Bankari nezadovoljni kako je regulirana prodaja potraživanja

Zakon o bankama FBiH i Zakon o bankama RS onemogućuju prodaju potraživanja banaka licima koja nemaju dozvolu entitetskih agencija za bankarstvo, a bankari smatraju da im je zbog važeće regulative otežano rješavanje nekvalitetne aktive, te da ograničenje u pogledu potencijalnih kupaca potraživanja banaka treba biti preispitano.

391
Bankari

Piše: Maja Hadžić

Donošenjem novih Zakona o bankama FBiH i RS onemogućena je prodaja potraživanja banaka licima koja nemaju dozvolu entitetskih agencija za bankarstvo. Tako je postojećim zakonskim rješenjima došlo je do smanjenog izbora u pogledu kupca potraživanja, odnosno do ograničenja prodaje potraživanja, a bankari su nezadovoljni načinom na koji je definirana prodaja potraživanja.

Ograničenje i zaštita

Naime, Zakonom o bankama FBiH propisano je da banka može zaklјučiti ugovor o kupoprodaji plasmana sa društvom koje se bavi kupoprodajom plasmana nakon što je dobila saglasnost Agencije za bankarstvo da su ispunjeni opći uslovi kupoprodaje plasmana, kao i posebni uslovi za kupoprodaju materijalno značajnog iznosa plasmana, propisani ovim zakonom i propisima Agencije. Tako je definirano da banka plasmane po osnovu kredita i druge usluge odobrene korisniku finansijskih usluga može ustupiti isključivo drugim bankama ili finansijskim organizacijama koje imaju dozvolu Agencije za bankarstvo. Isto je predvidio i Zakon o bankama RS.

Iz navedenog proizilazi da kupac predmeta kupoprodaje potraživanja banke, može biti svako pravno lice koje se bavi kupoprodajom plasmana, a samo za plasmane odobrene korisnicima finansijskih usluga, kupac mora imati dozvolu za rad i biti pod nadzorom Agencije.

Takvo ograničenje prodaje plasmana odobrenih korisnicima finansijskih usluga (fizičkim licima) drugim subjektima bankarskog sistema (banke, mikrokreditne organizacije, lizing i faktoring društva) u skladu je sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

Uslovi koje treba ispunjavati kupac predmeta kupoprodaje definirani su Članom 4. Odluke o kupoprodaji plasmana banke.

S druge strane, shodno Zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga, banke u BiH nisu u mogućnosti vršiti prodaju potraživanja fizičkih lica, a izuzetak su potraživanja nastala iz kredita u iznosu manjem od 400 KM ili iznosu većem od 150.000 KM.

Addiko Bank u 2019. godini nije imala prodaje potraživanja, potvrdio je za Business Magazine Emir Jildizlar, menadžer korporativnih komunikacija u ovoj banci.

„Iako postoji evidentan potencijalni interes stranih pravnih subjekata, registrovanih i za poslove kupoprodaje plasmana, trenutno važeća regulativa, a primarno relevantne odluke nadležnih agencija za bankarstvo nisu dovoljno jasne, da bi se sa sigurnošću mogle razmatrati opcije koje uključuju strana pravna lica kao kupce potraživanja“, rekao je Jildizlar.

Naime, postojećim zakonskim rješenjima došlo je do smanjenog izbora u pogledu kupca potraživanja.

“Bankama su se obraćala specijalizirana društva za otkup potraživanja koja su imala namjeru otkupiti potraživanja fizičkih lica i u to u ne tako zanemarivom iznosu cijene prodaje, ali su zbog  postojeće regulative, banke bile prinuđene odbiti takve kupce”, kaže za Business Magazine Berislav Kutle, direktor Udruženja Banaka BiH, ističući da u Udruženju smatraju da ograničenje u pogledu potencijalnih kupaca treba biti preispitano s obzirom da je dužnik / fizičko lice već dovoljno zaštićen važećim zakonima.

Naime, Zakonom o obligacijama propisano je da dužnik/ fizičko lice mora biti obaviješten o prodaji potraživanja i da zadržava isti položaj koji je imao u ranijoj obligaciji (ne mijenja se).

Iz Agencije za bankarstvo FBiH pojašnjavaju kada je problematično da specijalizirana društva za otkup potraživanja otkupljuju potraživanja fizičkih lica od banaka.

„Kod otkupa potraživanja fizičkih lica od banaka vrlo je bitno da se, prije sklapanja ugovora o kupoprodaji plasmana koji se odnose na plasmane odobrene korisnicima finansijskih usluga iz propisa o zaštiti korisnika finansijskih usluga, osigura da ti korisnici finansijskih usluga ne dođu u nepovolјniji položaj na osnovi zaštite korisnika finansijskih usluga u odnosu na položaj koji su kao dužnici imali prema banci prodavaocu“, rečeno je iz Agencije za bankarstvo FBiH za Business Magazine.

Iz Agencije su indirektno pojasnili da kupac potraživanja od banke može negativno utjecati utjecati na reputaciju banke i na zaštitu korisnika finansijskih usluga.

„ Ako obavezu upravljanja i naplate prodatih plasmana preuzima kupac, banka prodavac ga je dužna ugovorno obavezati da te postupke provodi na način da se poštuje i štiti integritet i ugled svih dužnika čije su obaveze bile predmet kupoprodaje plasmana, te da se oni ne dovedu u nepovoljniji položaj u odnosu na onaj koji su kao dužnici imali prema banci prodavcu, uključujući obavezu i način dostavljanja te ažuriranja podataka za plasmane koji su predmet prodaje u Centralni registar kredita u skladu sa propisima CBBiH. Banka je, upravo prilikom donošenja odluke o prodaji plasmana, dužna da cijeni sve rizike i efekte prodaje koji mogu biti povezani sa reputacijom banke, kao i obavezom poštivanja odredbama propisa koji se odnose na zaštitu korisnika finansijskih usluga u skladu sa odredbama zakona i podzakonskih akata Agencije“, rečeno je za Business Magazine iz Agencije.

Višestruka korist

Procesu kupoprodaje plasmana banke se u pravilu pristupa nakon što su, u izvršnom postupku, iscrpljene sve mogućnosti naplate iz instrumenata kojima je plasman osiguran.    „Banka će svakako po svojoj standardnoj proceduri prethodno iscrpiti sve mogućnosti naplate potraživanja od klijenta redovnim putem, kontinuirano unaprjeđivati regulativu, svoja znanja o klijentima, makroekonomskim trendovima, čak i kada isto dobije status nekvalitetne aktive. Ipak zbog važeće regulative, rješavanje nekvalitetne aktive je otežano jer je banka ograničena da se nekvalitetne aktive rješava ekonomski prihvatljivom naplatom nakon iskazanih ispravki vrijednosti“, istaknuo je Kutle.

Bankari smatraju da im je zbog važeće regulative otežano da se rješavaju nekvalitetne aktive.

„Nemogućnost prodaje potraživanja banaka licima koja nemaju dozovolu agencija za bankarstvo značajno otežava ove procese u Banci. Banke su ovim zakonskim rješenjima ograničene na manji broj kupaca, te im je ograničena mogućnost da se nekvalitetne aktive rješavanju ekonomski prihvatljivom naplatom. Iskustva iz regiona su znatno drugačija“, istaknuo je Jildizlar, dodajući da treba omogućiti prodaju potraživanja fizičkih lica pod istim uvjetima kao za pravna lica, odnosno omogućiti i prodaju potraživanja fizičkih lica pravnim subjektima koji su registrirani za naplatu potraživanja, s obzirom da na tržištu BIH ne postoje banke ili financijske institucije koje se bave otkupom nekvaltetnih potraživanja.

„Svoje aktivnosti na smanjenju nekvalitetne aktive Banka bazira na odabiru adekvatnih strategija naplate koje stvaraju preduslove za rješavanje problema s kojima se klijent suočava. U skladu s navedenim, Banka u protekloj godini nije vršila prodaju potraživanja drugim bankama i finansijskim institucijama. Otežavajući faktor kada je riječ o efikasnom upravljanju nekvalitetnom aktivom su nemogućnost prodaje potraživanja u skladu sa zakonskim odredbama. Mali je broj institucija koje imaju neophodne dozvole za kupoprodaju potraživanja, usljed čega ni uslovi nisu atraktivni. Također, otežavajući faktor je i dugotrajnost izvršnih postupaka“, rečeno je za Business Magazine iz Raiffeisen Bank BiH.

Nastojanja svih razvijenih zemalja su da nekvalitetne kredite svedu na što manju mjeru.

„Problematični krediti opterećuju bilanse i narušavaju profitabilnost banaka, smanjujući im prihode, te predstavljaju otežavajući faktor za privredni rast i finansijsku stabilnost.

Osim toga, blokiraju i dio kapitala banaka, što smanjuje sposobnost banaka za odobravanje novih kredita i onemogućava dodatni kreditni rast. Portfolio nekvalitetnih kredita ima negativne efekte i na ekonomiju države“, rekao je Jildizlar.

Govoreći o otežavajućim okolnostima da se banke rješavaju nekvalitetne aktive, iz Agencije za bankarstvo FBiH pak ističu da je u interesu banke da provede sve aktivnosti u cilju procjene efekata i svih rizika određene kupoprodaje plasmana.

„Jedan od uslova koji moraju biti ispunjeni da banka prodavac može zaključiti ugovor o kupoprodaji plasmana je da cilj prodaje nije ostvarivanje prihoda koji inače ne bi bili ostvarivi za banku prodavca. Kupoprodaja plasmana je proces gdje se treba voditi računa da su ispunjeni svi opšti i posebni uslovi prodaje plasmana definisani Zakonom o bankama. Prije donošenja odluke o zaklјučivanju ugovora o kupoprodaji plasmana, banka prodavac dužna je osigurati da nezavisni procjenjivač izvrši procjenu vrijednosti potraživanja, kao i izvršiti procjenu vrijednosti efekata prodaje plasmana na finansijski rezultat banke, kontinuitet poslovanja, reputaciju, izloženost rizicima, solventnost, likvidnost, te na zaštitu korisnika finansijskih usluga, ako su predmet prodaje plasmani odobreni korisnicima finansijskih usluga. Ugovorom o kupoprodaji plasmana se prenosi plasman ili svi rizici i koristi s osnove plasmana s banke prodavca na kupca, koji će za posljedicu imati prestanak priznavanja plasmana u bilansu banke, u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, čime proces naplate od dužnika ne prestaje, nego aktivnosti upravljanja i naplate može preuzeti kupac ili nastaviti vršiti banka u ime i za račun kupca“, rečeno je iz Agencije za bankarstvo FBiH iz koje su dodali da je banka prodavac dužna prije donošenja odluke o zaključivanju ugovora o prodaji plasmana izvršiti procjenu kupca s aspekta njegove finansijske, kadrovske i tehničke sposobnosti za preuzimanje predmeta kupoprodaje.

Bankari ipak imaju prijedloge mogućeg rješenja prodaje potraživanja banaka koji bi proširio krug potencijalnih kupaca potraživanja.

„Prilagodba zakonskih odredbi koja bi omogućila da se veći broj  specijaliziranih društava bavi otkupom potraživanja bi stvorila uslove za efikasnije upravljanje nekvalitetnim kreditima. Poželjno bi bilo da se otkup potraživanja omogući ne samo bankama i finansijskim institucijama nego i drugim privrednim društvima iz zemlje i inostranstva ali uz odobrenje entitetskih agencija. Naime, strani investitori često žele uložiti kapital pri čemu kao najpovoljniju opciju vide upravo kupovinu potraživanja“, rečeno je iz Raiffeisen Bank BiH.

Rješenja koja predlažu bankari tiču se izmjena odredaba zakona koje bi dozvolile da se prodaja potraživanja može vršiti nakon saglasnosti Agencije bez ograničenja da kupac može biti isključivo druga banka ili finansijska institucija pod nazdorom Agencije.

„Ograničenja se mogu postaviti na način da Agencija može uskratiti saglasnost ukoliko procjeni da kupac može utjecati na reputaciju banke, negativno uticati na zaštitu korisnika finansijskih usluga i sl. Kod kupoprodaje plasmana fizičkih lica donijeti istu izmijenjenu regulativu koja bi se odnosila na kupoprodaju plasmana pravnih lica“, kaže Kutle.

Proširenjem potencijalnih kupaca potraživanja banaka, stvorena bi bila pretpostavka za efikasnije upravljanje nekvalitetnim kreditima što bi bankama omogućilo da imaju kvalitetniji kreditni portfelj, te da kreiraju bolje kreditne proizvode.

„Na ovaj način bi se kroz poboljšanje indikatora adekvatnosti kapitala, likvidnosti i profitabilnosti povećao potencijal za finansiranje privrede i stanovništva. Investitori bi bili aktivniji na tržištu što je preduslov privrednog potencijala. Također, broj predmeta na sudovima bi bio manji čime bi se stvorila pretpostavka za njihov efikasniji rad“, rečeno je iz Raiffeisen Bank BiH.

Korist od proširenja potencijalnih kupaca potraživanja banaka, bila bi višestruka.

„Širi se krug potencijalnih kupaca, smanjenje vođenja sudskih postupaka i rasterećenje sudova, češća mogućnost  zaključenja svih vrsta nagodbi između klijenta i kupca potraživanja (jer je skraćena i ubrzana procedura odobravanja ovakvih vrsta rješenja sporova), povoljnija varijanta za klijenta jer u praksi kupac potraživanja često oslobađa dužnika zakonskih zateznih kamata, obezbjeđenje likvidnosti banke i mogućnosti plasmana kreditnih sredstava u nove zdrave projekte i investicije, smanjenje broja tzv. otpisanih kredita, povećanje broja kupaca potraživanja na tržištu, sa kojima bi banka poslovala u skladu sa predloženim izmjenama Zakona o bankama“, zaključuje Kutle, a kako je navedeno i u nedavno predstavljenoj Bijeloj knjizi poslovnog bankarstva u BiH koja sumira sva otvorena pitanja o bankarstvu u našoj zemlji.

 

 

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here