Nakon inicijative Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo za smanjenje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, zaključkom Vlade KS pokrenuta je aktivnost za izmjene Zakona o šumama u KS. Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama u KS koji je dobio podršku svih socijalnih partnera na Ekonomsko-socijalom vijeću KS i koji će biti upućen u skupštinsku proceduru, predviđeno je ukidanje naknada za općekorisne funkcije šuma koje su plaćali privredni subjekti u KS od 2020. godine, od kada će se upravljanje šumama finansirati iz Budžeta Kantona Sarajevo.
Višeetapni namet
Neke od općekorisnih funkcija šuma su zaštita tla od erozije, uravnoteženje vodenih režima te sprečavanje bujica, pročišćavanje voda kroz šumsko zemljište te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitke vode, utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, pročišćavanje zraka, zaštita i unapređenje čovjekova okoliša, te stvaranje povoljnih uslova za ljudsko zdravlje.
Iz pregleda kantonalnih zakona o šumama, jasno je da su osnovice za općekorisne funkcije šuma različite po kantonima, pa su tako i privredni subjekti koji imaju obavezu plaćanja ove naknade u neravnopravnom položaju. Uz to, naknada za općekorisne funkcije šuma očiti je višeetapni namet jer svi učesnici u reprodukcijskoj cjelini imaju obavezu plaćanja ove naknade, pa tako recimo obavezu plaćanja naknade imaju javna šumska preduzeća koja sijeku i prodaju oblovinu pilanama koje prerađuje oblovinu. Obveznici plaćanja naknade za općekorisne funkcije je dalje i pilana koja prerađevine prodaje sušnici. Obveznik plaćanja ove naknade je također i sušnica, kao i fabrika namještaja kojoj sušnica prodaje prerađevine, ali i salon namještaja koji prodaje namještaj krajnjem kupcu.
Konkretno, Zakonom o šumama Kantona Sarajevo, koji je trenutno na snazi propisana je naknada za općekorisne funkcije šuma čiji su obaveznici sva pravna lica registrovana za obavljanje djelatnosti na području Kantona Sarajevo, kao i dijelovi pravnih lica čije je sjedište van Kantona, a obavljaju djelatnost na području Kantona Sarajevo. Naknada u sarajevskom kantonu plaća se 0,07 posto od ukupno ostvarenog prihoda tromjesečno i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju prema mjestu ostvarenog prihoda.
Među razlozima za izmjene Zakona o šumama u KS prvenstveno je to što je način na koji je utvrđena osnovica za plaćanje ove naknade neustavan. Naime, propis Zakona o šumama KS da je osnovica za plaćanje općekorisne funkcije šuma ukupno ostvaren prihod, u suprotnosti je sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda i sa presudama Ustavnog suda FBiH.
U razgovoru za Business Magazine, ekonomista-analitičar u Udruženju poslodavaca FBiH Husein Al-Baldawi podsjetio je na presudu Ustavnog suda FBiH od 9. novembra 2005. godine u kojoj je konstatovano da „Polazeći od citiranih odredaba Ustava FBiH i Amandmana na Ustav FBiH, Ustavni sud Federacije je utvrdio da Općinsko vijeće Livno nije moglo propisati plaćanje posebnih taksi za finansiranje djelatnosti sporta i fizičke kulture kako je to propisano u navedenoj Odluci, pogotovo što Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i finansiranju FBiH, nije utvrđeno pravo Federacije, kantona i općine na javne prihode (poreze ili takse) iz ukupnog prihoda pravne osobe “.
„S obzirom da Zakon o šumama KS propisuje da je osnovica za plaćanje općekorisne funkcije šuma ukupno ostvaren prihod, očigledno je, da su te odredbe u suprotnosti ne samo sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda, nego i sa presudom Ustavnog suda FBiH“, rekao je Al-Baldawi.
Još jedan od razloga za izmjene Zakona je taj što nije ekonomski opravdano da naknadu plaća onaj koji nema korist od šuma kao dobra od općeg interesa.
“Naknada je vrsta davanja za određenu korist, te se postavlja pitanje kakvu korist imaju samo poslodavci od općekorisne funkcije šuma u odnosu na ostale građane. Općekorisne funkcije šuma su korisne blagodati za čovjeka i njegovu okolinu, te bi shodno tome naknadu trebali plaćati svi građani, a ne samo pravna lica. Građani bi trebali plaćati naknadu za općekorisne funkcije šuma, a privrednici plaćaju druge vrste naknada, poput eksplotacionih, tj. naknade za korist koju ostvaruju ekonomskom ekploatacijom šuma i naknade za zaštitu okoliša u slučaju zagađenja koje potiče od tehnoloških procesa, industrijskih pogona, uređaja i objekata”, rekao je Al-Baldawi.
Također, obaveza plaćanja ove naknade pravnim licima, predstavlja samo još jedan u nizu parafiskalni namet, koji otežava i opterećuje poslovanje u KS. Izmjenom o Zakona zakona šumama KS bit će ispunjena obaveza smanjenja parafiskalnih nameta, s ciljem rasterećenja poslovnog ambijenta.
„Izmjenom Zakona ispunit će se obaveza smanjenja parafiskalnih nameta, s ciljem rasterećenja poslovnog ambijenta, a koja je definirana u tački 9. Reformske agende za period 2015-2018. Također, ispunit će se obaveza iz tačke 11. Pisma namjere MMF-u u kojem su se vlade entiteta i Vijeće ministara obavezali razraditi planove za smanjenje parafiskalnih nameta i rasterećenja privrede. Ujedno, prijedlog je u saglasnosti sa reformskim opredjeljenjem Vlade KS i stranaka koje je sačinjavaju“, dodao je Al-Baldawi.
Nenarušeno prikupljanje
S obzirom na značaj i neophodnost ulaganja u šume KS, jer one predstavljaju jedno od najvećih i najvažnijih prirodnih bogatstava, važno je primijetiti da cilj izmjene Zakona o šumama KS nije potpuno ukidanje naknade za općekorisne funkcije šuma, već samo promjena obveznika plaćanja ove naknade.
„Izmjenom Zakona ukida se samo naknada za općekorisne funkcije šuma koje su plaćali privredni subjekti, a ostaju na snazi ostale naknade za šume i uvodi se obavezno finansiranje od strane budžeta KS kako bi se nadležnost Uprave za šumarstvo nastavila nesmetano obavljati. U Nacrtu Budžeta KS za 2020. godinu ova sredstva iz Budžeta su već predviđena“, rekao je za Business Magazine Amel Kovačević, ministar finansija KS.
Prema podacima iz Ministarstva privrede KS, po osnovu naknade za općekorisne funkcije šuma prikupljeno je 5.343.069,07 KM u 2016. godini, 5.517.579,20 KM u 2017. godini, a u prošloj godini prikupljeno je 6.274.872,82 KM.
„U 2018. godini je po osnovu naknade za općekorisne funkcije šuma koja je utvrđena po kantonalnim propisima ostvareno tekućeg priliva u iznosu od 5.518.959,28 KM. Ostala sredstva koja su planirana na Upravi za šumarstvo odnose se na ostale naknade ili nepotrošena namjenska sredstva od ovih naknada iz ranijih godina koja se prenose iz godine u godinu“, precizirao je ministar Kovačević.
Dobro osmišljena strategija razvoja i iskorištavanja velikog prirodnog bogatstva šuma može biti pokretač ukupnog ekonomskog razvoja BiH, a cilj je da ne bude narušeno prikupljanje prihoda po osnovu ove naknade.
„Ukoliko se Zakon izmijeni na način kako je predloženo, prihod po osnovu naknade za općekorisne funkcije šuma na godišnjem nivou iznosio bi oko 5.594.799 KM, što znači da se neće narušiti prikupljanje prihoda po osnovu ove naknade“, rekao je Al-Baldawi.
Praveći procjenu koristi ukoliko se promijene obaveznici plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma, ministar Kovačević naglasio je da će Uprava za šumarstvo konkretno u 2020.godini, nakon što bude ukinuta naknada za opće korisne funkcije šuma koju plaćaju privredni subjekti u KS, u konačnici imati više sredstava na raspolaganju od prvobitno planiranih.
„U Nacrtu Budžeta KS za 2020 .godinu, na budžetskom korisniku Uprava za šumarstvo planiran je iznos od 3.400.000 KM od čega 3.000.000 KM predstavljaju budžetska sredstva a 400.000 KM ostale naknade iz oblasti šumarstva- namjenski prihod. Očekujemo da će Uprava za šumarstvo na kraju 2019.godine imati ostvarenih sredstava koja neće realizovati u 2019.godini i ta sredstva će izradom završnog računa za 2019. u toku 2020.godine (u trećem mjesecu 2020.godine) biti dodata na planirana sredstva od 3.400.000 KM, tako da će Uprava za šumarstvo u 2020.godini imati više sredstava na raspolaganju od prvobitno planiranih“, zaključio je Kovačević.
Ostaje da se vidi da li će se i u ostalim kantonima povesti za primjerom Kantona Sarajevo po pitanju ukidanju naknade za općekorisne funkcije šume za privrednike.
