Predstavnici bosanskohercegovačke poslovne zajednice govorili su o ostvarenim poslovnim rezultatima i izazovima s kojima su se susretali u protekloj godini koju su obilježile turbulencije na svjetskom tržištu, ali i neformiranje vlasti u BiH.
U kakvom su poslovnom ambijentu se poslovalo u BiH, saznajte kroz odgovore predstavnika bh. poslovne zajednice na pitanja:
Kako ocjenjujete poslovni ambijent u BiH tokom 2019. godine uopće?
– Po pitanju poslovnog ambijenta, 2019. je sigurno lošija od prethodne godine. Tokom 2019. godine se puno toga dešavalo u svijetu, počev od sankcija Iranu, Rusiji, Turskoj itd., ali i uvođenje carina na uvoz robe u SAD, prema različitim zemljama što je imalo za posljedicu recipročne mjere i totalni poremećaj na svjetskom tržištu. EU uvodi kvote na određene robe što opet pogađa našu industriju, posebno izvoznu, s tim da je naše tržište otvoreno te su i robe koje prodajemo isključivo ili uglavnom na domaćem tržištu došle pod udar nelojalne konkurencije. Uvođenje taksi od strane Kosova prema BiH, uzrokovalo je gotovo potpunu obustavu izvoza na Kosovo.
S kojim izazovima u poslovanju ste se susretali u prethodnoj godini?
– Pitanje ambijenta u političkim prepucavanjima i razračunavanjima je sporedna stvar o kojoj je razmišljao samo onaj koji mora (poslodavac) i mali dio administracije. Rast cijena energenata na svjetskom tržištu je pogodio i veliki broj bh. firmi, ali i odlazak kvalifikovane radne snage, o čemu pričaju mediji i sindikati stavljajući u fokus poslodavce kao krivce misleći da će pritiskom na njih i povećanjem plaća zaustaviti migracije. Vlast se ovim pitanjima mora pozabaviti, ali nakon višegodišnjeg iskustva ne očekujemo bitnije promjene. Treba povećati plaće, ali treba regulirati i naknade porodiljama na teret države, rasteretiti privredu, smanjiti poreze, ukinuti silne takse i parafiskalna opterećenja, jednostavno treba početi razmišljati o privredi kao nosiocu i okosnici razvoja. Tu je rekonstrukcija tunela Vranduk i haos koji je ona izazvala zbog loše pripreme, prekidi radova na izgradnji autoputa zbog nepovlačenja novca, raskorak poreznih sistema i pravila tržišta u RS i FBiH, gdje se ministri i predstavnici ministarstava isčuđavaju blokadama unutar BiH kao nominalno jedinstvenog tržišta.
Koji je to najprioritetniji ekonomski potez koji bi nova vlast trebala preduzeti s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta?
Kao glavni ekonomski potez nameće se potreba rasterećenja privrede, kao nužna i prioritetna mjera uz stabilizaciju tržišta radne snage, te otklanjanje unutrašnjih tržišnih barijera. Uvažavanje mišljenja poslodavaca i zaustavljanje harange na iste. Ako neko ne poštuje zakon, za njega imaju propisane mjere, a ne generalizovati poslovna pitanja u svrhu kratkoročnih političkih potreba. Smanjenje administracije i uvođenje mjerila rada te plaća prema radu u smislu poboljšanja efikasnosti. Smanjenje korupcije na svim nivoima kroz jačanje pravosudnih institucija. Smatram da je tužilaštvo to koje sa bezbjednosnim strukturama preko sudstva štiti državu te da ga svi kao elemenat ne stavljaju u fokus.Zbog nedjelovanja u svim oblastima dugi niz godina i broj prioriteta se povećava, te dolazi do tačke usijanja, što prijeti da pređe u haos i anarhiju.
