Izvještaji: EU neopravdano svrstala BiH među vodeće izvoznike falsifikata

U Izvještaju o carinskim aktivnostima Evropske unije na provedbi prava intelektualnog vlasništva, BiH svrstana na vrh liste zemalja porijekla falsifikovane robe zaplijenjene na EU granicama, što je u popriličnoj koliziji sa činjenicama koje kažu da su hrvatski carinici u 2018. ustvari zaustavili samo jedan šleper natovaren lažnom ambalažom za cigarete, za koju se pouzdano ne zna gdje je proizvedena.

88
Falsifikati

Skoro četiri petine falsifikovane ambalaže oduzete tokom 2018. godine na granicama Evropske unije porijeklom su iz Bosne i Hercegovine, podatak je iz Izvještaja o carinskim aktivnostima Evropske unije na provedbi prava intelektualnog vlasništva koji je, nakon što ga je 19. septembra objavila Evropska komisija,  zvonio na naslovnicama i špicama informativnih emisija većine domaćih i regionalnih medija.

Kvantitativno rangiranje

Prema Izvještaju, evropski carinici lani su zaplijenili tačno 2.004.500 komada falsifikovane ambalaže “bosanskohercegovačkog porijekla“, što čini 77,94 posto ukupno zaplijenjene robe te vrste, a našu zemlju svrstava na drugo mjesto po broju falsifikata upućenih na EU tržište, odmah iza neprikosnovene Kine, čiji je udio 50,55 posto (10.486.958. komada ) u količini i 54,85 posto (404.860.397 eura) u tržišnoj vrijednosti lažiranih proizvoda otkrivenih pri pokušaju transporta u Evropsku uniju.

Tržišna vrijednost zaplijenjene bh. ambalaže nije precizirana. No, s obzirom na navedeni procenat i podatak iz Izvještaja da ukupna vrijednost oduzete falsifikovane ambalaže iznosi 1.397.881 eura, prostom računicom dolazi se do zaključka da se na falsifikate iz BiH odnosi nešto više od milion eura, odnosno oko pola eura ili jedne konvertibilne marke po zaplijenjenom komadu lažne ambalaže. S druge strane, ukupna tržišna vrijednost svih falsifikovanih proizvoda zaplijenjenih u 2018. na EU granicama iznosi 738.125.867 eura, što znači da je novčana protivvrijednost bh. “lažnjaka“ samo kap u moru, mjerljiva promilima (0,15 posto).

Povrh toga, u Izvještaju se ne precizira o kojoj vrsti falsifikovane ambalaže je riječ, niti se potvrđuje, već samo implicira da je ona proizvedena u BiH, a između ostalog, ne navodi se ni na granicama kojih EU zemalja je ona zaplijenjena. U pojašnjenju navedenih nedorečenosti, pak, iz Press službe Evropske komisije u Briselu za Business Magazine jasno raščlanjuju korištenu metodologiju, prema kojoj je konačni zaključak mnogo drugačiji od onog koji proizilazi iz skraćenog izvoda iz Izvještaja koji našu zemlju praktično označava kao leglo falsifikata koji se proturaju na tržište Evropske unije.

“Prije svega, treba imati u vidu da se Izvještaj odnosi samo na zemlju iz koje je roba transportovana prema EU u trenutku zapljene, a ne na zemlju u kojoj je ta roba proizvedena. U većini slučajeva nije moguće utvrditi gdje je zaplijenjena roba proizvedena, jer se radi o ilegalnoj trgovini u kojoj određeni podaci često nisu dostupni.

Zaplijenjeni ambalažni materijal u konkretnom slučaju podrazumijeva pakovanja za  cigarete.

Što se tiče lokacija na kojima je roba zaplijenjena, takve podatke na dajemo, jer je ta vrsta informacija relevantna za analizu rizika i ne može se objavljivati“, napominju iz Press službe Evropske komisije, potcrtavajući da su zemlje u Izvještaju rangirane isključivo po broju zaplijenjenih komada falsificirane robe.

Drugim riječima, Bosna i Hercegovina, ma kako neuređena u svim aspektima bila, nije ni blizu vrha proizvođača i distributera falsificirane robe, a to što se u Izvještaju našla uz bok Kini, plod je prvenstveno metodologije na osnovu koje je on sačinjen, a koji u fokus stavlja količinu, a ne vrijednost ili vrstu robe. U konkretnom slučaju, radi se praktično o jednom šleperu napunjenom lažnom ambalažom za cigarete, možda proizvedenom u BiH, kojeg su evropski, preciznije hrvatski, carinici zaustavili i zaplijenili njegov sadržaj te tako našoj zemlji dodijelili jednu od liderskih pozicija na tabeli izvoznika falsifikata na EU tržište.

No, iako je u ovom slučaju BiH zaista neopravdano dospjela na evropsku “crnu listu“, za utjehu može poslužiti slučaj Sjeverne Makedonije, koja je u Izvještaju označena kao zemlja porijekla većine krivotvorenih alkoholnih pića zaplijenjenih pri uvozu u Evropsku uniju, mada je njen istinski grijeh ustvari to što je najviše švercera lažnim alkoholom uhvaćeno na makedonsko-grčkoj granici.

Cigarete najzastupljenije

Inače, prema Izvještaju, najzastupljenija kategorija zaplijenjenih falsifikovanih proizvoda su cigarete, koje čine 15 posto ukupne količine zaplijenjenih falsifikata. Slijede igračke (14 posto), ambalažni materijal (devet posto), oznake, etikete i naljepnice (devet posto) te odjeća (osam posto).

“Proizvodi za svakodnevnu ličnu upotrebu u domaćinstvu, kao što su proizvodi za njegu tijela, lijekovi, igračke i električni kućanski aparati, činili su gotovo 37 posto ukupnog broja zaplijenjenih artikala.

Kina je i dalje glavna zemlja porijekla robe kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva. Krivotvorena alkoholna pića uglavnom su porijeklom iz Sjeverne Makedonije. Turska je najveći izvor ostalih pića, parfema i kozmetike. Carinska tijela u EU zadržala su veliki broj lažnih satova, mobilnih telefona i opreme za mobilne telefone, tintnih uložaka i tonera, CD-a, DVD-a, etiketa i naljepnica iz Hong Konga. Glavni izvor informatičke opreme je Indija, cigareta Kambodža, a ambalaže Bosna i Hercegovina“, navodi se u Izvještaju, u kojem se konstatira da se broj zaplijenjenih lažnih proizvoda uvezenih u EU tokom 2018. povećao zbog velike količine malih paketa u ekspresnom i poštanskom prometu.

Kako se precizira, u 2018. zaplijenjeno je gotovo 27 miliona artikala kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva, pri čemu je broj zaplijenjenih pošiljki povećan sa 57.433 iz 2017. na 69.354.

“Carinski službenici diljem EU uspješni su u pronalaženju i zapljeni krivotvorene robe koja je često opasna za potrošače. Njihov posao otežan je sve većom količinom malih paketa koji u EU pristižu prodajom putem interneta.

Prioritetne zadaće su zaštita cjelovitosti unutarnjeg tržišta i carinske unije te djelotvorna provedba prava intelektualnog vlasništva u međunarodnom lancu opskrbe“, poručio je Pierre Moscovici, povjerenik Evropske komisije za ekonomske i finansijske poslove, oporezivanje i carinu,  komentirajući Izvještaj o carinskim aktivnostima na provedbi prava intelektualnog vlasništva koji se godišnje objavljuje od 2000. na osnovu podataka koje dostavljaju carinske uprave država članica.

 

 

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here