U iščekivanju decenijama najavljivanog reformskog zamaha, Bosna i Hercegovina ekonomski sve dublje tone, što, između ostalog, potvrđuje i posljednji Izvještaj o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), u kojem je BiH rangirana na 92. mjesto među 141 analiziranom zemljom, za jednu poziciju niže nego lani. Sa ukupnom ocjenom od 54,7 od mogućih 100 bodova (za 0,5 indeksnih poena bolje nego 2018.), BiH je i dalje ubjedljivo najmanje konkurentna zemlja u Evropi, a začelje čvrsto drži i na regionalnom nivou.
Od evropskihzemlja, kao i na prošlogodišnjoj WEF listi, najbliža nam je 86. Moldavija, koja je, međutim, u međuvremenu napredovala za dva mjesta, popravivši svoju ukupnu ocjenu sa 55,5 na 56,7 bodova. Na Balkanu, pak, po lošoj konkurentnosti najbliža nam je Sjeverna Makedonija na 82. mjestu, koja je također napredovala za dvije stepenice, uz poboljšanje svog indeksa konkurentnosti sa 56,6 na 57,3.
LOŠE INSTITUCIJE
BiH je i ove godine najlošije rangirana u kategoriji Inovacijske sposobnosti, gdje je od WEF analitičara dobila skromna 28,4 boda, za 0,2 više nego prošle godine, koja su joj bila dovoljna samo da dodatno pokvari plasman i padne sa 114. na 117. mjesto. U toj kategoriji, situacija je i dalje naročito loša kada je riječ o kvalitetu istraživačih institucija, koji je ocijenjen sa mizerniH 1,1 (što je ipak bolje od lanjskih 0,8).
Ništa bolji nismo ni kada je riječ o Dinamici poslovanja, drugoj kategoriji svrstanoj u kriterij Inovacijski ekosistem, gdje smo također rangirani kao 117. u svijetu, no uz mnogo podnošljiviju ocjenu (51,1), ali i osjetno pokvaren plasman u odnosu na lanjski (za 11 mjesta). Vrijeme potrebno za pokretanje biznisa najslabija je podkategorija u tom lancu loših karika, sa ocjenom 19,1 i plasmanom na peto mjesto, ali posmatrano od kraja tabele.
Za nijansu bolje smo prošli u kategoriji Institucije, gdje smo potonuli sa 45,6 na 44,4 boda i sa 111. na 114. mjesto, uz zaključak da su po prilagodljivost vlade (ocjena 18,9) od BiH gore samo tri države na planeti, a po učinku javnog sektora “čak“ četiri.
Ispod stotog mjesta (108.) BiH je rangirana i kada je riječ o tržištu proizvoda (49,6 bodova), gdje smo skliznuli za dvije stepenice i dva boda u poređenju s prošlogodišnjom WEF listom. U toj kategoriji najbolje stojimo u podkriteriju Rasprostranjenost necarinskih barijera (41. mjesto), a najlošije u podkategoriji Konkurencija u mrežnim uslugama (129.).
Tek za nijansu bolje je ranigrano bh. tržište rada (107. mjesto), koje je ocijenjeno sa 53,3 boda, pri čemu je stanje ocijenjeno najboljim u kontekstu niskih troškova za otpremnine (89,2 boda, 24. mjesto), a najgorim po pitanju prakse zapošljavanja i otpuštanja (31,1 bod, 130. mjesto).
U trećoj tržišnoj kategoriji – Veličina tržišta, plasirani smo na 101. mjesto, sa indeksom 42,3. U ne baš bogatom pojašnjenju tog kriterija, navodi se da je ukupna ocjena kreirana na osnovu brutodruštvenog proizvoda (BDP) od 42 milijarde dolara (101. mjesto) i vrijednosti uvoza od 63,4 posto BDP-a (32. mjesto).
Infrastruktura naše zemlje zaslužila je ocjenu 63,0 (za 2,3 boda bolje nego lani) koja je bila dovoljna tek za pomak sa 89. na 84. mjesto. Bh. ocjene u toj kategoriji kreću se od 17,9 za efikasnost usluga pomorskih luka (133. mjesto), do maksimalnih 100 za stopu elektirificiranosti.
SKRAĆEN ŽIVOT
U kategoriji Vještine, pak, BiH je popravila ocjenu sa 57,5 na 60,0 i pomjerila se sa 87. na 82. mjesto WEF liste – prema tom kriteriju, kao i lani, najbolje stojimo u potkategoriji Odnos učenika prema nastavniku u osnovnom obrazovanju (60 mjesto, 82,0 bodova), a najgore kada je riječ o vještinama diplomanata (135 mjesto, 35,0 bodova).
Za dvije stepenice više, BiH je plasirana u kategorijama Usvajanje informaciono-komunikacionih tehnologija (51,6 bodova) i Finansijski sistem (57,9 bodova). U smislu IKT razvijenosti, najbolji indeks imamo u potkategoriji Pretplatnici mobilne telefonije (86,8), a najbolji plasman u segmentu fiksne širokopojasne internet pretplate (50. mjesto). Finansijski sistem BiH najbolje je ocijenjen u potkategoriji Kreditni jaz, u kojoj smo dobili maksimalnih 100 poena, dok je na ukupni utisak najnegativnije uticala dostupnost rizičnog kapitala, po kojoj smo sa 22,3 boda, plasirani na 117. mjesto.
U kategoriji Zdravlje, koje je na prošlogodišnjoj listi, sa indeksom 85,0 i 52. pozicijom u svijetu, bilo glavni adut bh. konkurentnosti, izgubili smo 4,7 indeksnih poena i sunovratili se za 21 mjesto, uskljed skraćivanja očekivanog trajanja zdravog životnog vijeka sa 67,3 na 65,7 godina, tako da smo sada najkonkurentniji prema makroekonomskoj stabilnosti zemlje. U toj kategoriji , indeks BiH iznosi 75,0 (napredak za 0,6 indeksnih poena), koji nam je donio skok sa 73. na 64. mjesto tabele svjetske konkurentnosti, usljed niske stope inflacije od 1,3 posto (maksimalnih 100 bodova) i relativno dobroj dinamici duga (50,0 bodova, 64. mjesto).
