Prema jednom od novijih istraživanja koje je proveo EY (bivši Ernst&Young) na primjeru osam malih zemalja srednje i jugoistočne Evrope, procenat sive ekonomije (mjerena kao procent BDP-a) u BiH iznosi 25,5 posto BDP-a. Neprijavljivanje radnika i rad nacrno najčešće se događaju u ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti i građevinarstvu. U ovakvim situacijama radnici rade, međutim ne uživaju nikakva prava i to je čista zarada u sivoj zoni za onog koji zapošljava radnike na takav način. U nedostatku bolje prilike radnici u borbi za egzistenciju pristaju godinama raditi nacrno. Osim što ovakav način nanosi štetu radnicima, također nanosi štetu i budžetu, ali i onim poslodavcima koji redovno izmiruju sve svoje obaveze. U prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima Inspektorata RS, po osnovu ugovora o radu kontroliran je 6.181 radnik zatečen na radu kod poslodavca, od čega 138 radnika ili dva posto nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja. U istom periodu prethodne godine inspektori su po osnovu ugovora o radu kontrolirali 7.481 radnika, od čega 225 radnika ili tri posto nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja. Zbog svega ovoga Vlada Republike Srpske odlučila je krenuti u obračun s radom nacrno. Naime, Nacrtom zakona o inspekcijama Republike Srpske, koji je u skupštinskoj proceduri, ako bude usvojen, neprijavljivanje radnika bit će tretirano kao krivično djelo.
Usklađivanje s Krivičnim zakonom
„Nacrtom zakona o inspekcijama Republike Srpske uskladili smo odredbe, koje se odnose na postupanje inspektora, sa Кrivičnim zakonikom RS (Službeni glasnik RS br. 64/17. član 209). U praksi, to znači da je Кrivični zakonik jasno propisao da je neprijavljen radnik – krivično djelo, ali u važećem Zakonu o inspekcijama, u tim situacijama, inspektor je imao mogućnost da odluči da li će pokrenuti krivični ili prekršajni postupak, što od sada neće moći. Iako je riječ o usklađivanju zakonskih rješenja, ovo će dodatno ojačati poziciju radnika u RS, ali i smanjiti mogućnost utaje poreza, što je također krivično djelo“ za Business Magazine kaže Dragana Bulić, rukovodilac Odsjeka za odnose s javnošću Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS.
Prema članu 209. Krivičnog zakona RS poslodavac koji se svjesno ne pridržava propisa koji se odnose na zaključivanje ugovora o radu i prestanku radnog odnosa, plaće i drugih primanja iz radnog odnosa, radno vrijeme, pauze, odmore, godišnje odmore ili odsustva, zaštitu žena, omladine i lica sa invaliditetom, zaštitu radnica zbog trudnoće i roditeljstva, zaštitu starijih radnika, zabranu prekovremenog ili noćnog rada ili plaćanja propisane naknade i time uskrati radniku pravo koje mu pripada ili mu ga ograniči, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. U stavu 2. ovog člana navodi se da ako je djelo iz stava 1. imalo za posljedicu neopravdano neplaćanje tri plaće djelimično ili u cijelosti ili gubitak prava koje proističe iz neplaćenih doprinosa, a utvrdi se da su za isplatu postojala sredstva, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
„Nacrtom zakona predviđeno je da inspekcije Republike Srpske dobiju novu dimenziju kroz jačanje inspekcijskog sistema, kroz novi i potpuniji koncept organizacije inspekcijskog sistema u RS“, dodaje Bulić.
Novina u Nacrtu zakona o inspekcijama je i uvođenje nove kategorije inspektora – inspektor za posebni nadzor i internu kontrolu, koji će imati ovlaštenja da vrši nadzor nad zakonitošću rada subjekta nadzora, kao i inspektora.
„Inspektori za posebni nadzor i internu kontrolu moći će, prije svega, kontrolisati rad inspektora na terenu, njihovo ponašanje, ali i ponoviti postupak kontrole ukoliko postoji potreba za tim. Ovi inspektori imaju ovlaštenje i da posebno kontrolišu nezakonit rad te u slučaju da postoje saznanja da se u stanu ili kući obavlja djelatnost ili pružaju usluge za koje subjekat nema rješenje, odnosno saglasnost nadležnog organa, inspektor za posebni nadzor ovlašten je da, uz prethodnu pisanu saglasnost vlasnika ili korisnika prostora i dva svjedoka, odnosno uz pribavljenu naredbu suda, uđe u prostor i obavi kontrolu sa ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja. Inspektor je dužan da dokumentuje stanje, koje se smatra dokazom u daljem sudskom postuku“, objašnjava Bulić.
Manji porezi kao rješenje
Bulić naglašava da inspektori na svim nivoima vlasti u RS moraju imati konstantnu i koordiniranu saradnju, u smislu planiranja, prije i u toku vršenja inspekcijskih nadzora, a posredstvom glavnih republičkih inspektora, čime se isključuje mogućnost dupliranja inspekcijskih nadzora kod istog subjekta.
„Također, formira se zajedničko radno tijelo od predstavnika Inspektorata, Poreske uprave i MUP-a RS, radi efikasnije i efektivnije koordinacije aktivnosti u oblastima za koje su resorno nadležni“, dodaje Bulić.
Iz Unije udruženja poslodavaca RS u izjavi za Business Magazine ističu da su očekivali značajnije korekcije zakona u smislu objedinjavanja lokalnih inspekcija u Inspektorat RS. Dodaju da je bez obzira na regulatorni okvir potrebna politička volja da se radi na integritetu inspekcijskih organa kao temeljne institucije. Smatraju da već i sada postoje efikasniji mehanizmi prevencije i sankcioniranja ovakvog ponašanja.
„Smanjenje oporezivanja rada dat će veće efekte nego represivni pristup inspekcijskih organa. Svakako da i rast integriteta inspekcijskih organa i unapređenje regulatornog okvira u smislu zaprjećenih kazni za neprijavljeni rad će također dati svoj doprinos. Neprijavljeni rad spada u najteže prekršaje. Konkretan i nedvosmislen pristup zakondavca i kontrolnih organa mora biti implementiran u naš sistem. Veoma je bitno da građani i poslodavci imaju povjerenje u kontrolne mehanizme“, za Business Magazine kaže Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.
Aćić dodaje da smanjenje poreskih opterećenja na rad, odnosno rješenja propisanih u dijelu podsticaja u privredi, kao i smanjenje ponude radne snage svakako će bitno smanjiti pojave neformalnog rada.
Na pitanje gdje je najveći problem kada je u pitanju sprečavanje i sankcioniranje rada nacrno, Aćić ističe da se suštinski problemi vezuju za neprincipijelnost i selektivnost u primjeni i kontroli propisa, ali i problemima vezanim za „interes“ poslodavca i radnika da se kreću u neformalnoj zoni.
„Direktna veza je visok nivo poreskog opterećenja na rad koji stimuliše kretanje poslodavca i radnika u sivoj zoni. Zakon o podsticajima u privredi pored smanjenja opterećenja na rad za cilj ima i prebacivanje značajnog dijela poslodavaca iz neformalnih u formalne tokove. Smanjenje poreskog opterećenja na rad, visok nivo zaprjećenih kazni za neprijavljeni rad i rast integriteta kontrolnih organa predstavlja ključne korake u konačnom rješavanju problema neprijavljenog rada u Republici Srpskoj“, dodaje Aćić.
