Kosovska blokada usporila ekonomski rast BiH

U najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan, Svjetska banka našoj zemlji prognozira rast BDP-a u 2019. od 3,1 posto, što je za 0,5 procentnih poena slabije nego prošle godine.

49
Svjetska banka

Svjetska banka očekuje usporavanje ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine sa prošlogodišnjih 3,6 na 3,1 posto u 2019. godini i to prvenstveno kao rezultat smanjenja bosanskohercegovačkog izvoza.

“Zbog kontinuiranog globalnog trgovinskog rata i regionalnih trgovinskih sporova, u prvoj polovini 2019. došlo je do slabljenja trgovinskog bilansa, a u kratkoročnom periodu očekuje se njegovo pogoršanje, što će negativno uticati na ostvareni zamah rasta u BiH.

U prvoj polovini 2019. došlo je do smanjenja vanjske potražnje, što je pogodilo i izvoz (smanjenje za 5,7 procenata u odnosu na prethodnu godinu) i uvoz (pad od 3,5 procenata).

Procjenjuje se da je smanjenje vanjske potražnje kompenzirano rastom potrošnje (2,6 posto) i investicija (0,4 procentna poena). Ekonomsku aktivnost i dalje podržava snažan, iako u padu, rast privatne potrošnje, koji se može zahvaliti postojanom prilivu doznaka, rastu potrošačkih kredita i povećanju realnih plaća“, pojašnjava se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan.

Pad nezaposlenosti

Kada je riječ o statistički pozitivnim iskoracima u 2019. godini, u Izvještaju se potcrtava da je stopa nezaposlenosti u BiH dostigla najniži nivo nakon više od decenije i s prošlogodišnjih 18,4 smanjena na 15,7 posto. Međutim, kako se  precizira, to je rezultat neznatnog povećanja potražnje za radnom snagom i vjerovatnog smanjenja broja stanovnika radnoaktivne dobi.

“Stopa zaposlenosti je ove godine povećana s 34,3 na 35,5 procenata, pri čemu je većina radnih mjesta otvorena u uslugama i industriji.

Međutim, bez obzira na poboljšanja na tržištu rada i stabilan ekonomski rast u posljednje vrijeme, povećanje stope zaposlenosti je skromno – po regionalnim standardima, zaposlenost u BiH je i danas niska.

Prevazilaženje strukturalnih rigidnosti bit će od ključnog značaja za ubrzanje otvaranja radnih mjesta“, konstatira se u Izvještaju, uz opasku da “poboljšanja na tržištu rada (manja nezaposlenost i veće plaće) nisu imala uticaja na inflaciju, što je u velikoj mjeri određeno faktorima na strani ponude, kao što su niža inflacija u eurozoni i regiji te efekt cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu“.

S druge strane, Svjetska banka očekuje da fiskalni bilans BiH u 2019. pređe u deficit.

“Procjene po posljednjim konsolidiranim podacima pokazuju suficit u 2018. od 2,2 procenta bruto društvenog proizvoda (BDP). Takav fiskalni ishod za 2018. očekuje se zbog kombiniranog efekta snažnijeg ubiranja indirektnih poreza, usporene kapitalne potrošnje – koja je odraz kašnjenja u implementaciji zbog neformiranja vlasti u Federaciji BiH i na nivou države, te veće tekuće potrošnje – naprimjer na boračke naknade u FBiH i veće plaće u Republici Srpskoj.

Očekuje se da u 2019. dođe do preokreta tog suficita, kako tekuća potrošnja nastavi rasti i ubrzaju se javne investicije.

Nakon neznatnog smanjenja u prošloj godini, u 2019. se očekuje povećanje deficita tekućeg računa (CAD) na 4,3 procenta, s obzirom na pad izvoza od 0,9 posto i spor rast uvoza od 2,2 posto. Smanjenje izvoza uzrokovano je usporavanjem ekonomskog rasta u EU (značajnom trgovinskom partneru BiH), nižim svjetskim cijenama aluminija (glavnog izvoznog proizvoda BiH) i gubitkom tržišta za neke robe zbog regionalnih trgovinskih sporova (naprimjer, Kosovo je nametnulo carinu od 100 procenata na uvoz bh. robe, što je pogodilo sav izvoz iz BiH na Kosovo, ali naročito prehrambene proizvode, poput mlijeka).

Ostale komponente CAD-a, poput doznaka te suficita usluga po osnovu građevinarstva, transporta i putovanja, ostale su nepromijenjene i bile su dovoljne za finansiranje značajnog dijela CAD-a, uz podršku direktnih stranih i ostalih investicija. Procjenjuje se da će u 2019. direktne strane investicije pokriti 50 procenata CAD-a, dok će se ostatak pokriti novim zaduživanjem“, prognozira se uz Izvještaju, kojim se procjenjuje i da će u 2019. ukupan omjer vanjskog duga BiH i njenog BDP-a ostati ispod 66 posto.

Što se tiče srednjoročnih izgleda BiH, Svjetska banka projicira jačanje ekonomskog rasta na 3,9 posto do 2021. godine, podržanog primarno potrošnjom i u određenoj mjeri javnim investicijama.

“U srednjoročnom periodu očekuje se zadržavanje vanjskog deficita, uglavnom zbog trgovinskog bilansa koji će se kretati u skladu sa svjetskim cijenama nafte i aluminija.

Doznake će vjerovatno ostati postojane i nastaviti podržavati potrošnju, koja će ostati glavni pokretač rasta u srednjoročnom periodu, u kojem bi se trebala ostvariti poboljšanja i na tržištu rada, kako investicije u energiju, građevinarstvo i turizam budu podržavale otvaranje radnih mjesta“, obrazlaže se Izvještaju.

Politički rizici

Naravno, takva srednjoročna projekcija uvjetovana je, prije svega, normalizacijom političkih odnosa u BiH, odnosno “uspostavljenom vladom u punoj funkciji i provođenjem  strukturalnih reformi, motiviranih težnjom BiH za dobivanje statusa kandidata za Evropsku uniju“. Glavni vanjski faktori rizika, pak, jesu spor ekonomski rast EU, kao glavnog vanjskotrgovinskog partnera BiH,  te povećanje regionalnih i globalnih trgovinskih tenzija.

“Iskorištavanje potencijala privatnog sektora je i dalje najveći izazov u BiH te će u

srednjoročnom periodu i dalje onemogućavati ekonomski rast. Rast privatnog sektora je slab i nedovoljan za unapređenje ishoda tržišta rada – i dalje je ograničen velikim poreznim opterećenjem rada, slabim poslovnim okruženjem, nedostatkom vještina i velikim javnim sektorom.

Štaviše, i pored dobrih fiskalnih ishoda u prethodnim godinama, javne finansije još uvijek karakteriziraju nagomilavanje neizmirenih obaveza, strukturalne rigidnosti na strani potrošnje koje se manifestiraju velikom tekućom potrošnjom te slabo ciljanje socijalnih davanja“, zaključuje se u Izvještaju.

Regionalni trend

Pad nezaposlenosti i usporavanje ekonomskog rasta nisu karakteristika samo BiH, nego regije zapadnog Balkana u cjelini.

“Rast će u 2019. iznositi 3,2 posto, što je pad u odnosu na 3,9 posto u 2018. godini. Većina ekonomija u regionu bilježi sporiji rast u odnosu na godinu ranije. Iako se za 2020. i 2021. predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018. godine.

Uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. U poređenju sa prošlom godinom, do juna 2019. otvoreno je 150.000 novih radnih mesta – ovaj trend obuhvata 43.000 radnih mjesta za mlade, pri čemu ih je skoro polovina otvorena u Albaniji.

Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44 posto stanovnika radno aktivne dobi na zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada je i dalje prisutna sa 48 posto te su zabrinjavajuće sve veće međuregionalne razlike u rezultatima tržišta rada.

I na Kosovu i u BiH neaktivnost se povećala u 2019., što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao“, ističe se u Izvještaju, uz sugeriranje potrebe unapređenja konkurentnosti i smanjenja javne potrošnje, odnosno upozorenja da “strožije kontrole potrošnje na plaće, smanjenje poreznih izdataka i bolje ciljanje socijalnih davanja mogu dovesti do više javnih investicija, veće jednakosti i stvaranja fiskalnih rezervi za ublažavanje rizika u regionu“.

 

 

 

 

 

 

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here