Evropa postepeno zaobilazi američke sankcije Iranu

Evropa je pronašla način u vidu Instrumenta u podršci trgovinske razmjene INSTEX da zaobiđe sankcije koje je Amerika nametnula Iranu. Ovim mehanizmom je omogućen nastavak trgovine EU s Iranom kroz ugovore u kojima se ne koristi dolar, međutim, on još uvijek nije moćan da spasi iransku ekonomiju od žestokih američkih sankcija.

83
Sankcije

U junu ove godine u Beču, predstavnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke na zajedničkom zasijedanju međunarodne komisije za dalje provođenje sporazuma o iranskom nuklearnom programu (The Joint Comprehensive Plan of Action- JCPOA), saopćili su o uspostavljanju i aktiviranju Instrumenta u podršci trgovinske razmjene (Instrument in Support of Trade Exchanges- INSTEX), kako bi koordinirale troškovima uvoza i izvoza i olakšale evropskim kompanijama da posluju sa Iranom uprkos američkim pritiscima da to ne čine.

Naime, nakon što su Sjedinjene Države su se iz JCPOA, poznatijeg kao Sporazum o nuklearnoj energiji s Iranom jednostrano povukle maju 2018. godine i uvele nove oštre sankcije protiv Teherana, prije svega iranskom sektoru za izvoz nafte i finansijskom sektoru zemlje, druge zemlje , uključujući zemlje članice EU-a, odbile su slijediti primjer SAD-a, tvrdeći da Iran ispunjava uslove sporazuma i da je odluka o ponovnom uvođenju sankcija bila neopravdana. Aktiviranjem INSTEX-a, evropskim kompanijama je bez kršenja američkih sankcija omogućen nastavak trgovine s Iranom kroz ugovore u kojima se ne koristi dolar, već euro. Zemlje EU zauzvrat traže od Irana da se i dalje pridržava odredbi nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, kojim se iranski nuklearni program striktno ograničava na korištenje u civilne svrhe, te nije dopušteno obogaćivanje urana.

Sada je INSTEX-u pristupilo još šest članica EU (Belgija, Danska, Finska, Holandija, Norveška i Švedska).

Međutim, INSTEX je u Iranu dočekan prilično hladnopokriva trgovinsku razmjenu hrane i medicinskih potrepština u određenoj protuvrijednosti, koje ionako nisu meta američkih sankcija, prenosi Associated Press.

Američke sankcije

Evropa želi održati u životu Sporazum o nuklearnoj energiji s Iranom koji su 2015. godine potpisale SAD, Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, Njemačka i Iran, kojim je dogovoreno da Teheran obustavi nuklearni program u zamjenu za popuštanje međunarodnih sankcija. Ukidanje međunarodnih sankcija u Iranu tada je potaknulo brzi rast zemlje, sa stopom rasta ekonomije od 12 posto u 2016. godini, piše Reuters.

Sporazum je imao za cilj osigurati da Iran ne može razviti nuklearno oružje, odnosno učinio je da Teheran smanji broj centrifuga, mašina koje obogaćuju uran, ali i zaliha obogaćenog urana. Sporazum je također nametnuo stroga ograničenja na stepen na koji Iran dovodi zasićenje urana, što je ustvari mnogo manji stepen od onoga koji je potreban da bi se napravila atomska bomba. Iranu su postavljena ograničenja od 300 kilograma zaliha i procenta od 3,67 obogaćenja uranijuma.

“Prelazak dozvoljene granice zalihe od 300 kilograma i obogaćenje iznad 3,67 posto čistoće uranijuma, smanjilo bi vrijeme potrebno Iranu da proizvede materijal dovoljan za bombu,” rekao je Al Jazeeri Matthew Bunn iz Belter centra za nauku i međunarodne odnose Harvard univerziteta.

Daryl Kimball, izvršni direktor nestranačkog udruženja za kontrolu oružja iz Washingtona, istaknuo je za engleski servis Radio Free Europe/Radio Liberty da je prije potpisivanja ovog sporazuma, Iran imao zalihe od 11.500 kilograma nisko obogaćenog uranijuma.

Međutim, ocjenivši da Iran krši duh sporazuma te da nastavlja ciljati ka nuklearnom oružju, američki predsjednik Donald Trump, povukao je 2018. godine Sjedinjene Države iz Sporazuma. Uslijedio je novi veliki udarac ekonomiji Irana, nakon što su ponovne američke sankcije protiv ove zemlje koje je predsjednik Trump nazvao “najsnažnijim ikad” naciljale  energetski, transportni, brodogradilišni i finansijski sektor Teherana.

Iran trenutno ima četvrte najveće svjetske dokazane zalihe sirove nafte, a isporuka iranske nafte već je postupno je padala s 2,5 miliona barela po danu od aprila 2018. godine, mjesec dana prije Trumpovog povlačenja iz nukleranog sporazuma i nametanja sankcija, piše Reuters.

Za Teheran su posebno bolne finansijske sankcije, koje zemlju odvajaju od međunarodnog platnog prometa, ali i pokušaj SAD da izvoz iranske nafte svede na nulu, piše The New York Times. Sankcijama je obuhvaćeno 50 iranskih banaka i njihovih podružnica, više od 200 osoba kao i brodovi iz pomorskog transportnog sektora, kažnjena je i nacionalna avio kompanija Iran Air kao i više od 65 njihovih aviona, piše The New York Times, ističući da ova situacija dodatno pogoršava zemlju ekonomski oslabljenu nakon ranijeg kruga sankcija.

Sredstvo kojim se služe Amerikanci je primjena oštrih sekundarnih sankcija i pritiska na svaku zemlju i kompaniju koja želi očuvati privredne veze i kanale sa Iranom. Tako je i 2015. godine najveća njemačka banka Deutsche Bank bila prinuđena 258 miliona dolara zbog kršenja sankcija koje je Amerika svojevremeno nametnula Iranu, Libiji i Siriji.

Došlo je i do egzodusa međunarodnih kompanija u Iranu a za sve veći broj evropskih privrednih konsultanata ugovori sa Iranom su gotovi. U Iranu više ne posluju proizvođači automobila poput njemačkog Daimlera i francuskog Peugeota, ali ni francuska naftna kompanija Total. Sve to je povećalo stopu nezaposlenosti u zemlji koja trenutno iznosi blizu 12 posto, podaci su Statista.

Činjenica je da ekonomija Irana posrće dok je vrijednost državne valuta rial značajno pala za oko 60 posto u posljednjih godinu dana. Inflacija iznosi 37 posto, a troškovi hrane i lijekova porasli su za 40 do 60 posto, što je uzrokovalo i proteste u nekim gradovima Irana, prenose agencije.

Iranski predsjednik Hasan Rohani ovaj čin je svojevremeno nazvao “ratnom situacijom” ali je obećao da će “ponosno zaobići” američke sankcije i prodavati naftu, prenio je Reuters.

“Mi smo prodavali našu naftu i nastavićemo da je prodajemo pod bilo kakvim okolnostima. Imamo tu moć. Kažu da je Iran zaobilazio sankcije. Da i mi sa punim ponosom najavljujemo da ćemo zaobići vaše nelegalne i surove sankcije, zato što su vaše sankcije tiranske i suprotne sa međunarodnim pravilima”, poručio je u obraćanju Rohani.

Klasični proizvodi

U naporu da makar djelimično spase iransku ekonomiju od žestokih američkih sankcija i da održe u životu nuklearni sporazum, evropske zemlje se ove godine aktivirale INSTEX.

Međutim, Bloomberg je objavio da je američka vlada zaprijetila sankcijama protiv INSTEX-a, kao i osoba koje su učestvovale u njegovoj izradi. Američko Ministarstvo finansija je o tome pismeno izvijestilo čelnika INSTEX mehanizma Pera Fischera, bivšeg top menadžeta njemačke banke Commerzbank, piše njemački Spiegel.

Dok je INSTEX dostupan svim članicama EU, a u perispektivi će biti dostupan i trećim zemljama koje nisu u sastavu EU, Kina i Rusija, kao potpisnice nuklearnog sporazuma, ionako ne namjeravaju odustati od ekonomske saradnje s Iranom.

Reuters je u junu ove godine objavio da Iran prodaje svoju naftu po cijenama nižim od tržišnih u zemlje poput Indije, Kine i Brazila. Prije toga je i The Financial Times pisao kako Iran izvozi naftu u Kinu, u gotovo cjelokupnim količinama kao i prije sankcija.

Međutim, američki predstavnik za Iran Brian Hook izjavio je da će Washington primijeniti sankcije prema bilo kojoj zemlji koja uvozi iransku naftu, javlja Reuters.

Prema Hookovim riječima, SAD također razmatra i informacije o isporukama iranske nafte u Kinu, prenosi Reuters.

„Mi ćemo uvoditi sankcije za bilo kakvu nezakonitu kupovinu iranske nafte“, kazao je američki državni službenik, pri čemu ono „nezakonito“ treba promatrati u kontekstu američkih jednostranih sankcija protiv iranskog energetskog sektora i inozemnih kompanija koje s njim sarađuju.

Kina, Rusija i Iran upozorile su kako u nomenklaturu proizvoda za trgovanje EU s Iranom, obvezno mora biti unešena i nafta, a ne samo „klasični“ ili proizvodi humanitarnoga karaktera koji se ionako ne nalaze pod udarom američkih sankcija. U protivnom, sam INSTEX za Iran sada nema značajnu važnost, što je Teheran jasno i naglasio, napominjući da je prioritet Irana slobodan izvoz nafte.

Do sada je samo nekoliko miliona eura injektirano u INSTEX shemu, prenose agencije.

„Za sada, to nije čak ni mehanizam značajan za humanitarnu trgovinu između Irana i Evrope“, rekao je za Deutsche Welle Ali Vaez, direktor iranskog projekta Međunarodne krizne grupe, dodajući da će INSTEX trebati obezbijediti bilateralnu trgovinu u vrijednosti nekoliko milijardi eura kako bi natjerao Teheran da se vrati uslovima nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

„Ništa ne bi poduprlo INSTEX poput prihoda od nafte“, dodao je Vaez.

Upitno je koliko će u narednom periodu velike kompanije biti spremne ugroziti svoje poslove sa SAD-om zbog trgovanja s Iranom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here