Američka vlada dobila je zeleno svjetlo od Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da uvede carine kao odgovor na subvencije koje EU daje evropskom proizvođaču aviona Airbus. Carine u vrijednosti 7,5 milijardi dolara (6,9 milijardi eura) predstavljaju novu trgovinsku ofanzivu američkog predsjednika Donalda Trumpa uprkos evropskim prijetnjama da će uvesti kontramjere. Carine koje su stupile na snagu u iznosu od 10 odsto na Airbus avione i 25 odsto na čitav niz drugih proizvoda iz EU, pored ostalog na francusko vino, škotski i irski viski i sir sa svih krajeva evropskog kontinenta, mogle bi zapaliti transatlanski trgovinski rat, ukazuje Reuters.
Obračun rivala
Pozadina najnovijeg carinskog rata je višegodišnja borba između aviokompanija Boeinga (SAD) i Airbusa (EU), koji dominiraju na svjetskom tržištu u sektoru velikih aviona. Ko je u prednosti mijenja se iz godine u godinu, a njihova kokurentska borba vodi se na sudu već 15 godina. SAD i EU godinama su međusobno prebacivale da nedopustivim subvencijama pomažu “svog” proizvođača aviona. Najveći svjetski proizvođači aviona ratovali su pred WTO, a sporovi od 2004. godine testirali su utjecaj WTO kao „svjetskog trgovinskog policajca“, naglašava Reuters.
Na Arbitražnom sudu WTO tužbe dvije strana prošle su kroz sve instance. U maju 2018. godine WTO definitivno je odlučila o tužbi SAD protiv Evropljana. Naime, EU je ignorirala zahtjeve za obustavom subvencija Airbusu kojem je osigurala više od 22 milijarde dolara nezakonite pomoći, navedeno je u konačnoj presudi WTO. U presudi je navedeno da EU nije uklonio finansijsku podršku za najveći avion na svijetu Airbus A380 i najnoviji evropski avion za duge letove A350, što je nanijelo štetu Boeingu i radnicima u američkom zračnom sektoru.
U martu 2019. godine WTO je odlučila i o tužbi EU protiv SAD, kad je žalbeno tijelo WTO objavilo presudu u okviru koje je utvrđeno subvencioniranje Boeinga od strane država Washington i Južna Karolina. Presuda je glasila da američka vlada subvencionira proizvodnju civilnih aviona Boeing koristeći se poreznim olakšicama i time narušava konkurentnost drugih proizvođača zrakoplova.
U oba slučaja presuda je bila jasna – i Airbus i Boeing su tokom godina primili milijarde dolara ilegalnih subvencija. To, prema pravilima organizacije za globalnu trgovinu WTO, daje pravo drugoj strani da uvede kaznene mjere, piše Reuters.
SAD su već u trgovinskom ratu s Kinom, što predstavlja veliki rizik po stabilnost globalne ekonomije, a američke carine na proizvode iz EU stupile su na snagu samo nekoliko dana nakon zakazanog povećanja tarifa na kinesku robu u vrijednosti od 250 milijardi dolara. Iako Vašington i Peking pokušavaju ublažiti svoj gorki 15-mjesečni trgovinski rat, izgleda da će se trgovinska razmirica SAD i EU pogoršati, rasplamsati pogubne trgovinske ratove i dodatno urušiti odnose prekoatlantskih saveznika, pišu svjetski mediji.
U hitnoj reakciji na presudu WTO evropska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstrom kazala je da bi nove tarife SAD bile “kratkovide i kontraproduktivne”. Malmstrom je poručila da su i EU i SAD krivi za subvencioniranje Airbusa i Boeinga i da će “međusobno nametanje protumjera” samo nanijeti štetu kompanijama i ljudima s obje strane Atlantika.
EU je tvrdila da je preduzela značajne korake da se povinuje pravilima i očekivala da će to WTO potvrditi u zasebnoj presudi, piše Politico. Iz EU je saopćeno da želi novi režim kad je riječ o subvencijama u avioindustriji i da želi postići dogovor s Washingtonom.
Međutim, poslije više spornih jednostranih odluka Trumpove administracije o uvođenju tarifa različitim državama, Trump je napao evropske zemlje i optužio ih za nefer postupanje i “ogromne barijere” protiv uvoza iz SAD, a Vašington je na kraju uveo kaznene namete i na uvoz iz EU, ocijenivši da EU nije potpuno ukinula programe subvencija za Airbus.
Tenzije između navodnih saveznika nepotrebno eskaliraju, ocjenjuje Bloomberg u uredničkom komentaru.
Tarife na robu uvezenu iz EU predstavljaju novo poglavlje u međunarodnoj trgovini i pojačavaju strahove od globalne recesije, piše Asossieted Press.
Evropske kontramjere
Američka mreža CNBC podsjeća da je godišnji izvoz evropskih proizvoda u SAD 11,2 milijarde dolara.
Iako je vrijednost konačnih nametnutih američkih carina 7,5 milijardi dolara, daleko manje od njihove prvobitno razmatrane vrijednosti od 11,2 milijardi čemu je Amerika težila, ipak predstavlja najveću kaznu koju su arbitri WTO ikada dozvolili.
Popis proizvoda iz EU koji su oporezovani novim tarifama SAD djeluje poput gurmanske šoping- liste.
Posebno je pogođena roba iz Njemačke, Francuske, Španije, Velike Britanije i Nizozemske – onih zemalja u kojima se nalaze fabrike ili uprava Airbusa. Tarife od 10 posto usmjerene su na velike avione, ali će SAD po stopi od 25 posto ocariniti i evropske proizvođače hrane koji upozoravaju da će im to prouzrokovati veliku štetu.
Popis pogođenih proizvoda je na osam stranica, seže od sira parmezana, maslinovog ulja i vina do odjeće, alata i bagera.
“Pravo WTO izričito dopušta takve kompenzacijske carine, a time se želi stvoriti pritisak tamo gdje posebno boli“, kaže Gabriel Felbermayr, predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) u razgovoru za Deutsche Welle.
U udruženju italijanskih poljoprivrednika Coldiretti procjenjuju da će carine obuhvatiti italijanski izvoz hrane u vrijednosti oko pola milijarde eura godišnje, piše The New York Times. Italijansko vino i maslinovo ulje nisu uvršteni na popis proizvoda koji će podlijegati carinama, a pošteđena je i evropska čokolada.
BBC prenosi da iz škotskog udruženja proizvođača viskija upozoravaju da američke carine dovode u pitanje radna mjesta i ulaganja. Prošle je godine u SAD, najveće pojedinačno tržište, izvezen viski u vrijednosti 1,23 milijarde dolara.
“Iako su stvarni predmet spora subvencije za avione, naš je sektor teško pogođen”, rekla je čelnica ovog uduženja Karen Betts.
Vlada Španije objavila je da će trgovinske mjere prouzrokovati štetu u vrijednosti 192 miliona eura godišnjeg izvoza, prenosi El Pais.
Španski proizvođači maslina tvrde da će tarifama biti ugroženo 250.000 porodica koje se bave ovim poslom, a vinari tvrde da će njihovo vino postati previše skupo u američkim trgovinama ako SAD zaista uvede carine.
“Carine će utjecati na našu konkurentnost”, naglasio je portparol španskog proizvođača vina Botega Rioja.
Među evropskim uvozinim proizvodima na koje je SAD uveo dodatne carine su i britanska vuna i džemperi, ali i njemački alat, kafa, jogurt, voće i mnogi drugi.
EU je upozorila da će reagirati na odluku SAD koja će dovesti do gubitka poslova u Evropi i porasta cijena evropskih proizvoda u Americi.
Francuski ministar finansija Bruno Le Mer je na godišnjem sastanku Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu upozorio američku vladu da će odluka o carinama imati “negativne posljedice, kako ekonomske tako i političke”, prenosi Euronews.
“EU je spremna da uzvrati”, naveo je Le Mer.
Portparolka francuske vlade Sibet Ndiaje također je rekla da je EU pokušala smanjiti trgovinske tenzije, ali da će Evropa svakako uzvratiti budući da Amerika nije bila raspoložena za pregovore i primirje, prenosi agencija Beta.
“Američke carine će natjerati EU u situaciju u kojoj ćemo i mi morati odgovoriti istim mjerama. Ovo je potez koji će, prije svega, pogoditi korisnike i kompanije u SAD”, rekao je glasnogovornik Evropske komisije Daniel Rosario.
