Business velikani: Walmart, štednja sa polica

Ideja vodilja koja je američki lanac supermarketa Walmart od skromnih početaka učinila najvećom maloprodajnom kompanijom na svijetu jesu izrazito niske cijene.

78
Walmart

Najveća maloprodajna kompanija na svijetu i dalje je američki lanac supermarketa Walmart koji je prošle godine ostvario godišnje prihode od čak 500,3 milijarde dolara, što je tri posto više nego godinu ranije. Sa sjedištem u Bentonvilu, Arkanzas, posjeduje 11.389 prodavnica pod ukupno 65 naziva u 28 zemalja svijeta. Кompanija posluje pod nazivom Walmart u SAD, Walmart de Mexico y Centroamerica u Meksiku, Asda u Ujedinjenom Кraljevstvu, Seiyu u Japanu, Best Price u Indiji itd. Zapošljava 2,2 miliona radnika, a osnivač Sem Walton posjeduje 50 posto vlasništva u kompaniji. Predsjednik kompanije je Greg Penner, a na poziciji CEO je Doug McMillon. Walmart posluje pod sloganom Save money. Live better. (Štedi novac. Živi bolje.)

Izložba lubenica

Osnivač Walmarta Sam Walton došao je iz siromašne porodice i tek velikim zalaganjem uspio je steći diplomu ekonomiste. Po završetku studija 1945. godine, 26-ogodišnji Walton ušao je u trgovački biznis sa jednim objektom. Njegov primarni cilj bio je da prodaje proizvode po niskim cijenama, odnosno da proda veće količine robe sa nižim profitom. Pobrinuo se da njegova prodavnica bude snabdjevena različitim asortimanom proizvoda. Iako je na samom početku nailazio na prepreke jer je cijena zakupa prostora bila prilično visoka, svojom snalažljivošću uspio je pronaći dobavljače koji su poslovali s nižim troškovima od onih u drugim prodavnicama. Na taj način uspio je ponuditi niže cijene proizvoda, a prodavnica u Bentonvilu za prvih pet godina rada zabilježila je utrostručeno povećanje prometa. Po isteku zakupa Walton, pak, nije uspio postići sporazum za obnovu ugovora te je otvorio novu franšizu i nazvao je Walton Five and Dime, na čijem mjestu je sada Walmart muzej.

Otvaranje druge prodavnice bilo je ključno za Waltona. Jedino je na taj način mogao dokazati da lanac trgovina po malim gradovima, fokusiran na popuste, može biti veoma profitabilan. Ovaj poduzetnik nije se predavao čak ni kad pred istek roka za otvaranje druge prodavnice objekat nije bio ni približno završen. Do tada je već uložio mnogo u promoviranje samog čina otvaranja i novi objekat mu je trebao po svaku cijenu. Da bi otvaranje učinio što grandioznijim, Walton je naručio svaku lubenicu koju je mogao pronaći kod obližnjih farmera. Njegovi radnici su ispred ulaza u objekat postavili ogromnu količinu lubenica. Čak su redali lubenice u dijelovima objekta koji nije bio dovršen kako posjetioci ne bi zapeli za drvene konstrukcije. Kako bi privukli što više ljudi, na promociju novog objekta doveli su i magarca kojeg su djeca mogla besplatno jahati. Brojni potrošači pohrilili su u novi objekat koji je u konačnici promoviran sa velikim uspjehom. Osim novih sadržaja, potrošače su najviše privukli ranije najavljeni popusti.

Već je 1962. godine otvorio i prvu Walmart Discount City diskont prodavnicu u Arkanzasu. U narednih pet godina, kompanija se proširila na 24 prodavnice širom Arkanzasa sa prodajom u vrijednosti 12,7 miliona dolara, a 1968. godine otvorena je i prva prodavnica van Arkanzasa. Za razliku od konkurenata, Walton je otvarao prodavnice u manjim mjestima, a ne u velikim gradovima. Po ugledu na novi pristup drugih prodavača, njegov cilj bio je otvaranje tržnih centara u kojima se može pronaći raznolika roba. Ideja je također bila da prodaje isključivo američke proizvode, a u poslovanju se rukovodio idejom da poseban značaj ima logistika, odnosno da njegove prodavnice budu dovoljno blizu i ne više od jednog dana vožnje od regionalnog skladišta. Robu je distribuirao sopstvenim voznim parkom. Nabavka proizvoda u velikim količinama, dobra logistika i efikasna distribucija omogućili su mu prodaju robe diskontnog tipa.

Međunarodna ekspanzija

Zvanično, kompanija Walmart osnovana je pod nazivom Wal- Mart Stores 1969. godine, sa kancelarijom i prvim distributivnim centrum u Bentonvilu. Prema podacima korporacije, kompanija je tada posjedovala 38 prodavnica sa 1.500 zaposlenih i te godine je ostvarila prodaju od 44,2 miliona dolara. Trgovinu dionicama kao javna kompanija započela je 1970. godine i ubrzo se našla na Njujorškoj berzi. Kasnih 80-ih godina kompanija je porasla od regionalnog do nacionalnog giganta i proširila se na Arkanzas, Kanzas, Luizijanu, Misisipi, Oklahomu, Tenesi, Kentaki, a od 1975. godine prisutna je i u Teksasu. Potom su otvoreni tržni centri u Vašingtonu i Njujorku. Nakon 25 godina uspješnog rada, kompanija je 1987. godine posjedovala 1.198 prodavnica, prodaju od 15,9 milijardi dolara i 200.000 saradnika. Ova godina također je označila investiciju u razvoj nove mreže, gdje su sve operativne jedinice bile povezane sa kancelarijom u Bentonvilu preko dvosmjerne komunikacije i to audio i prenos podataka, kao i jednosmjernom video- komunikacijom. U to vrijeme, to je bila najveća privatna satelitska mreža čime je korporativna kancelarija mogla pratiti inventar i prodaju te komunicirati sa prodavnicama. Već do kraja 80-ih, Walmart je postao najprofitabilniji i najveći trgovački lanac u Americi.

Širenje na internacionalno tržište krenulo je sa otvaranjem prodavnice u Meksiku 1991. godine i Kanadi 1994. godine. Ulazak na evropsko tržište obilježen je kupovinom Asada u Velikoj Britaniji 1999. godine za blizu 10 milijardi dolara. Kompanija na inostrana tržišta ulazi poslovnom strategijom niskih cijena i širokog asortimana i na taj način se pozicionira prema lokalnim konkurentima. Distributeri i dobavljači mogu biti zadovoljni saradnjom sa likvidnom kompanijom i imaju brzu i dobru prodaju, reklamiraju se na policama Walmarta, a s druge strane, Walmart zahtijeva od svojih dobavljača da se redizajniraju u skladu sa njihovim standardima, što ima dugoročno loš utjecaj na određeni brend.

Utjecaj na zajednicu

Kako se kompanije vaoma brzo proširila u najveću korporaciju u Americi, mnogi kritičari su ocjenjivali njen utjecaj na lokalne zajednice, posebno u manjim gradovima. Postoji mnogo pozitivnih utjecaja. U periodu poslije uragana Katrina 2005. godine, Walmart je iskoristio svoju logističku mrežu kako bi organizirao brzu reakciju na katastrofu u pogođenim oblastima. Donirao je 20 miliona dolara u gotovini, 1.500 kamiona robe, hranu za 100.000 obroka i obećao veće zapošljavanje ugroženom stanovništvu. Iste godine je najavio uvođenje paketa ekoloških mjera za povećanje energetske efikasnosti. Primarni ciljevi su bili da se poveća efikasnost goriva u voznom parku korporacije, smanji emisija štetnih gasova zbog efekta staklene bašte za 20 posto u narednim godinama, da se smanji korištenje energije u prodavnicama za 30 posto kao i čvrsti otpad. Inače, kompanija je najveći prodavač organskog mlijeka i najveći kupac organskog pamuka u svijetu. Već 2007. godine, kompanija je najavila pilot- program za prodaju općih lijekova za četiri dolara po receptu, dok je prosječna cijena bila 29 dolara, a oko 100 dolara za brendirane lijekove.

Kompanija posjeduje najveću maloprodaju voća i povrća u SAD, a tokom 2009. godine 51 posto prometa kompanije ostvaren je od veleprodaje. Kompanija je 2009. objavila i da je te godine platila 933,6 miliona dolara u bonusima za svakog radnika po satu, te 788,8 miliona dolara za penzijski doprinos, kao i stotine miliona dolara u popustima za robu i doprinos za kupovinu dionica. Dok je privreda na globalnom nivou bila u recesiji, Walmart je imao dobre finansijske rezultate i porast u prihodima iz redovnog poslovanja za tri posto.

Za 100 miliona dolara kompanija je 2010. godine kupila Vudu, treći najpopularniji filmski servis.

Walmartovi brendovi – Treće najprodavanije piće u SAD

Kompanija Walmart može se pohvaliti velikim brojem svojih brendova koji su rezultat višedecenijskog poslovanja. Oko 40 posto proizvoda koji se prodaju u Walmart prodajnim objektima nose njihove oznake i proizvedeni su za kompaniju kroz ugovore sa proizvođačima. Walmart je počeo prodavati svoje brendove 1991. godine sa lansiranjem brenda Sam’s Choice linije pića proizvedenih od strane Cott pića za Walmart, a uskoro je postao treći najpopularniji brend pića u SAD. Izdvajaju se još i Walmartovi brendovi Equate, Mainstays, Special Kitty i Parents Choice.

Strategija uspjeha

Ciljna grupa Sama Waltona, osnivača Walmarta, bili su potrošači sa niskim primanjima. Kao sposoban biznismen motivirao je svoje zaposlene tako što im je ponudio ulogu ograničenih partnera putem investiranja u novootvorene prodavnice i ulogu dioničara kako bi o njima brinuli kao o sopstvenom dobru. Porast njihovih prihoda zavisio je od profita koje su ostvarivali u maloprodajnim objektima. Također, osnivač Walton je shvatao i potencijal informacionih sistema pa je uvođenje kompjutera omogućilo kompaniji da precizno prati šta potrošači i u kojoj količini kupuju i prema tim potrebama vrše narudžbe, odnosno da diktira proizvođačima koje vrste i količine proizvoda su potrebne.

Univerzitet u Arkanzasu je svoj Ekonomski fakultet nazvao po Waltonu koji je 1992. godine postao član Kuće slavnih američkih privrednika.

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here