju su iz FIPA-e.

Prema dosadašnjim iskustvima, većina stranih kompanija u BiH posluje pozitivno, reinvestira i širi poslovanje, te postaju značajni partneri u lokalnim zajednicama u kojima posluju. Uz zapošljavanje, najčešće doprinose rastu izvoza, kao i unapređenju poslovanja domaćih malih i srednjih poduzeća.

„U okviru Programa postinvesticione podrške koji se radi na godišnjoj osnovi, na osnovu odgovora predstavnika kompanija sa stranim kapitalom, ocjena dobavljača, kooperanata i saradnika iz BiH je pozitivna. Međutim, treba imati u vidu da je uzorak ispitanika relativno mali“, rečeno je iz FIPA-e.

Naglašavaju da je i uz ove pozitivne ocjene, generalni i stalni imperativ za kompanije u BiH jeste povećanje konkurentnosti i praćenje najnovijih trendova u poslovanju.

 Bolji ambijent

Rast direktnih stranih investicija mnoge iznenađuje s obzirom na stanje poslovnog ambijenta u našoj zemlji, što sugerira da ipak dolazi do napretka u tom smislu.

  • „Za realizaciju novih stranih investicija svakako je značajno unapređenje uslova u poslovnim zonama širom BiH. Brojne lokalne zajednice su shvatile značaj i u prethodnim godinama investirale u unapređenje infrastrukture i uspostavljanje funkcionalnih poslovnih zona“, navode iz FIPA-e.
  • Iz Agencije su navedeni i pojedinačni primjeri unapređenja uslova za poslovanje.
  • „Zakonski rok za registraciju preduzeća u RS je smanjen na tri dana od prijema kompletne dokumentacije, što je sigurno doprinijelo i porastu registrovanih kompanija sa učešćem stranog kapitala u tom entitetu. U BiH ističemo uvođenje elektronskog KIF-a i KUF-a. Također, možemo istaći i pozitivan utjecaj i značaj dijaspore, te sve veći broj kompanija koje pokreću naši državljani koji žive u inozemstvu“, rečeno je iz FIPA-e.

Međutim, i pored unapređenja koja se provode na entitetskim i lokalnim nivoima vlasti, u izvještajima brojnim međunarodnih organizacija najčešće smo i dalje posljednji na rang listama po brojnim indikatorima od značaja za poslovno okruženje. Naša ekonomiju i dalje ocjenjuju kao nekonkurentnu, pa su potrebe efikasnije i sveobuhvatne reforme u cilju unapređenja poslovnog okruženja. Također, do sada smo uobičajeno isticali kvalificiranu i konkurentnu radnu snagu kao jednu od prednosti našeg investicijskog okruženja, a ta slika se mijenja sa odlaskom kvalificirane radne snage van BiH.

„Pozicija BiH na listama međunarodnih organizacija otežava privlačenje stranih investitora i predstavljanje BiH kao pozitivne destinacije za poslovanje i ulaganje. U posljednjim godinama, zbog odlaska obučene radne snage, strani investitori se sve češće suočavaju sa problemom nedostatka kvalificiranih radnika za pojedina zanimanja, što naravno utiče i na njihove planove za proširenje poslovanja“, istaknuto je iz FIPA-e.

Bez obzira na sve poteškoće brojne su i prednosti investicionog okruženja u BiH. Uz prirodne resurse i motiviranu radnu snagu, u FIPA naglašavaju da su operativni troškovi  niži u odnosu na većinu evropskih zemalja, a porez na dobit od 10 posto ili PDV od 17 posto su među najnižim i u odnosu na države regiona.

Privlačenje investicija

Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) valorizirala je i svoj pojedinačan učinak u kreiranju imidža, promociji investicija i podršci postojećim investitorima.

„Nerijetko naši napori i asistencije koje pružamo potencijalnim stranim investitorima rezultiraju otvaranjem privrednih društava u BiH, a prema odgovorima predstavnika kompanija sa stranim kapitalom, 79,3 posto je navelo da planira nove investicije. U okviru Programa podrške postojećim stranim investitorima (Aftercare), FIPA  je do sada aktivno učestvovala u više od 150 asistencija u rješavanju problema ili urgencija za ad hoc pitanja s ciljem pomoći stranim investitorima i predložila više od 200 reformskih mjera za poboljšanje uslova poslovanja. Privlačenje stranih investicija je kompleksan i dugotrajan proces i uz iskrenu opredijeljenost to je proces koji zahtjeva koordinaciju, angažman i saradnju svih nivoa vlasti u BiH.  FIPA je u 2019. godini učestvovala u više od 30 investicijskih događaja, učestvovali smo naNsvjetskom godišnjem investicionom mitingu – Annual Investment Meeting (AIM) u Dubaiju,  na kojemu je FIPA  proglašena najboljom agencijom za privlačenje stranih investicija za područje Centralne i Istočne Evrope, a kompanija Al Shiddi Trading je proglašen najboljim investitorom sa projektom Swissotel u Sarajevu“, kažu u FIPA.

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here