Banke u FBiH pojačale kontrolu sumnjivih transakcija

Za razliku od RS, gdje je u prvom polugodištu 2019. prijavljeno 67 posto manje transakcija sumnjivih na pranje novca nego u istom lanjskom periodu, u FBiH je broj prijavljenih sumnjivih transakcija povećan za 89,3 posto, što iz entitetske Agencije za bankarstvo tumače kao signal da su “banke unaprijedile kontrole i da posvećuju veću pažnju praćenju transakcija i aktivnosti klijenata“.

159
Banke

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u 2018. godini nadležnim tužilaštvima podnijela je ukupno 17 izvještaja o postojanju osnova sumnje o počinjenim krivičnim djelima pranja novca i njihovim izvršiocima. Sličan trend nastavljen je i u ovoj godini, u čijih je prvih šest mjeseci, kako je za Business Magazine precizirao portparol Agencije Luka Miladinović, nadležnim tužilaštvima podneseno ukupno osam takvih izvještaja.

Unaprijeđen sistem

S druge strane, u prvom polugodištu 2019. bosanskohercegovački bankari su Finansijsko-obavještajni odjel (FOO) SIPA-e izvijestili o 59 transakcija sumnjivih na pranje novca, ukupno vrijednih oko 6,4 miliona KM, od kojih se 53, vrijedne nešto više od četiri miliona KM, odnose na banke sa sjedištem u Federaciji BiH, a šest, zbirno vrijednih 2,37 miliona KM, na banke iz Republike Srpske.

BankeZa razliku od RS, gdje je u prvom polugodištu 2019. prijavljeno 67 posto manje transakcija sumnjivih na pranje novca nego u istom lanjskom periodu, što, kako se konstatira u posljednjem izvještaju entitetske Agencije za bankarstvo, “upućuje na to da bi banke u narednom periodu trebale dodatno unaprijediti indikatore i metode za prepoznavanje sumnjivih transakcija i sumnjivih aktivnosti klijenata“, u FBiH je broj prijavljenih sumnjivih transakcija povećan za 89,3 posto, što, prema polugodišnjem izvještaju federalne Agencije za bankarstvo, “upućuje na zaključak da su banke unaprijedile kontrole te da posvećuju veću pažnju praćenju transakcija i aktivnosti klijenata“.

“S ciljem zaštite od zloupotrebe u svrhu pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, banke su dužne da provode stalno praćenje računa i transakcija klijenata, proporcionalno dodijeljenoj razini rizika klijenata.

U proteklom periodu, banke koje posluju u FBiH pojačale su obim praćenja transakcija svojih klijenata, zbog implementiranja novih softverskih rješenja koja signaliziraju neuobičajene transakcije koje odstupaju od redovnih, zbog obaveze provođenja pojačanog praćenja računa i transakcija klijenata visokog nivoa rizika, kao i zbog provođenja mjera naloženih od strane Agencije“, za Business Magazine napominju iz Agencije za bankarstvo FBiH, odgovarajući na pitanje o konkretnim oblicima navedenih unapređenja sistema kontrole u odnosu na raniji period.

U kontekstu na prvi pogled nelogičnog podatka da je u posmatranom periodu u FBiH prijavljeno više sumnjivih klijenata (65) nego transakcija (53), iz Agencije ukratko pojašnjavaju i kriterije na osnovu kojih banke ocjenjuju određene transakcije i klijente sumnjivim na pranje novca i finansiranje terorizma.

Propisani kriteriji

“Na osnovu odredaba člana 47. Zakona  o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, a s ciljem lakšeg prepoznavanja sumnjivih transakcija i aktivnosti klijenata, banke su dužne da izrade listu pokazatelja za identifikaciju sumnjivih transakcija i klijenata te da je koriste u svakodnevnom radu u postupku praćenja računa i transakcija. S ciljem izrade adekvatne liste pokazatelja, Poglavljem III Pravilnika o provođenju Zakona date su smjernice za izradu pokazatelja za prepoznavanje sumnjivih transakcija. Također, i u prilogu Odluke o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, navedeni su pokazatelji sumnjivih transakcija koje banke uzimaju u obzir prilikom kreiranja svoje liste pokazatelja sumnjivih transakcija.

S ciljem sprečavanja finansiranja terorističkih aktivnosti, banke u FBiH uspostavile su sisteme za praćenje računa i transakcija klijenata. Banke provjeravaju da li su njihovi klijenti lica koja su nalogodavci ili nalogoprimci u transakcijama koje se izvode bez uspostave posebnog poslovnog odnosa (otvaranja računa), lica koja se nalaze na listama osumnjičenih za finansiranje terorističkih aktivnosti (zbog sumnje da finansiraju terorizam ili da su povezana sa takvim licima) koje kreiraju relevantne institucije (međunarodne – Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i odgovarajuća tijela Vijeća Evrope,  ili domaće – Ministarstvo sigurnosti BiH i FOO). U slučajevima kada lica sa sankcijskih lista pokušaju uspostaviti poslovni odnos sa bankom ili kada su postojeći klijenti banke, ona je dužna o tome izvijestiti FOO i izvršiti privremeno zamrzavanje sredstava tih lica“, naglašavaju iz Agencije, indirektno otklanjajući i sve nedoumice u vezi sa činjenicom da  ni prošle ni ove godine u BiH nije prijavljena nijedna transakcija sumnjiva na finansiranje terorističkih aktivnosti.

 

 

 

PREKOŽeljko Škrba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here